Kʼoaiʼndee nga sijngoná je kjoaka
“Je kjoatsejta katamajngo, jméni nga kʼoasʼin ñaki nda koa̱njngosínio, nga tsínjme xi cha̱no” (SANTIAGO 1:4).
1, 2. 1) Jméni xi tsoyaná nga kiskale je Gedeón kao chjotale xi 300 mani (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi). 2) Tojo tso Lucas 21:19 ánni nga nʼio chjínile nga ska̱ná.
SI̱KJAʼAITSJENLA jokji ñʼai koanle kʼoa jokji jekijtale je Gedeón kao chjotakjoajchánle kʼianga tjíokján kao chjotakontrale. Kʼoa tsʼajnda nitje̱n kantejaola kilómetro kitjenngile. Je Biblia kʼoatso jme xi koan nga koanskanni, itso: “Je Gedeón kichó ya xo̱ngá Jordán kʼoa jaʼatotʼaa. Jenʼio kijtale je kʼoa kao xi 300 chjotale”. Tonga nga kʼia, tojo kje njejinle kjoajchán, nga̱ ngi 15,000 chjotakjoajchán kontrale xi sʼasa tjíokon. Chjota jebi nkjín nó nga totaon tsabe je chjota israelita. Kuinga tsín kisikinroajenni kon je Gedeón kao chjotakjoajchánle. Tosi tonda kitjenngile saʼnda nga kisikjeson (Jueces 7:22; 8:4, 10, 28).
2 Je xi tibixkantʼakoaa ñá kʼoati ñʼai tjín kʼoa nʼio síkijtaná. Je xi kontra tjíoná jéní Na̱i, jme xi chon sonʼnde kao jée xi kichʼá. Tjínkʼaa xi jenkjínná nó nga tibixkantʼakoaa jebi. Kʼoa jenkjín kʼa nikinjelee nga̱ jé Jeobá basenkaoná. Tonga tojo kje njejinná kjoajchán jebi. Tsakui nichxin sakʼoa bijtaná nga kʼoatinʼia kʼoa nga tichoyá nga katatjoxin jme xi chʼaotjín. Je Jesús kʼoakitso nga tse kjoa kuitjátojiaan nichxin xi totífikjetʼa kʼoa nga koaitjenngikená chjota. Tonga kʼoati kitso nga kuinje̱ná kʼiatsa ska̱ná (tʼexkiai Lucas 21:19). Jméni xi kjoaka ʼmi. Jmé xi koasenkaoná nga ska̱ná. Jósʼin basenkaoná je choa̱le chjota xi kisʼele kjoaka. Kʼoa jósʼiaan nga katamajngo je kjoatsejta (Santiago 1:4).
JMÉNI XI KJOAKA ʼMI
3. Jméni xi kjoaka ʼmi.
3 Ya Biblia, je kjoaka ali tsa tokuijin xi tsonile nga tobʼejngoaa tokoán kʼoa nga tokaná je kjoa xi bitjatojiaan. Kui tsoyanile jósʼin ʼyatokoán je kjoa xi sʼená. Kui tsoyanile nga nʼiojin maa, nga kixi maa kʼoa nga tsejta maa. Jngo libro kʼoatso nga je kjoaka kui tsoyanile nga nʼio sʼená kjoamakjain kʼoa nga tsín nikʼajenlee tokoán kʼianga kjoa bitjatojiaan ninga kui bitjatojiaan kjoa xi ngisasa ñʼai tjín. Kʼianga kaná, nikinjelee je kjoa kʼoa ʼndele nga tokui si̱kjaʼaitsjeen je kjoa xi tjínná, tosa kui nikjaʼaitsjeen jmeni xi choyalee.
4. Ánni kʼoabixónsíñá nga basenkaoná je kjoatsjoacha kʼianga kaná.
4 Je kjoatsjoacha basenkaoná nga kaná (tʼexkiai 1 Corintios 13:4, 7). Ánni. Kuinga je kjoatsjoacha xi tjínná kao Jeobá kui xi basenkaoná nga kaná kʼianga kjoa bitjatojiaan (Lucas 22:41, 42). Je kjoatsjoacha xi tjínná kao ndsʼee kui xi basenkaoná nga kaná jñani saténgi (1 Pedro 4:8). Kʼoa je kjoatsjoacha xi tjínná kao je chjoónná kʼoa tsa xʼinná kui xi basenkaoná kʼianga kaná je kjoa xi sʼe sakʼoa kʼoa ngisaa nda biyokoaa xíngiaa (1 Corintios 7:28).
