Ánni nga nʼio machjénni nga kʼuínyalee xi kjaʼaí
“Nʼio nda xínyano” (PROVERBIOS 4:2).
1, 2. Ánni nga tjínnenile kuinyakoaa xi kjaʼaí nga sʼe̱le xá ya jinjtín.
JE Jesús nʼio tsakʼénele yaole nga kitsoyason je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Tonga kʼoati kisikʼaya nichxin nga kitsoyale je chjotale. Tsakakóyale jósʼin nga ngisa nda kuitsoya kʼoa jósʼin nga ngisa nda sikuinda je choʼndale Niná (Mateo 10:5-7). Je Felipe nʼio kitsjoale kjoandosin nga kitsoyason je Énle Niná. Tonga kʼoati kitsoyale je xtiyánchjínle nga kitsoyason (Hechos 21:8, 9). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoati tjínnele nga kʼuínyalee xi kjaʼaí. Ánni.
2 Je jtín xi tjío jngo tjíjtsa Sonʼnde nʼio nkjín chjota tjín xi tosʼa choatsele nga tsabe je Énle Niná kʼoa kje fisʼenngindájin. Machjén nga kʼuínyalee. Tjínnele kuinyakoaa nga katamajinle ánni nga ndatjínni nga kʼoexkia kʼoa skótʼaya je Biblia nga toje. Kʼoati tjínnele kʼuínyalee nga katamale josʼin kjoakaoni Énle Niná je chjota kʼoa josʼin kuitsoyale. Je ndsʼee xi tosʼa choatsele nga kisʼenngindá kʼoati machjénle nga kuinyakoaa ánni nga koa̱n siervo ministerial koa̱nni kʼoa nga chjotajchínga sʼin koationi. Ngatsʼiaa koaan kuinyakoaa xi sʼa chjotse (Proverbios 4:2).
KʼUÍNYALEE JE XI SʼA CHJOTSE NGA KATAKOTʼAYA BIBLIA NGA TOJE
3, 4. 1) Tojo kitso je Pablo, nga chotʼayá je Biblia, jósʼin basenkaoná kʼianga ʼmiyasoán. 2) Kʼiatsa mená kʼoakʼuínlee xi kjaʼaí nga katakotʼaya je Biblia nga toje, jméni xi tjínnele sʼiaan ñá.
3 Ngatsʼiaa xi choʼndale Jeobá maa, tjínnele kʼoéxkiaa kʼoa chótʼayá je Biblia, ánni nga jchasíñá jme xi mele je Niná. Je Pablo i kitsole chjotale Cristo xi tjío ya Colosas: “Likui nichajinjin tibʼetsʼoantjailaijin. Kʼoasʼin tinijáijin nga ñaki nda kataʼyao ngayije josʼin mele Niná”. Ánni nga nʼio chjínile nga kʼoexkia kʼoa skótʼaya Biblia je chjotale Cristo. Kuinga kui xi tsjoále kjoachjine kʼoa xi kuinyakao nga kʼoasʼin “ngayije xi sasénle” Niná. Kʼoati kuinyakao nga kʼoasʼin “xá xi nda tjín” xi mele je Jeobá, ngisaa kʼianga kuitsoyason je énnda chjotse (Colosenses 1:9, 10). Kʼianga kʼuínyalee Biblia je chjota, kuinyakoaa nga katamajinle nga je xi kuinyakao nga sixále je Jeobá kuinga kʼoexkia kʼoa nga skótʼaya je Biblia.
