Nga tsín mangóson je chjota kao je chjotaxá, jngo én xi tongini kinokjoa tíbitjoson
Nichxin xi tiyoaa ndʼai, je chjota xkoa̱ya tjío xi totʼatsʼe kjoa política. Tjínkʼa xi tsín sasénle jotso je kjoatéxoma xi bʼasje je chjotaxá nga̱ bʼetʼale josʼin tjío kʼoa kao kjoatsʼen sítoánntjai yaole. Kʼoati sʼín je chjotaxá xi kjoatéxoma bʼasje kʼoa kao je chjota xi kʼoati xá kjinele, alikui síjyo jmeni xi ʼmile. Nga kʼoama alikui ndasʼin batio je chjota kʼoa alikui nda bitjosonle je xá xi kjinele je chjotaxá.
Tongini kʼoakitso Biblia nga tsín koa̱nngóson je chjotaxá xi Estados Unidos kao xi Reino Unido tsʼe kʼoa nga kʼoakjima kʼoati kʼia kʼoendajin je Chjotaxále Niná je kjoa xi tjín sonʼnde.
Tsín koa̱nngóson je chjota kao je chjotaxá “kʼianga to jetífikjetʼa nichxin”
Tokʼoamaná jotso je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel. Yaa kʼoatso jmeni xi tongini kitso Niná nga koa̱n “kʼianga to jetífikjetʼa nichxin”. Kʼianga kiski én jebi je Daniel kui kinchja̱ni jmeni xi koa̱n kʼianga jekoaini nichxin, nga tsín tikoa̱nngósonni je chjota kao chjotaxá (Daniel 2:28).
Jé Niná xokisʼin nga jngo nijñá tsakʼaile je rey xi Babilonia tsʼe kʼoa kʼiaa kʼoakitsole jmeni xi koa̱n. Kʼianga tsakʼaile nijñá je rey, jngo xkóson tsabe xi nʼio ngʼa kji kʼoa xi nkjín koya ki̱cha̱ koanndani. Xijekoanni, je Daniel kʼiaa kʼoakitsole je rey nga kui tsoyanile je chjotaxá xi koatexoma nga koaini nichxin.a Kʼoa nga jngo la̱jao̱ kjuinroa xi kʼoetʼale kʼoa xi sixkoa̱ xkóson jebi. La̱jao̱ jebi jngo chjotaxá tsoyanile xi je Niná kitsjoale xá (Daniel 2:36-45).
Kui xi tsonile én jebi nga je Chjotaxále Niná koatexomangajaole ngatsʼi je chjotaxá xi tjíobatéxoma sonʼnde. Kui Chjotaxá jebi kinchja̱ni Jesús kʼianga kʼoakitsole je chjotatjenngile nga i̱ katatsole Niná: “Katjinroa kjoatéxomali” (Mateo 6:10).
Tonga jñáni kʼoatso je én xi tongini kinokjoa nga tsín koa̱nngóson je chjota kao je chjotaxá. Kuenta sʼiaan jokji xkóson jebi nga “ki̱chaa je ndso̱ko̱ kʼoa ndási títsʼónjinkaoni” (Daniel 2:33). Nga ki̱cha̱ kʼoa nga ndási títsʼónjin je ndso̱ko̱ alikui mangóson josʼin koannda xkóle saʼnda jko̱ nga̱ ki̱cha̱ taja koanndani. Xi tsonile, jotjín ma je chjotaxá xi tjíobatio nʼio tse nganʼio tjíosʼele, jngo mani xi tsín mangóson. Nga ngisa nda koa̱njinná, kataʼyala nga i̱ tso je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa ya libro xi tsʼe Daniel:
Én jebi kʼoatso nga je chjotaxá xi tse nganʼio tjínle xi je tsoyanile je ndso̱ko̱ xkóson alikui koa̱nngóson kao chjota. Ningalani tjínle nganʼio tonga tijé chjota xi kjinentsja xosikaoni nga sakʼoa tsín sʼe̱le nganʼio.
Jósʼin tíbitjoson je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel
Ndso̱ko̱ xkóson jé tsoyanile je chjotaxá xi nʼio tse nganʼio tjínle xi tíbatéxoma nichxin xi tiyoaa ndʼai, je Estados Unidos kao Reino Unido. Jómani ʼyaa nga je tsoyanile.
