Ánni nga nʼio machjénni nga sa nda sa nda si̱xálee Niná
“Kʼia ʼnda nga kjuichoa, kʼoasʼin tʼexkiai, tʼenai, takoyai” (1 TIMOTEO 4:13).
1, 2. 1) Jósʼin tíbitjoson Isaías 60:22 nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. 2) Jmé xá xi nʼio tjín kʼoa xi nʼio machjén jinnaxinandále Jeobá.
JE ÉN xi tongini kiski Isaías itso: “Je xi tochoa mani jmi koa̱n, kʼoa je xi ʼndí kji kui kʼónya jngo naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle” (Isaías 60:22). Je én jebi jetíbitjoson nichxin fetʼa xi tiyoaa ndʼaibi. Kʼianga nó 2015, je testigole Jeobá xi tjíotsoyason jngo tjíjtsa Sonʼnde 8,220,105 mani. Je Jeobá i kitso tʼatsʼe josʼin koa̱nnkjínya je chjota xi tjíojin naxinandále: “An Jeobá, ansoa sixátíyale nga kuichoka nichxin”. Jebi kui xi tsonile nga sa tse sa tse xá tjínná. A tibʼenelee yaoná nga tiʼmiyasoán kʼoa nga tiʼmiyalee chjota je Énle Niná. Nʼio nkjín ndsʼee kao tichjaa xi precursor regular kʼoa xi precursor auxiliar sʼin tjíosíxá. Kʼoa tjínkʼa xi kjaʼaí naxinandá tjíofikatio nga ya tjíofitsoyason. Kʼoa kʼoati tjín xi ya tjíosíxá jñani tjíosʼenda Ndʼia jña chotʼayá.
2 Nga xki̱ nó jao jmila jtín xi sʼa chjotse satío, kʼoa machjén je xi chjotajchínga sʼin koatio kao xi siervo ministerial sʼin koatio xi koanentsja jtín jebi. Kuinga nʼio nkjín ndsʼee machjénsíni nga xki̱ nó nga siervo ministerial katama kʼoa nga chjotajchínga sʼin katabatio je xi siervo ministerial jema. Nʼio tse xá tjínná ngatsʼiaa, ni xi xʼin ni xi yánchjín (1 Corintios 15:58).
JMÉ XI MACHJÉN NGA NGISASA NDA SI̱XÁLEE NINÁ
3, 4. Jósʼin koa̱n si̱xásalee Niná.
3 (Tʼexkiai 1 Timoteo 3:1, TNM).a Je pastro Pablo kʼoakitso nga nʼio nda tísʼín je ndsʼee “xi tíbʼénele yaole nga kuichotjenngi xá” ya jinjtín. Jmeni xi kitso Pablo kui fiya jkoaa jonʼia kʼiatsa jmeni xi kjin tíjna, ñaki nikixʼínganrʼoeñá je ndsaa nga tjoéná. Jela si̱kjaʼaitsjeen jngo ndsʼee xi mele nga siervo ministerial koa̱n. Tsakui nichxin tjínnele kʼoenesale yaole nga kʼoakoa̱nkjoan jokjoan Cristo. Kʼianga jekuichotjenngi xá jebi kʼoa siervo ministerial koa̱n, tosi tonda tjínnele kʼoenesale yaole tsa mele nga chjotajchínga sʼin kʼoéjna.
4 Tjínkʼa ndsʼee xi tjíosíkʼantjaiya josʼin tjío nga ngisasa nda tjíosíxále je Jeobá. Tobʼelañá, tsakui nichxin mele nga precursor koa̱n, tsa ya Betel mele koai kʼoa tsa ya sixá jñani sʼenda Ndʼia jña chotʼayá. Kataʼyala josʼin basenkaoná je Biblia nga ngisa nda si̱xálee Niná.
TOSI TONDA SI̱TAJAA KJOAMAKJAINNÁ
5. Nga tjínle nganʼio je xi sʼa xti, jósʼin nga ngisasa nda sixále Niná.
5 Je xi sʼa xti tjínle nganʼio kʼoa kjesa chʼin bʼetʼajinle, kuinga koa̱nsínile nga ngisasa nda sixále je Jeobá (tʼexkiai Proverbios 20:29).b Ya Betel, tjínkʼa ndsʼee xi sʼa xti xi ya síxá jña manda kʼoa jña bitjo je libro. Kʼoa nʼio nkjín xi ya tjíotsjoánganʼio jñani sʼenda kʼoa tsa sʼendaya je Ndʼia jña chotʼayá. Tjínkʼa xi ya fitsjoánganʼio jñani kjoaxkón bichó. Kʼoa nʼio nkjín je ndsʼee kao tichjaa xi precursor sʼin tjíosíxá xi kjaʼaí én tjíokotʼaya kʼoa xin ʼnde tjíofitsoyason.