4 Tsa mená kʼoakʼuínlee je xi bʼailee estudio nga katakotʼaya je Biblia nga toje, kʼoati tjínnele nga chótʼayá tsanda ñá. Kʼianga kjitʼa kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi bʼexkiaa, koasenkaoná josʼin tinijchá yaoná kʼoa kʼoati koasenkaoná nga kʼuínyasoán. Tobʼelañá, tsa kʼianga tiʼmiyasoán kui skónanginá je chjota xi ñʼai tjín, koaanná kao Biblia kʼuínyanilee. Kʼoa tsa kʼiaje̱ nga kʼoéxkiaa tʼatsʼe Jesús, tʼatsʼe Pablo kʼoa xi kjaʼaísanile, nga tsín kisikʼajenle kon, nga tosi tonda kitsoyason, kui xi tsjoánganʼioná kʼoa koasenkaoná nga tosi tonda kʼuínyasoán ninga ñʼai koa̱nná. Kʼiatsa kʼoakʼuínlee xi kjaʼaí jmeni xi jekjimajinná nga Biblia tichotʼayá kʼoa josʼin tíbasenkaoná, kʼoajinti koa̱nmele ngisa nda skótʼaya je Biblia.
5. Jngo koya kʼoasi, jósʼin koa̱n kuinyakoaa je xi bʼailee estudio nga koa̱nngale skótʼaya Biblia nga toje.
5 Tsakui nichxin likui ʼyaa jósʼin kuisenkoaa je xi bʼailee estudio nga singale yaole nga skótʼaya je Biblia. Koaan kʼuínyalee jósʼin kʼoenda jmeni xi chótʼayá kao je. Tobʼelañá, koaan kʼoakʼuínle nga katabásjai je testo xi faʼaijin ya párrafo. Tsa kao libro Jmé kjoanni xi bakóya je Biblia tibʼainilee estudio, koaan kʼoakʼuínlee nga katabʼéxkia nga toje je kjoaʼmiya xi majngokao. Xijekoa̱n, koaan kʼuínyalee jósʼin kʼoéjnandale je kjoajtín xi satíoná kʼoa nga tsjoá énle. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínlee nga katabʼéxkia nga jngó jngó bitjo je Xo̱n xi Bájinkonná kao ¡Despertad! Kʼoati koa̱n kʼuínyalee jñani koa̱nsjaile jmeni xi chjonangiaa xi tʼatsʼe Biblia, tsakui nichxin kʼoakʼuínlee nga ya koa̱nsjaile nga skótʼa je Watchtower Library kʼoa tsa yaje̱ BIBLIOTECA Watchtower. Kʼianga skoe̱ je xi tibʼailee estudio nga nʼio nkjín koya tjín josʼin skótʼaya nga toje, ngisajin ndasʼin skótʼaya kʼoa koa̱nmejinle nga koa̱nsale xi tʼatsʼe Biblia.
6. 1) Jósʼin kuisenkoai je xi bʼailai estudio nga katamatsjoake je Énle Niná. 2) Jméni xi sʼin je xi bʼailee estudio kʼiatsa koa̱ntsjoake je Énle Niná.
6 Kʼianga tjín xi ʼmiyalee je Biblia, kui xi mená nga katamajinle nga nʼio chjíle jmeni xi tsoyaná je Biblia nga̱ kui xi basenkaoná nga ngisa nda ʼyaa je Jeobá. Kuisenkoaa je xi bʼailee estudio tonga tsín kʼoénelee. Nga ngisasa koa̱nle tʼatsʼe Biblia, ngisasa koa̱nmele skótʼaya. Kʼoa kʼoajin sʼe̱ kon jokitso je xi kiski salmo, nga i̱ kitso: “Kʼianga sichriantʼale je Niná nʼio nda síkaona. Jé Jeobá xi batéxomale ngayeje tisinʼiotʼa” (Salmo 73:28). Alikui jao tjínná nga je nganʼiotsjele Jeobá koasenkao je xi mele nga miyole koa̱n.
KʼUÍNYALEE JE XI SʼA PUBLICADOR CHJOTSE NGA KATATSOYASON KʼOA KATATSJOÁ ESTUDIO
7. Jósʼin kisikatíonda je chjotale Jesús kʼianga koanle kitsoyason je Énle Niná (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).