JMÉ XI KOASENKAONÁ NGA SKA̱NÁ
5. Ánni nga je Jeobá xi ngisa nda besíni josʼin koasenkaoná nga ska̱ná.
5 Si̱jélee je Jeobá nga katatsjoáná nganʼio. Je Biblia kʼoatso nga je Jeobá tsjoáná “kjoatsejta kao kjoanijetakon” (Romanos 15:5). Jé xi ngisa nda be josʼin koasenkaoná nga ska̱ná. Ánni. Kuinga toje xi ngisa nda be josʼin tiyoaa, jotjín tokoán kʼoa jmeni xi kitjatojiaan ngasʼa. Je Biblia kʼoatso nga Niná “tsjoále jmeni xi mele je xi tsokjónke, kʼoa nrʼoéle kʼianga síjéle nganʼio, kʼoa bʼasjentjai” (Salmo 145:19). Jósʼin basenkaoná Niná kʼianga nijélee nganʼio.
Jé Jeobá xi ngisa nda be josʼin koasenkaoná nga ska̱ná
6. Jósʼin basenkaoná je Jeobá kʼianga kjoa bitjatojiaan.
6 Je Jeobá kʼoatso nga koasenkaoná kʼiatsa si̱jélee nganʼio (tʼexkiai 1 Corintios 10:13). Jósʼin basenkaoná. Sakʼoaa faʼáxinná je kjoa xi tiyojiaan. Tonga me ngantsjai nga totsjoánganʼioná kʼianga chókjoajinná je kjoa xi bitjatojiaan kʼoa nga tsjoa sʼe tokoán (Colosenses 1:11). Xi ijngosani, je Jeobá be jokji tjen chókjoaná kʼoa jokji tjen chókjoale je kjoafaʼaitsjenná. Alikuikʼia tsjoáʼnde nga kui kjoa kuitjátojiaan xi tsín ska̱ná.
7. Jngo choa̱ tʼejnai ánni nga nʼio machjénsíniná xi tʼatsʼe Niná tínroani kʼianga ska̱ná.
7 Si̱tajaa kjoamakjainná kao xi tʼatsʼe Niná tínroani. Ánni nga nʼio machjénniná xi tʼatsʼe Niná tínroani. Tobʼelañá, kʼiatsa ʼyani xi mele nga koaimijon ya nindo xi Everest ʼmi tjínnele nga janya kʼoakji koakje̱n jokji kjien ngantsjai. Tsa mele nga chókjoale kʼoa mele kuicho saʼnda jko̱ nindo, tjínnele nʼio nda koakje̱n. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, tsa mená nga ska̱ná saʼnda nga kjoaʼaí kjoafetʼa machjénná xi tʼatsʼe Niná tínroani. Tjínnele chʼa̱sjeʼaa nichxin nga chótʼayá nga toñá kʼoa nga kjuian ngantsjai je kjoajtín xi satíoná. Tsa kʼoasʼiaan nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná (Juan 6:27).
8, 9. 1) Tojo tso Job 2:4, 5, jméni xi chotʼayakao kʼianga kjoa bitjatojiaan. 2) Jméni xi si̱kjaʼaitsjeen kʼianga kjoa bitjatojiaan.
8 Si̱kjaʼaitsjeen nga tjínnele kixi kjuintʼalee Niná. Tse kjoañʼai chjaʼá kʼianga kjoa bitjatojiaan. Tonga kʼoati chotʼayakaoná tsa tojo kixi kjuintʼalee Niná. Je Na̱i tsín mele nga je Jeobá koatexomale sonʼnde. Je Na̱i kʼoakitso nga tokui nga nixánilee Niná nga kui xi ndatjín tsjoáná. Kʼianga nichxinle Job, je Na̱i i kitso: “Je chjota tsjoántjai tojmeni xi tjínle xi totʼatsʼe kjoabijnachonle”. Kʼoa xijekoan, kʼoakitso nga kuinchja̱ʼaonle Niná je Job kʼiatsa josikao (Job 2:4, 5). Nga jekoanskanni, kʼianga jekinikʼatjenjenngi je Na̱i i̱ Sonʼnde, tojo tsakáne jée je choʼndale Niná nichxin kao nitje̱n (Apocalipsis 12:10). Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼai, tojo kʼoatso nga tokui nixánilee Niná nga kui xi ndatjín títsjoáná. Kui xi mele nga tsín je Niná chʼa̱ʼénlee kʼoa nga tsín tisi̱xánilee. Kʼianga kjoa bitjatojiaan, jmeni xi sʼiaan kui koako tsa je Jeobá bʼainganʼiolee nga je bʼakaole koatexoma.