6-8. 1) Jméni xi tsakasenkao jngo ti nga ngisasa nda kisixále Niná kʼoa jósʼin kichomani nga kʼoakisʼin. 2) Jósʼin jchañá “nga nda chjota je Jeobá”.
6 Ningalani tsjoachaa je Jeobá kʼoa mená nga nʼio nda si̱xálee, tsakui nichxin kʼoasʼe tokoán jokisʼe kon jngo ndsʼee xi Aaron ʼmi. Kʼoatso nga kui xi mele nga nʼio tsjoa sʼe̱ kon nga je Jeobá tísíxále, tonga tsín tsjoa kisʼe kon. Saʼnda nga sʼa ʼndí kji ki je kjoajtín kʼoa kitsoyason. Tonga kʼoatso nga to matsʼe. Jméni xi kisʼin.
7 Tsakʼénele yaole nga nyaon nyaon tsakʼéxkia Biblia, nga tsakʼejnandale je kjoajtín kʼoa nga kitsjoa je énle. Kʼoati ngisasa kjitʼa tsakʼétsʼoa. Nga kʼoakisʼin kui xi tsakasenkao nga ngisasa koantaja kjoamakjainle. Ngisasa nda tsabexkon je Jeobá kʼoa ngisasa tsjoake koan. Kʼoa ngisa tsjoa kisʼe kon. Xijekoan, precursor koan, yaa kitsjoánganʼio jñani kjoaxkón kisʼe kʼoa kjaʼaí naxinandá kikakóyason. Kʼoa ndʼaibi chjotajchínga sʼin tíjna kʼoa yaa Betel tísíxá. Jótjín kon ndʼaibi. Kʼoatso nga tíbe “nga nda chjota je Jeobá”. Xi ijngosani, kʼoatso nga nʼio tse kjoanda títsjoále je Jeobá kʼoa mele ngisasa nda sixále. Kʼoa bení nga ngisasa tse kjoanichikontʼain kʼoaile.
8 Je salmista i kitso: “Chótʼao kʼoa kataʼyao nga nda chjota je Jeobá”. Kʼoa i kitsosa: “Je xi Jeobá básjai alijme xi jchale” (tʼexkiai Salmo 34:8-10).c Kʼianga kui títjon nikʼéjnaa nga nixálee je Jeobá, tsjoa sʼe tokoán nga̱ ʼyañá nga kui xi sasénle. Kʼoa tsín jao sʼená nga sikuindaná.
ALIKUI SI̱KINROAJEEN TOKOÁN
9, 10. Ánni machjénsíni nga kao kjoatsejta chóyaa.
9 Tsakui nichxin kui xi mená nga ngisasa nda si̱xálee je Jeobá. Tonga jósʼiaan tsa jekjoatse tichoyalee nga kʼoainá xá ya jinjtín kʼoa tsakui tichoyaleje̱ nga kʼoantjaiya josʼin tiyoaa. Machjén nga tsejta katamaa (Miqueas 7:7). Tsakui nichxin tosi tonda tsjoáʼnde je Jeobá nga tojo kʼoalasʼin kuiyoaa. Tonga kʼoakʼoé tokoán nga je koasenkaoná. Si̱kjaʼaitsjenla jokisʼin je Abrahán. Je Jeobá kʼoakitsole nga jngo ʼndí sʼe̱le, tonga nʼio nkjín nó kichomani nga kʼoakoan. Jmé xi kisʼin je Abrahán jokji nó kiskoya. Tsejta koan kʼoa alikʼia kisikinroajen kjoamakjainle (Génesis 15:3, 4; 21:5; Hebreos 6:12-15).
10 Tsín choa ñʼai tíjna nga choya (Proverbios 13:12). Tonga tsa tosi tonda kui si̱kjaʼaitsjeen josʼin tiyoaa, kjuinroajenjin tokoán. ʼNdele nga kʼoasʼiaan, tosa kui si̱kjaʼaitsjeen jmésani xi machjén nga sʼiaan nga kuitjosonná xá xi tjín ya jinjtín. Janla koya kataʼyaa jméni xi koa̱n sʼiaan.