7 Nʼio basenkaoná josʼin kisikatíonda Jesús je chjotale. Ñatjen kitsoyason kao chjotale, kʼoa je chjotale tsabee jósʼin kitsoyale chjota je Jesús. Kʼoati kitsoyale jmeni xi kuitso kʼoa jmeni xi sʼin kʼianga kuitsoyason (Mateo, kapítulo 10).[1] Tochoatse koannile kitsoya tʼatsʼe Niná je chjotale Jesús (Mateo 11:1). Jaola koya kataʼyaa jméni xi koa̱n kʼuínyalee je xi sʼa chjotse kʼianga tiʼmiyasoán.
8, 9. 1) Jósʼin tsakjákao Jesús je chjota. 2) Jósʼin koa̱n kuisenkoaa je publicador chjotse nga koa̱nle kjoakao je chjota tojo kisʼin je Jesús.
8 Nga tsakjákao je chjota. Je Jesús likui tongantsjai nga jngo jtín chjota kitsoyale. Me tongantsjai nga tojngó jngó kitsoyale. Kʼoa kao kjoanda kitsoyale. Tobʼelañá, ñandia kʼianga je tsakjákaonajmí jngo chjoón xi nandá kichokʼá jñani tíjna jngo xjáonandá ya chrian naxinandá Sicar (Juan 4:5-30). Kʼoa ñandia nga je tsakjákaonajmí jngo chjota xi tao̱nbasen bʼéña xi Mateo Leví tsakʼin. Je Jesús kʼoakitsole nga chjotatjenngile katama, kʼoa je Mateo koanjyole. Xijekoan, je Mateo yaa ndʼiale kinchja̱le je Jesús kao xi kjaʼaísa chjota nga kikjen. Kʼoa nga ya tjío, je Jesús nʼio nkjín chjota tsakjákaonajmíni je Énle Niná (Mateo 9:9; Lucas 5:27-39).
Ngisaa kjuinrʼoéná je chjota kʼiatsa kao kjoanda kuinókjoakoaa
9 Jngo chjota xi Natanael tsakʼin, tsín nda kisikʼaxki̱ je chjota xi Nazaret tsʼe, jñani tsʼe Jesús. Ninga kʼoalani, je Jesús kao kjoanda tsakjákaoni. Nga kʼoakisʼin je Jesús, je Natanael tsín tikʼoasʼin kisikjaʼaitsjenni tʼatsʼe Jesús kʼoa koanmele tsabesa xi tʼatsʼe (Juan 1:46-51). Jméni xi tsoyaná jokisʼin je Jesús. Kui tsoyaná nga ngisa kjuinrʼoéná je chjota kʼiatsa kao kjoanda kuinókjoakoaa.[2] Kʼuínyalee je xi sʼa publicador chjotse nga ndʼé katama kao chjota. Tsa kʼoasʼin, ngisaa tsjoa sa̱tío kon kʼianga kuitsoyason.
10-12. 1) Jméni xi kisʼin je Jesús nga tosi tonda katamandosinle chjota je Énle Niná. 2) Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je publicador xi sʼa chjotse nga katamale nda katatsoya je Énle Niná.
10 Kitsoyale je xi koanmele kinrʼoé. Ninga tsín ale je Jesús, kisikʼayale nichxin je chjota xi koanmele kinrʼoéle kʼoa nʼio nkjín koya xi kitsoyale. Tobʼelañá, ñandia kʼianga nʼio nkjín chjota kichonrʼoe ya ndainandá. Je Jesús jngo chitso kikin kao Pedro kʼoa yaa tjen tsakakóyanile je chjota. Xijekoan, kʼoati tsakakóyale je Pedro. Jngo kjoaxkón tsakʼéjna je Jesús kʼianga tsakasenkao je Pedro nga nʼio nkjín jti̱ tsakʼéxkó. Xijekoan, i kitsole: “Ndʼaibindai kuinókjoaxkólai chjota xi tʼatsʼan”. Je Biblia kʼoatso nga je Pedro kao xi kʼoati ya tjío kjitʼanangi “kisikatío ngayije, kitjenngile Jesús” kʼoa chjotale koan (Lucas 5:1-11).