Tojoná tibixoán, je ndso̱ko̱ xkóson “ki̱cha̱ kao ndási títsʼónjin”, nga kui títsʼónjin alikui taja kʼoa likʼia tsoa̱nʼiole xínkjín (Daniel 2:42). Nichxin xi tiyoaa ndʼai, ningalani tjínle nganʼio Estados Unidos kao Reino Unido tonga jmeni xi tjíosʼín je chjota xi kjinentsja tjíosíkinroajen nganʼiole. Tobʼelañá, je chjota xi tjío nga jngó jngó ʼnde jebi alikui jtín tjío. Kjántʼa kjoatéxoma je chjotanaxinandá kʼoa kjoasi bʼétsʼia. Je chjota xi kjoéjin nga binyatítjonle alikuini mangóson josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa alikui jme kjoaixi bichó. Ninga sakʼoa nda tso kjoafaʼaitsjenle je chjotaxá tonga alikui jme xi ma sʼín nga xkoa̱ya tjío je chjotanaxinandá.
Ya Daniel capítulo 2 tongini kʼoakitso josʼin je chjotaxá.
Chótʼayajinla je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel, jmé xi tsoyanile kʼoa jósʼin tíbitjoson:
Én xi tongini kinokjoa: “Je chjotaxá jebi xkoa̱ya sʼin koatio, tonga sʼee kaonile nganʼio joni tsa ki̱cha̱” (Daniel 2:41).
Josʼin tsoyanile: Ninga xkoa̱ya sʼin tjío je chjota xi kjinentsja Estados Unidos kao Reino Unido tonga tse nganʼio tjínle je chjotakjoajchánle. Kuinga nʼio tajani joni tsa ki̱cha̱.
Josʼin tíbitjoson
Xi tojé Estados Unidos kao Reino Unido ngisaa tse tao̱n kisikjeyale je chjotakjoajchánle nga nó 2023 tikʼoajinni jotjín kisikjeya xi tejao naxinandá (Stockholm International Peace Research Institute [Instituto Internacional de Estudios para la Paz de Estocolmo]).
“Je tao̱n xi kiyani Reino Unido kao Estados Unidos xi kʼoasʼin kjimachjén nga ngisa nʼio sʼe̱jna chjotakjoajchán [...] nda tíbichómani nga̱ tísʼe nganʼio nga jtín kjimaxá kʼoa kui kjimachjén kʼoa tíchʼasje je ki̱cha̱ xi ñaki sʼa chjotse [...] jtín tinixáijin, nitoántjaingañáníjin xíngijin kʼoa binyakaongañáníjin xíngijin nga ʼya xi bʼetʼanajin” (Comando Estratégico, Ministerio de Defensa del Reino Unido, sá abril nó 2024).
Én xi tongini kinokjoa: “Kʼoa nga ki̱cha̱ kao ndási títsʼónjin je najmándso̱ko̱, je chjotaxá jebi kʼoakji sʼe̱le nganʼio kʼoa kʼoakji mai” (Daniel 2:42).
Josʼin tsoyanile: Ningalani tse nganʼio tjínle Estados Unidos kao Reino Unido, tonga alikui bitjosonyejele jmeni xi bʼéndajin nga̱ likui jtín sʼin síxá je chjota xi xá binyá. Kʼianga tsín kjenndiaa kʼale jmeni xi mele sʼin, alikui jme xi sʼendajinle kʼoa ñʼai male nga bitjosonle jme xi mele.
Josʼin tíbitjoson
“Nga tsín mangóson josʼin síkjaʼaitsjen je chjotaxá xi Estados Unidos tsʼe, tjínkʼa chjota xi kʼoatso nga tije xosíkaoni yaole nga tsín bitjosonle jmeni xi bʼéndajin kao naxinandá xi tjío jngo tjíjtsa sonʼnde, jolani nga ñʼai male nga sʼín negocio kʼoa nga nda koatio je chjota” (The Wall Street Journal).
“Tse kjoa tjín [...] xi tʼatsʼe kjoa política ya Reino Unido nga tsín mangóson je chjotaxá, kʼoa je xi chjotaxátjenngi ma alikui josʼin binyakaoni je naxinandá” (Institute for Government [Instituto de Gobierno]).
Én xi tongini kinokjoa: “Je [xi tsonile je chjotaxá] yaa sikʼónjin yaole je naxinandá. Tonga alikui jtín koatio” (Daniel 2:43, nota).