Tsa kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kʼoéxkiaa, chjinee koaan kʼoa jchañá jme xi sʼiaan
11. 1) Jókoa̱nkjoaan tsa si̱ndayasaa yaoná. 2) Ánni nga tjínnile kjoandosin nga kʼoasʼiaan.
11 Si̱ndayasaa yaoná jokjoaan. Tsa kʼoéxkiaa je Biblia kʼoa tsa si̱kjaʼaitsjenjiaan jmeni xi kʼoéxkiaa, chjinee koaan, nda sʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼoa jchañá jme xi sʼiaan. Nʼio chjíle nga kʼoakoa̱nkjoan je ndsʼee ánni nga koa̱n sikuindasíni je jtín (Proverbios 1:1-4; Tito 1:7-9). Kʼianga chótʼayá je Biblia, jchañá josʼin síkjaʼaitsjen je Jeobá tʼatsʼe tojme kjoani. Kʼoa jmeni xi koa̱njinná nga nyaon nyaon koaan si̱chjén nga kʼoasʼiaan jmeni xi sasénle Niná. Tobʼelañá, jchañá jósʼin jchatokoán xi ngikʼa, jósʼin nga nda si̱chjén je tao̱n, jókjoan najño xi chʼa̱kjá kʼoa jósʼin kʼoétsaojiaan.
12. Jósʼin koakoá ngatsʼiaa nga koa̱nná si̱tjosoán je xá xi bʼainá.
12 Kʼoénelee yaoná nga nda si̱tjosoán je xá xi bʼainá. Nichxin kjoatse kʼianga tjíobʼéndaya yo̱ngo̱ je naxinandále Niná, je Nehemías nkjín chjota koanchjénle xi tsakinyakao. Kʼoa jé kiskoejin chjota xi nda bʼaxki̱. Je Nehemías bení nga tsjoake Niná je chjota xi kiskoejin kʼoa nga nda sitjoson je xá xi kʼoaile (Nehemías 7:2; 13:12, 13). Tikʼoasʼinni nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Tsa jngo ndsʼee xi sítjoson je xá xi bʼaile kʼoa nʼio síxá, ndajinsʼin kʼoaxki̱. Kʼoa tsakui nichxin kʼoaisale xá (1 Corintios 4:2). Ngatsʼiaa, ni xi yánchjín kʼoa ni xi xʼin, ndasʼin si̱tjosoán ngantsjai tojme xá xi bʼainá (tʼexkiai 1 Timoteo 5:25).d
13. Jósʼin chjénngilee je José kʼianga ʼya xi josíkaoná.
13 Je Jeobá si̱nʼiotʼaa yaoná. Tsa ʼyani xi tsín kixi jme xi síkaoná, jméni xi sʼiaan. Koaan kʼoéyanajmílee jotjín tokoán. Tonga tsa tosi tonda toñá si̱toánntje yaoná, tochale ngisa koa̱ntse je kjoa. Si̱kjaʼaitsjeen jokisʼin je José. Je xtindsʼe̱ totaon tsabe kʼoa xijekoan jngo jée kisʼene kʼoa ndoyá kinikʼéjnaʼya. Tonga jé Jeobá kisinʼiotʼa yaole. Kui kisikjaʼaitsjen jmeni xi tongini kitso Niná kʼoa kixi kitʼale (Salmo 105:19). Jmeni xi kisʼin kʼianga kjoa jaʼatojin kui xi tsakasenkao nga koanskanni kʼianga jngo xá xi nʼio ngʼa tíjna tsakʼaile (Génesis 41:37-44; 45:4-8). Tsa ʼyani xi jokasíkaoná, si̱jélee kjoachjine je Jeobá josʼiaan. Jé koasenkaoná nga tsín toxkia kuixoán kʼoa nga énsin énnda si̱chjén nga kuinókjoakoaa chjota jebi (tʼexkiai 1 Pedro 5:10).e
NGISASA NDA KʼUÍNYASOÁN
14, 15. 1) Ánni nga machjénsíni nga tosi tonda si̱ndayaa yaoná josʼin ʼmiyasoán. 2) Jméni xi sʼiaan tsa tsín tsaojiaan je chjota nga ʼmiyasoán (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi kao rekuadro “Jósasʼin koa̱n kʼuínyasoán”).