9 Kʼianga kjoa tibitjatojiaan koaan kui si̱kjaʼaitsjeen nga je Na̱i kao ánkje tsʼen tjíokotsen kʼoa joxi kʼoatjíotsoná nga si̱kinroajeen tokoán. Tonga kʼoati tjíokotsenná je Jeobá, Jesús, je chjotale xi ya jetjío ngʼajmi kʼoa kao ánkje kʼoa kʼoatjíotsoná nga tsín si̱kinroajenlee tokoán. Tsjoa male nga kixi timangíntʼalee je Jeobá kʼoa nga tíkaná ninga kjoa tibitjatojiaan. Kʼoa je Jeobá itsoná: “Chjine katamai, ’ndí xi tsʼan, kʼoa tjayatsjoai ni̱ma̱na, ánni nga koa̱n k’oekjao’akaosíña je xi tíbesinna” (Proverbios 27:11).
Je Jesús kui kisikjaʼaitsjen nga ndasʼin kuichomani tsa ska̱le je kjoa xi kjoaʼatojin
10. Jósʼin chjénngilee je Jesús kʼianga kjoa bitjatojiaan.
10 Si̱kjaʼaitsjeen nga ndasʼin bichómani nga kaná. Tobʼelañá, tsa nʼio kjin jña tiʼmi kʼoa tsa saʼnda koa̱nnyaonni kuichui, tjínnejinle kuitómjai kʼoajnda nitje̱n. Ninga chon njio njio ngakjijnda ʼyaní nga chan koa̱nʼisen kʼoa nga chan kuichui jñani tiʼmi. Jebi yaa mangóson je kjoabijnachonná. Tsakui nichxin sakʼoa nʼai tjín kjoa bitjatojiaan kʼoa nʼio nikjáojiaan. Tsakui nichxin saʼnda kʼoakoanle je Jesús. Kʼianga yá kisʼetʼa nga kinikʼien, totaon tsaʼya kʼoa tse kjoañʼai kinikjaʼá. Nga kui nichxin nʼio tse kjoañʼai jaʼatojin. Jméni xi tsakasenkao nga kiskale. Je Biblia kʼoatso nga kui tsakasenkao “je kjoatsjoa xi kisʼejna ngixko̱n” (Hebreos 12:2, 3). Je Jesús kui kisikjaʼaitsjen nga ndasʼin kuichomani nga ska̱le je kjoa xi kjoaʼatojin. Nga̱ kʼoasʼin kuitjotsjeni je jaʼaínle Niná kʼoa koako nga toje Niná xi tiʼndele koatexoma. Be nga tokjoaʼato je kjoañʼai tonga nga sʼe̱jna ngantsjai nichxin je kjoanda xi kʼoaile ya ngʼajmi. Kʼianga ñʼai tjín kjoa bitjatojiaan, chjénngilee je Jesús. Si̱kjaʼaitsjeen nga ndasʼin bichómani nga kaná kʼoa nga tofaʼato je kjoa xi bitjatojiaan.
XI KISʼELE KJOAKA
11. Ánni nga machjénsíni nga jchaa tʼatsʼe chjota xi kichokjoajinle kjoañʼai.
11 Nʼio nkjín choʼndale Niná xi tjíokale kjoa xi tjíofaʼatojin. Kʼianga nichxinle je pastro Pedro, nʼio nkjín chjotale Cristo xi kiskale je kjoa xi tsakatíobasenle je Na̱i. Kuinga i̱ kitsonile je Pedro: “Nʼio tiyotajalao je na̱i. Nʼio tiyolao xi makjainno, nga̱ jeʼyao nga tijeni kjoañʼai kʼoasʼin bitjoson kao ngatsʼi ndsʼao xi tjío i̱ sonʼnde” (1 Pedro 5:9). Machjénní nga jchaa tʼatsʼe chjota xi kichokjoajinle kjoañʼai, nga̱ koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee Niná, tsjoánganʼioná nga ska̱ná tsanda ñá kʼoa kjoaʼaítsjenná nga tse kjoanda tsjoáná je Jeobá tsa ska̱ná (Santiago 5:11). Kataʼyala kʼaa tʼatsʼe choʼndale Niná xi kiskale.[1]