Josʼin tsoyanile: Sakʼoa je chjotanaxinandá xi tsoni ʼyáni xi xá xi̱nyá kʼoa jmé kjoatéxoma xi mele nga kuitjo, tonga nga jemani alikuini sasénle chjotaxá kao chjotanaxinandá jmeni xi sʼendajin.
Josʼin tíbitjoson
“Nichxin xi tiyoaa ndʼai, ya Estados Unidos me tongatsʼi je chjota xi ya tsʼe nga tsínti sasénnile je kjoatéxoma xi tjín ya naxinandá kao jmeni xi sʼín je chjota político” (centro de investigación Pew Research Center).
“Xi jeñachante nó tífaʼato kjesa jña nga kʼoasʼín je chjotanaxinandá xi ya tsʼe Reino Unido nga tsínti manʼiotʼani je chjota político kao je chjotaxá” (National Centre for Social Research [Centro Nacional de Investigación Social]).
Jósʼin kuitjoson je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel
Je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel kʼoatso nga je Estados Unidos kao Reino Unido je naxinandá xi nʼio tse nganʼio tjínle tojo tíbatéxomasa kʼianga je Chjotaxále Niná koatexomangajaole ngatsʼi je chjotaxá xi tjío i̱ sonʼnde (Daniel 2:44).
Ijngo én xi tongini kinokjoa xi tikui tínchja̱ni xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Apocalipsis kʼoatso nga koatiojtín je “chjotatítjon xi tsʼe ngakijnda sonʼnde” nga skaan kao je Jeobáb kʼianga sʼe̱jna Armagedón, je kjoajchán xi tsʼe Niná (Apocalipsis 16:14, 16; 19:19-21). Kʼianga sʼe̱jna kjoajchán jebi, je Jeobá kʼiaa sikjeson ngatsʼi je chjotaxá xi tjíobatéxoma sonʼnde. Jngokʼa ñaki jchangi je chjotaxá xi nchja̱ni je libro xi tsʼe Daniel.
Tsa mesali jchai, tʼexkiai je artículo “¿Qué es el Armagedón?”.
Ánni nga ndatjínsíni nga koa̱njinná je én xi tongini kinokjoa xi tichotʼayajiaan
Tongini jaʼaitʼa ya Biblia nga tsín koa̱nngóson je chjotaxá xi tjío Estados Unidos kao Reino Unido. Tsa koa̱njinli jotso je én xi tongini kinokjoa jchaní nga tíbitjoson kjoaixi nichxin xi tiyoaa ndʼai.
Koa̱njinli ánni kʼoakitsonile Jesús je chjotatjenngile nga tsín kjoa política katatsjonjin yaole (Juan 17:16). Kʼoati koa̱njinli ánni nga i̱ kitsoni je Jesús: “Je kjoatéxomana likui tsʼe i̱ sonʼndebi” (Juan 18:36).
Kʼoati sʼe̱jngo tokuin nga je Chjotaxále Niná jeme kjoaʼaxin je kjoa xi tjín sonʼnde kʼoa nga tse kjoanda sʼe̱ i sonʼnde kʼianga jekoatexoma tojo sʼin tjínndajinle je Niná (Apocalipsis 21:3, 4).
Alikui tikui koa̱nkjáojinnili tsa kjoasi sʼe̱ i̱ sonʼnde (Salmo 37:11, 29).
Je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel kui tsoya nga je Estados Unidos kao Reino Unido xi tse nganʼio tjínle kʼoa xi je tsoyanile je ndso̱ko̱ xkóson, jé je chjotaxá xi tofetʼani koatexoma i̱ sonʼnde kʼoa nga koa̱nskanni jé Chjotaxále Niná koatexoma, nda sʼin Chjotaxá jebi kʼoa yaa tje̱n ngʼajmi koatexomani.
Tsa mesali jchai jmeni xi sʼin Chjotaxále Niná nga koatexoma i̱ sonʼnde, chótsenlai je video Jméni je xi kjoatéxomale Niná tsole Biblia.
a Chótʼai je recuadro “Jñánile je naxinandá xi tse nganʼio tjínle xi tínchja̱ni je én xi tongini kinokjoa xi faʼaitʼa libro xi tsʼe Daniel”.
b Jeobá ʼmi je jaʼaínle Niná (Salmo 83:18). Tʼexkiai je artículo “ʼYáni xi Jeobá ʼmi”.