11 Jngo chjota xi Nicodemo tsakʼin kʼoati koanmele nga tsabesa xi tʼatsʼe Jesús. Tonga yaa tíjnajinle je chjota Sanedrín. Kʼoa kui kisikjaʼaitsjen jokuitso je chjota tsa skoe̱ nga je Jesús tífákao. Kuinga kʼia kikonnile nga njio. Je Jesús kisikʼayale nichxin je Nicodemo kʼoa tsakakóyale jmeni xi nʼio chjíle xi tʼatsʼe Niná (Juan 3:1, 2). Je Jesús kisikʼayantsjaile nichxin je chjota kʼianga kitsoyale xi tʼatsʼe Niná kʼoa nga kisitaja kjoamakjainle. Ñá kʼoati tjínnele kjuinchónlee chjota jme orani nga skénndiaale kʼoa si̱kʼayalee nichxin nga kuinyakoaa ánni koa̱njinsínile jme xi tso je Biblia.
12 Kʼianga je xi sʼa chjotse bitjokoaa nga mangínkʼinyasoán, koaan koakoyalee nga katafikon ijngokʼale chjota xi kamandosinle Énle Niná. Kʼoati koa̱n kjuinkoaa nga kjuinchón ijngokʼalee chjota kʼoa nga kʼoailee estudio. Kʼoasʼin koa̱nnile nga nda kuitsoya je Biblia kʼoa tsjoa sa̱tío kon nga kuinyakao xi kjaʼaí nga skoe̱ jotjínni xi tʼatsʼe Jeobá. Xijekoa̱n, kʼoati koaikon ijngokʼale chjota xi kamandosinle Énle Niná kʼoa tsjoále estudio. Kʼoati skoe̱ nga kjoatsejta machjén nga tsín tokjoan nikinroajeen tokoán kʼianga tsín satéjiaan je chjota xi mangínchon ijngokʼalee (Gálatas 5:22, TNM; chótsenlai je rekuadro “Likui kisikinroajen kon”).
KʼUÍNYALEE JE XI SʼA CHJOTSE NGA NʼIO CHJÍLE NGA BINYAKOAA JE NDSʼEE
13, 14. 1) Jméni xi tsoyaná je choʼndale Niná xi tsakinyakao xi kjaʼaí. 2) Jósʼin kʼuínyanilee je xi sʼa xti kao je xi sʼa chjotse nga katabakóle kjoatsjoacha je ndsʼee.
13 Je Jeobá kui xi mele nga tsjoacha katamaa xíngiaa kʼoa nga kuinyakoaa xíngiaa (tʼexkiai Lucas 22:24-27;a 1 Pedro 1:22b). Je Biblia kʼoatso nga je Jesús tsakasenkao chjota jokji tjen kʼoakoanle. Saʼnda kitsjoantjai kjoabijnachonle xi totʼatsaan (Mateo 20:28). Kʼoa je Dorcas kʼoasʼin ngale nga tsakasenkao xi kjaʼaí (Hechos 9:36, 39). Kʼoa je María “nʼio nda kisixá” tʼatsʼe ndsʼe̱ xi tsakatio ya Roma (Romanos 16:6). Jósʼin kuinyakoaa je xi sʼa chjotse nga katamajinle nga nʼio chjíle nga kuinyakoaa je ndsʼee.