12. Jmé choa̱ bʼéjnaná je querubín xi xá kitsjoale Jeobá i̱ Sonʼnde.
12 Querubín. Je ánkje jebi ngʼa xá tjínle. Kʼianga tsakajngijée je Adán kao Eva, je Jeobá jngo xá kitsjoale ánkje jebi i̱ Sonʼnde, jngo xá xi tsín mangóson je xá xi tjínle ya ngʼajmi. Jebi koasenkaoná kʼiatsa jngo xá xi ñʼai maná kʼoainá. Je Biblia kʼoatso nga “ya jña tíjna ʼndenaxóle Edén ya jña tjoni tsʼuí”, je Jeobá “querubín kisikatío kao jngo ki̱cha̱ espada xi tíbʼájnga̱ xi tíbʼatji ʼndeʼnde nga tíbʼéchjoa je ndiaa xi fini ya jña séjna je yá xi tsʼe kjoabijnachon” (Génesis 3:24).[2] Alikui jña kʼoatso je Biblia tsa chʼao kisʼe kon je ánkje xi i̱ Sonʼnde tsakʼaixále kʼoa tsa kʼoakitso nga nangi tíjna je xá xi tsakʼaile. Kʼoati tsín kʼoatso tsa tokoantsʼe kʼoa tsa tsín kisitjoson jme xi kisʼenele. Nda kisitjoson xále jokji tse nga kʼoatsakʼinle nga ya tsakatio. Tsakui nichxin 1,600 nó nga ya tsakinya saʼnda nga jaʼai Jtsínʼio.
13. Jméni xi tsakasenkao je Job nga kiskale je kjoa xi jaʼatojin.
13 Je Job kixi koan. Tsakui nichxin sakʼoa si̱kʼajeen tokoán kʼiatsa jme xi kuitsoná jngo ndsʼee kʼoa tsa xíngiaa. Kʼoa tsakui nichxinje̱ chʼin tjínná kʼoa tsa jngo xíngiaa kabiya. Tojme kjoa xi kuitjátojiaan, tsjoánganʼioná je choa̱le Job (Job 1:18, 19; 2:7, 9; 19:1-3). Je Job alikui tsabe ánni nga toxijña kjoa kisʼenile. Tonga alikui kisikʼajenle kon. Jméni xi tsakasenkao. Xi títjon, tsjoake koan je Jeobá kʼoa kui koanmele kʼoakisʼin josʼin mele Jeobá (Job 1:1). Kui kʼoakisʼin jmeni xi sasénle je Jeobá kʼianga nda tíjna kʼoa kʼianga kjoa kisʼele. Xi majaoni, je Jeobá kui tsakjákaoni je Job tʼatsʼe jmeni xi kisinda nga kisikjaʼaitsjenle nga nʼio tjínle nganʼio. Jebi, kui xi tsakasenkao je Job nga ñaki kisʼejngo kon nga je Jeobá kjoaʼaxinle je kjoa xi tífaʼatojin kʼianga kuicho choa̱le (Job 42:1, 2). Kʼoa kʼoakoan, je Jeobá tsakjaʼáxinle je Job je kjoañʼai xi tíjnajin kʼoa jaoya kʼoakji kitsjoanile jmeni xi kisicha. Xijekoanni, je Job nʼio tsjoa kisʼe kon jokji tse tsakʼejna (Job 42:10, 17).
14. Tojo tso 2 Corintios 1:6, jósʼin tsakasenkao xi kjaʼaí nga kiskale je pastro Pablo kjoa xi jaʼatojin.
14 Pastro Pablo. Tsakui nichxin tjínkʼa xi batiochjoaná kʼoa fitjenngikená nga Jeobá tinixálee. Kʼoa tsa chjotajchínga sʼin tiyoaa ya jinjtín kʼoa tsa superintendente xi tsʼe circuito maa, tsakui nichxin jetíbijtaná nga nʼio tse xá tjínná. Tsa kʼoakjimaa, koasenkaoná je choa̱le pastro Pablo. Je chjota nʼio kitjenngike Pablo. Xi ijngosani, je Pablo nʼio koanndosinle xi tʼatsʼe ndsʼe̱ (2 Corintios 11:23-29). Alikʼia kisikinroajen kon. Kʼoa jmeni xi kisʼin tsakinyakao je xi ngikʼa nga kʼoati kiskale (tʼexkiai 2 Corintios 1:6). Tsa ska̱ná je kjoa xi kuitjátojiaan kʼoati kuinyakao je ndsʼee nga kʼoati ska̱le.
“JE KJOATSEJTA KATAMAJNGO”
15, 16. 1) Jósíkaoná je kjoaka. 2) Tikʼaxki̱ kʼai choa̱ jósʼin síjngoná je kjoaka.