14 Je Pablo kʼoakitsole je Timoteo nga katasíndayasa yaole josʼin tsoya je Énle Niná. Kʼoa i kitsole: “Tikuindai yaoli, kʼoa tikuindai je xi tibakoyai” (1 Timoteo 4:13, 16). Je Timoteo nʼio jenkjín nó nga tsoyason je Énle Niná. Ánni nga kʼoakitsonile Pablo nga katasíndayasa yaole. Kuinga kʼoakitsonile nga bʼantjaiya je chjota kʼoa bʼantjaiyaa josʼin tjío. Tsa je Timoteo xi mele nga tosi tonda kjuinrʼoéle chjota, tjínnele kisindaya yaole kʼoa nga kisikʼantjaiya josʼin kitsoyason. Kʼoati machjén nga kʼoati sʼiaan tsanda ñá kʼianga kʼuínyasoán.
15 Kʼianga ʼmiyasoán, tsakui nichxin tsín tsaojiaan je chjota ya niʼyale. Kʼoa ninga tjíolani niʼyale, tonga tsakui nichxin tsín ma bitjasʼeen jñani tjío. Tsa kʼoama jñani ʼmiyasoán, koa̱njin kjaʼaísʼin kjoásjailee nga chja̱kaoñá Énle Niná je chjota.
16. Jósʼiaan nga kʼuínyasoán Énle Niná jñani nʼio tjín chjota.
16 Nʼio nkjín ndsʼee xi tsjoake nga ya tsoyason jñani nʼio tjín chjota, jolani jñani bitjo tren, jñani bitjo karro, ya jinndi̱tsi̱n kʼoa tsa ya parque. Jótsole je chjota nga fákaonajmí. Kui fákaoni tsa jme noticia xi chriansʼa kʼoakoan. Kʼoa tsa xti tjínle je chjota kui fákaoni tʼatsʼe jmeni xi nda tjíosʼín xtile kʼoa tsa maije̱ kui kjonangile jme xá xi sʼín kʼoa kui fákaoni. Tsa mandosinle je chjota, tsoyale jmeni xi tso je Biblia kʼoa kjonangile josʼin síkjaʼaitsjen. Kʼoasʼin fákaonajmíni je chjota tʼatsʼe Biblia.
17, 18. 1) Jméni xi koasenkaoná nga tsín kuinókjoaan nga kʼuínyasoán jñani nʼio tjín chjota. 2) Jósʼin koasenkaoli kʼianga kʼuínyasuin nga kʼoati kʼoái tokuin jokisʼe kon David nga tsakʼasjengʼa Niná.
17 Nga tsín ʼyaxkoaan je chjota xi satéjiaan ya yandiaa, tsakui nichxin ñʼai maná nga chjakaonajmíñá Énle Niná. Kʼoakoan jngo precursor xi Eddie ʼmi, xi Nueva York tsʼe. Jméni xi tíbasenkao nga ngisa tísʼele kjoanʼiojin nga tsoyason. Je Eddie kʼoatso nga kʼianga kotʼaya kao chjoónle, kui básjaiya jókuitsole je chjota xi tsaojin kʼoa tsa jeje̱ xi tobʼéchjoaʼa kʼianga fákaoni Énle Niná. Kʼoati síjéle kjoafaʼaitsjen je ndsʼee xi kjaʼaí. Kʼoa ndʼaibi je Eddie nʼio tsjoa sʼele nga tsoyason jñani nʼio tjín chjota.
18 Tsa tsjoachaa nga ʼmiyasoán kʼoa tsa tosi tonda tinindayaa yaoná josʼin ʼmiyasoán, je xi ngikʼa skoee nga jengisa nda ʼmiyasoán (tʼexkiai 1 Timoteo 4:15).f Tsakui nichxin saʼnda jngo chjota kuisenkoaa nga testigole Jeobá katama. Je David i kitso: “Kʼoasjengʼa ʼndeʼndeña je Jeobá; kʼoa je ndsoʼba kʼoasjengʼa ʼndeʼndee. Kʼoasjengʼaña yaona xi tʼatsʼe Jeobá; je chjota xi ndʼé kjuinrʼoéní kʼoa tsjoa koa̱nle” (Salmo 34:1, 2).
TOSI TONDA SI̱NDAYAA YAONÁ NGA CHʼA̱SJENGʼAA JE JEOBÁ
19. Ánni nga tsjoa sʼeni kon jngo choʼndale Jeobá xi kixi tífitʼale ninga tsín tikʼoamanile kʼoakji síxále josʼin mele tsakai.