Kʼuínyalee je xi sʼa chjotse nga katabinyakao ndsʼee kʼoa katabakóle kjoatsjoacha (Chótsenlai párrafo 13 kao 14)
14 Koaan kʼoakʼuínlee je xi sʼa chjotse nga katafikaoná kʼianga koanngínchótsenlee je ndsʼee xi jejchínga kʼoa kao xi tjíomʼe. Kʼianga koa̱n, je xi xijchá ma koaan koaikao je ʼndíxtile nga koaikotsenle je ndsʼee. Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan kʼoakuitsole je xi sʼa xti kʼoa kao je xi sʼa chjotse nga katabinyakao. Tobʼelañá, kʼianga katafikaole tsojmi je ndsʼee xi jejchínga kʼoa nga katabinyakao tsa jme xi sʼe̱ndaya ya niʼyale. Tsa skoe̱ je xti kao je xi sʼa chjotse nga síkuindangañá xínkjín je ndsʼee, kʼoati sʼin tsanda je. Tobʼelañá, jngo ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna, kʼianga ya fitsoyason ʼnde xi kjintʼa tjío, fikonle je ndsʼee xi ya tsʼe. Nga kʼoakisʼin, je ti xi me fikaontsjai kʼoati kisikjaʼaitsjen josasʼin koa̱n kuinyakao je ndsʼee (Romanos 12:10).
15. Ánni nga machjénsíni nga katamandosinle je xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin sindayasa yaole je ndsʼee xi tjío ya jinjtín.
15 Je Jeobá chjotaa síchjén nga bakóyale Biblia je jtín. Kuinga machjénsíni nga nda kuitsoya je ndsʼee xi kjoanokjoaya bʼakaole. Je xi chjotajchínga sʼin tjío koaan kuinyakao je ndsʼee nga sindayasa yaole josʼin tsoya. Tobʼelañá, koaan kjuinrʼoéle kʼianga skótʼaya je kjoanokjoayale xi siervo ministerial ma (Nehemías 8:8).[3]
16, 17. 1) Jósʼin tsakakó je Pablo nga koanndosinle je Timoteo. 2) Jósʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga kuinyakao je ndsʼee nga koa̱nle sikuinda je jtín.
16 Machjén nga nkjínsa ndsʼee kʼuínyalee ánni nga koa̱nsínile sikuinda je barréle Jeobá (chótsenlai je rekuadro “Jósʼin tsoyanile”). Je Pablo tsakakóyale je Timoteo kʼoa kʼoakitsole nga kʼoati katatsoyale xi kjaʼaí. I kitsole: “Chʼa̱sjai nganʼio, nga̱ Cristo Jesús tsjoáli kjoanda. Je xi kinoʼyanái ngixko̱n testigo xi nkjín mani, jebi tʼenelai chjota xi tjíojngokon, xi kʼoati koa̱nle koakoyale xikʼa” (2 Timoteo 2:1, 2). Je Timoteo nʼio nkjín koya koanle jme xi kisʼin Pablo, xi chjotajchínga sʼin tsakʼejna kʼoa xi pastro koan. Tobʼelañá, koanle josʼin nga ngisasa nda kitsoyason kʼoa koanle tsakasenkao je ndsʼe̱ ya jinjtín (2 Timoteo 3:10-12).
17 Je Pablo nʼio tse nichxin kisikʼayale je Timoteo, nga̱ kui xi koanmele nga nʼio nda koa̱nle jme xi kitsoyale (Hechos 16:1-5). Jósʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío nga skénngile je Pablo. Kʼiaa nga kʼoakuitsole je xi siervo ministerial ma, xi jetjínle kjoafaʼaitsjen, nga katafikao sakʼoa nga koaisíxatʼa je ndsʼee nga koaitsjoánganʼiole. Kʼoasʼin koa̱nnile je xi siervo ministerial ma josʼin kuitsoyale xi kjaʼaí, nga tsejta koa̱n kʼoa nga koako kjoatsjoacha. Kʼoati je Jeobá sijéle kjoafaʼaitsjen nga sikuinda je choʼndale Niná (1 Pedro 5:2).
NʼIO CHJÍLE NGA KʼUÍNYALEE XI KJAʼAÍ
18. Ánni nga nʼio chjínile nga kuinyakoaa xi kjaʼaí nga sixále je Jeobá.