15 Kao nganʼiotsjele Niná, je chjotatjenngile Cristo xi Santiago tsakʼin itso xi kiski: “Je kjoatsejta katamajngo, jméni nga kʼoasʼin ñaki nda koa̱njngosínio, nga tsínjme xi cha̱no” (Santiago 1:4). Je Santiago kʼoakitso nga je kjoaka síjngoná, xi tsonile, nga ngisa nda nʼia. Kʼianga kjoa tjínná, tsakui nichxin jchaa nga machjén nga ngisa tsejta koaan, nga kʼoee kjoanda kʼoa tsakuije̱ nga ngisa koakoá kjoatsjoacha. Kʼianga kaná, ngisaa bakoá jmeni xi jekanikʼaxkiaa kʼoa ngisaa nda nʼia. Kʼoasʼin bʼaiʼndeñá nga síjngoná je kjoaka.
Kʼianga kaná je kjoa xi bitjatojiaan, basenkaoná nga ngisa nda nʼia(Chótsenlai párrafo 15 kao 16)
16 Tojosʼin tiyaa, nga kaná basenkaoná nga ngisa nda nʼia, kuinga tsín kjoatéxomale Niná kuitjátonesíñá kʼianga kjoa tjínná tojoni nga sʼe̱ndajin je kjoa xi tjínná. Tobʼelañá, tsakui tibixkantʼakoaa je kjoafaʼaitsjen xi chʼaotjín, ʼndele nga kui kʼoasʼiaan jmeni xi tinikjaʼaitsjeen, tosa si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná nga tsínkui si̱kjaʼaitsjeen. Kʼoa tsa jngo xíngiaa bʼejnachjoa nga Énle Niná tichotʼayá, ʼndele nga si̱kʼajenlee tokoán, tosa tosi tonda si̱xálee je Jeobá. Kui xi koasenkaoná nga ngisa si̱nʼiotʼaa je Jeobá. Tsa mená nga sa̱sénle je Jeobá jmeni xi tinʼia, tjínnele ska̱ná (Romanos 5:3-5; Santiago 1:12).
17, 18. 1) Jngola choa̱ tikʼéjnai ánni nga nʼio machjénni nga ska̱ná saʼnda nga kjoaʼaí kjoafetʼa. 2) Nga jenʼio machrianle je kjoafetʼa, jméni xi tsín jao tjín tokoán.
17 Nʼio machjén nga tsín tsa tosakʼoa nga katakaná, machjén nga ska̱ná saʼnda nga kjoaʼaí je kjoafetʼa. Si̱kjaʼaitsjenla tsa jngo chitso tíkasʼenngindá. Tsa mele kuitjontjaile yaole je chjota xi tjíoya, ninga kuijtale tjínnele koaijin nandá saʼnda nga kuicho ya ndainandá. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, tsa mená kuiyoaa ya ʼNdenaxó, tjínnele ska̱ná je kjoa xi kuitjátojiaan saʼnda nga kjoaʼaí kjoafetʼa. Kʼoati sʼiaan jokisʼin je pastro Pablo, nga tsínkʼia kisikinroajen kon (2 Corintios 4:1, 16).
18 Joni je Pablo, alikui jao tjínná nga je Jeobá koasenkaoná nga ska̱ná saʼnda nga kjoaʼaí kjoafetʼa. Je Pablo i kitso: “Ngayije je kjoa jebi ngisa nʼio kʼoasʼiansaa kaoni tsa je xi síkinje, xi totʼatsʼe je xi koantsjoakená. Tokui jebi ñaki tjíjngole koan, nga nikjoabiyajin, nikjoabijnachonjin, niʼánkjejin, ni xi ngʼajko̱lejin, nijejin xi tjínle nganʼio, ni xi ndʼaibijin, nije xi sʼa nroajin, ni xi ngʼajin, ni xi nangijin, nitojngojinsa xi xá kisʼendani xi koa̱n kjoaʼaxinná je kjoatjaochale Niná nga tiyokoaa Cristo Jesús Nainá” (Romanos 8:37-39). Ninga toxá sakʼoa bijtaniná, kjuintjenngiaa je choa̱le Gedeón kao chjotakjoajchánle. Ninga jenʼio kijtale likui kisikinroajen kon (Jueces 8:4). Kʼoati sʼiaan tsanda ñá.
^ [1] (párrafo 11): Kʼoati tsjoánganʼioná nga chótʼayajiaan josʼin tjíokale choʼndale Niná xi tjíobatio nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tobʼelañá, ya Anuario xi tsʼe nó 1992, 1999 kao 2008 faʼaitʼa tʼatsʼe ndsʼee xi ya tsʼe Etiopía, Malaui kao Rusia.
^ [2] (párrafo 12): Je Biblia alikui kʼoatso jotjín koan je querubín xi kui xá tsakʼaile.