19 Je David i kitso: “Ngayeje xi kinindai kʼoasjejeyali Jeobá, kʼoa je xi kixi tjíofitʼali kʼoasjengʼali. Kuinchjani jokji jeya tijnai nga batexomai kʼoa kuinchjani jokji nganʼio tjínli, nga katasʼejinle je chjota jmeni xi tinʼiai nga tibakui nganʼioli kʼoa jokji jeya tijnai nga tibatexomai” (Salmo 145:10-12). Je xi tsjoake Jeobá kʼoa xi kixi tjíofitʼale kui xi mele nga kjoakaonajmíni je chjota xi tʼatsʼe. Tonga tsa jenʼio jchíngaa kʼoa tsa chʼin tjínná tsakui nichxin likui tinʼio tse chókjoaniná nga xki̱ niʼya ʼmiyasoán. Jméni xi koa̱n sʼiaan. Si̱kjaʼaitsjeen nga je Jeobá chʼasjengʼaa nga nokjoakaoñá chjota xi tʼatsʼe, jolani je chjinexki. Kʼoa jósʼiaan tsa ndoyá tiyoʼyá xi tʼatsʼe kjoamakjainná. Koaan chja̱kaonajmíñá xi kjaʼaí tʼatsʼe Jeobá. Nga kʼoanʼia nʼio tsjoa sʼele Jeobá (Proverbios 27:11). Kʼoati nʼio tsjoa sʼele nga nixálee ninga tsín kʼoasʼín je xíngiaa (1 Pedro 3:1-4). Ninga nʼio tse kjoa tibitjatojiaan koaan chʼa̱sjengʼaa je Jeobá, koaan ngisasa nda miyole koaan kʼoa koaan tosi tonda si̱ndayasaa yaoná.
20, 21. Jósʼin koasenkao xi kjaʼaí kʼianga tosi tonda si̱ndayaa yaoná.
20 Tsín jao tjínná nga je Jeobá sichikontʼainná tsa tosi tonda miyole koaan kʼoa si̱xálee jokji tjen kuicho nganʼioná. Tsa si̱kʼantjaiyaa kʼiani ʼmiyasoán kʼoa josʼin tiyoaa, ngisajin kuinyakoaa je chjota nga skoe̱ jmeni xi tso Niná. Kʼoa tsakui nichxin kʼoati ngisa kuisenkoaa je ndsʼee. Kʼianga skoe̱ nga tibʼenelee yaoná nga tinixá ya jinjtín, ngisajin koa̱ntsjoakená.
21 Ni jekjoatse kʼoa ni chriansʼa tinixálee je Jeobá, ngatsʼiaa koaan tosi tonda ngisasa nda miyole koaan kʼoa tosi tondasa si̱ndayaa yaoná. Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui kuitsoyaná jósʼin kʼuínyalee xi kjaʼaí.
a 1 Timoteo 3:1, TNM: “Je én jebi kixi tíjna: Tsa ʼyani xi tíbʼénele yaole nga kuichotjenngi xá nga sikuinda je jtín, nʼio ndatjín je xá xi mele”.
b Proverbios 20:29: “Je xi naskásʼin sítsen je xti kui nganʼiole, kʼoa je xi naskásíkjoan je xi chjotajchínga kui ntsja̱chxoale”.
c Salmo 34:8-10: “Chótʼao kʼoa kataʼyao nga nda chjota je Jeobá; tsjoa tjínle je chjota xi je sínʼiotʼa. Tijkónchao je Jeobá, ngatsʼio xi tsje bekonno, nga̱ tsín jme xi chale je xi tsokjónke. Saʼnda je xa xi tjínle nganʼio kjinrá tjíofaʼá, tonga je xi Jeobá básjai alijme xi jchale”.
d 1 Timoteo 5:25: “Kʼoatisʼin je xi nda xá tjíosontsenní títjon. Kʼoa je xi kjaʼaísʼin kjoan likui koa̱n koatioʼma”.
e 1 Pedro 5:10: “Tonga Niná xi tjínyijele kjoanda, xi kinchjaná xi totʼatsʼe Jesucristo, nga sʼe̱ná kjoajeyale xi tíjna ngantsjai. Kʼia nga jekichjaʼa jngotjo kjoañʼai, koa̱nskanni je soa Niná sindayano, sikʼéjnandano, tsjoáno nganʼio, nda sikʼéyono”.
f 1 Timoteo 4:15: “Chótʼayakoai je kjoabi, tokui xá tʼiain, jméni nga skoe̱síni ngatsʼi josʼin nga ʼmitítjuin”.