18 Nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín xi sʼa chjotse xi machjénle nga kʼuínyale nga ngisasa koa̱nle josʼin kuitsoyason. Xi ijngosani, nkjín ndsʼee xi machjén nga kʼuínyale josʼin sikuinda je jtín. Je Jeobá kui xi mele nga ngatsʼi je choʼndale nʼio nda katasítjoson je xá xi sʼenele kʼoa kui kjoanda títsjoáná nga kʼoati kuinyakoaa xi sʼa chjotse. Kuinga nʼio chjínile nga kʼoénelee yaoná nga kuinyakoaa xi kjaʼaí, tojo kisʼin je Jesús kao Pablo. Machjén nga kuinyakoaa jotjín kʼoakoa̱nná, nga̱ nʼio tse xá tjín nga tíʼmiyason je Énle Niná nga kjesa faʼaijin kjoafetʼa.
19. Ánni nga tsín jao sʼeni tokuin nga ndasʼin kuichomani kʼiatsa kʼoénelai yaoli nga kʼuínyalai xi kjaʼaí.
19 Kʼianga ʼmiyalee xi kjaʼaí, nganʼio machjén kʼoa nichxin machjén. Tonga xi tsín jao sʼe tokoán, kuinga je Jeobá kao Jesús kuinyakaoná josʼin kʼuínyalee xi kjaʼaí. Nʼiojin tsjoa sʼe̱ tokoán kʼianga jchaa nga je xi sʼa chjotse tjíobʼénele yaole nga nʼio tjíosíxá ya jinjtín kʼoa nga tjíotsoyason (1 Timoteo 4:10). Kʼoati tosi tonda kʼoénelee yaoná nga si̱tajasaa kjoamakjainná, nga si̱ndayasaa yaoná jokjoaan kʼoa nga ngisasa si̱miyoaa je Jeobá.
^ [1] (párrafo 7): Tobʼelañá, je Jesús kʼoakitsole je chjotale: 1) nga kuitsoyason je énnda chjotse; 2) nga je Jeobá sinʼiotʼa nga je tsjoále xi ski̱ne kʼoa xi kʼoakjá; 3) nga tsín kjaoti kao chjota; 4) nga je Jeobá sinʼiotʼa yaole kʼianga chjota koaitjenngike, kʼoa 5) nga tsínkui tsokjonle josikao je chjota.
^ [2] (párrafo 9): Chótsenlai je libro Benefíciese de la Escuela del Ministerio Teocrático, ya pájina 62-64. Yaa tsjoá kʼaná kjoafaʼaitsjen josʼin kuinókjoakoaa je chjota kʼianga ʼmiyasoán.
^ [3] (párrafo 15): Chótʼai je libro Benefíciese de la Escuela del Ministerio Teocrático, ya pájina 52-61. Yaa faʼaitʼa kjoafaʼaitsjen xi kuinyakao je ndsʼee nga ngisasa nda kuitsoya ya jinjtín.
a Lucas 22:24-27: “Kʼoakoan nga tsakjaotiyani ʼyani xi tijeni xi koa̱senjna títjon. Kʼia Jesús kitsole: Je chjotatítjonle chjota xi li judíojin síkʼéyongi chjotale tʼatsʼe kjoatéxomale, kʼoa je xi batéxomale, jé ní xi chjotanda kʼoaʼmile. Tonga jonbi ali kuijion, tosa je xi títjon jinno, katama joni tsa je xi maʼndí. Kʼoa je xi chjotatítjon, katama joni tsa je xi síxá. Jñále xi títjonʼni, a je xi bʼejnatʼa yámixa̱, axo je xi bʼéya tsojmi. A tsí tsa je xi bʼejnatʼa yámixa̱bi. Kʼoa an nía xi tijnajinnobi joni tsa chjota xi síxáno”.
b 1 Pedro 1:22: “Kinitsjao ni̱ma̱no nga kinitjosonlao xi kjoakixi xi totʼatsʼe je Espíritu Santo, nga ñaki kjoakixi matsjoachao ndsʼao. Nʼio nda katamatsjoachao xíngio kao ni̱ma̱no xi tsje tjín”.