BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • w16 agosto p. 3-8
  • Jósʼin kinroatsʼiani je kjoabixan kʼoa jmé xá kisʼejnani

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Jósʼin kinroatsʼiani je kjoabixan kʼoa jmé xá kisʼejnani
  • Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2016
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • JÉ JEOBÁ TSAKʼÉNDAJIN NGA KJOABIXAN TJÍN
  • JÓSʼIN TJÍOBATIO XI JECHIXAN: KITSʼIANI ADÁN SAʼNDA NGA JAʼAI JTSÍNʼIO
  • JÓSʼIN TJÍOBATIO XI JECHIXAN: KITSʼIANI NGA JAʼAI JTSÍNʼIO SAʼNDA NICHXINLE JESÚS
  • ALIKʼIA CHʼA̱NACHALEE JE XI CHIXANKOAA
  • JÓSʼIN BEKON KJOABIXAN JE CHJOTALE CRISTO
  • Tʼatsʼe Niná kinroani je kjoabixan
    “Tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná”
  • Jósʼin xi jechixan nga ndasʼin koatio
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2016
  • Jchaxkoán “je xi Niná tsakʼékjao”
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2018
  • Nʼio katasʼe kjoabixanná kʼoa tsjoa katasʼená
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2015
Kataʼyasai
Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2016
w16 agosto p. 3-8
Adán kao Eva nga tjío ya ʼndenaxóle Edén

Jósʼin kinroatsʼiani je kjoabixan kʼoa jmé xá kisʼejnani

“Je Niná Jeobá i kitso: Alikui ndatjín nga tosi tonda toje kʼoéjna je xʼin. Sinda jngole je xi koasenkao” (GÉNESIS 2:18).

KJOAJNDA 36, 11

JMÉ XI KAMAJINLI

  • Ánni nga kʼoabixónsíñá nga jngo kjoatjao xi tʼatsʼe Niná tínroani je kjoabixan.

  • Kʼoasi jósʼin tjíobatio je chjota xi tjíobixan tjen nichxinle Adán saʼnda nga tsakʼejna Jesús.

  • Jméni xi kuenta sʼin jngo chjotale Cristo tsa kuixan kʼoa tsa mai.

1, 2. 1) Jósʼin kinroatsʼiani je kjoabixan. 2) Jméni xi koanjinle je Adán kao Eva tʼatsʼe kjoabixan (chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi).

TOXÁ bixanni je chjota. Tonga jósʼin kinroatsʼiani je kjoabixan kʼoa jmé xá kisʼejnani. Nga jchaa xi tʼatsʼe jebi kui xi koasenkaoná nga kʼoasʼin jchatokoán je kjoabixan josʼin bekon je Niná. Kʼianga sʼa kisinda Niná je Adán, kui xá tsakánele nga tsjoájaʼaínle je cho̱. Je Adán tsabee nga tjínle ñanga ngatsʼi cho̱, “tonga tsín ʼya xi tjín xi koasenkao je”, xi koa̱njngoni. Je Niná kisikájnafe je Adán kʼoa jngo ninda ni̱si̱nle kiskoé xi kisindani je chjoón kʼoa jé Adán kitsjoale nga chjoónle koa̱n. Kʼoasʼin kitsʼiani je kjoabixan (tʼexkiai Génesis 2:22-24).a Tojosʼin tiʼyaa, je kjoabixan jngoo kjoatjao xi tʼatsʼe Jeobá kinroani.

2 Xi jekoanskanni, je Jesús kui kisikʼaxki̱ ijngokʼa jmeni xi kitso je Jeobá ya ʼndenaxóle Edén, kitso: “Je xʼin sikatío nʼaile kao na̱le, kʼoa tojngo kʼoéjnakao chjoónle, kʼoa tokoa̱njngoni yaole” (Mateo 19:4, 5). Nga kui ninda ni̱si̱nle Adán kinindani je Eva, nga jao koanjinjinle nga kui xi mele je Jeobá nga tondiaa koatiokao xínkjín. Je Jeobá alikʼia kʼoasʼin koanmele nga tsjión xínkjín chjota xi jekabixan. Kʼoa alikui mele nga nkjín yánchjín sʼe̱le je xi xʼin kʼoa nga nkjín xʼin sʼe̱le je xi chjoón.

JÉ JEOBÁ TSAKʼÉNDAJIN NGA KJOABIXAN TJÍN

3. Jmé xá tsakʼéjnani Niná je kjoabixan.

3 Nʼio tsjoa kisʼele je Adán nga chjoón kisʼele, kʼoa Eva kitsole. Je Eva tsakasenkao je Adán kʼoa jé koanjngotʼani. Nga jao, nʼio tsjoa sa̱tío kon tsakai nga koatiokao xínkjín (Génesis 2:18). Je kjoabixan kui xá kisʼejnani nga koa̱nnkjínya chjota i̱ Sonʼnde (Génesis 1:28). Ningalani tsjoake koa̱n xijchále je xti, xi jekuixan alikui tiya koatiokaoni nga̱ tsen sʼeele je familiale. Kui xi koanmele je Jeobá nga je chjota sitse i̱ Sonʼnde kʼoa ʼndenaxó sikao.

4. Jókoan je Adán kao Eva.

4 Kʼianga tsín tikisitjosonnile Jeobá je Adán kao Eva, likui tinda tsakationi. Je Na̱i, xi “ye̱ jchínga” ʼmile, tsakʼanachale je Eva kʼoa kʼoakitsole nga tse kjoankjíntokon sʼe̱le tsakui ski̱ne je tole “yá xi tsʼe kjoankjíntokon xi ndatjín kao xi chʼaotjín”. Kʼoakitsole je Eva nga koa̱n je kʼoakuitso jmeni xi ndatjín kʼoa jmeni xi chʼaotjín. Je Eva kʼoakisʼin jokitsole je Na̱i kʼoa alikui je Adán kiskonangile. Kʼianga kʼoakisʼin je Eva alikui tsakakóle kjoaxkóntokon je Adán, xi jko̱ sʼin tsakʼejnale. Kʼoa je Adán kʼoati kiskine je to xi kitsjoale Eva. Kʼianga kʼoakisʼin, tsín kisitjosonle je Niná (Apocalipsis 12:9; Génesis 2:9, 16, 17; 3:1-6).

Nga ndasʼin koatio xi jechixan tjínnele sitjosonle je Jeobá kʼoa tsín tojme xi kʼoangini yaole jmeni xi sʼin

5. Jméni xi tsoyaná jokitso je Adán kao Eva kʼianga kiskonangile je Jeobá jmeni xi kisʼin.

5 Kʼianga kiskonangile Jeobá je Adán kao Eva jmeni xi kisʼin, je Adán jé tsakánele Eva nga kʼoakisʼin. I kitso: “Je chjoón xi tsakʼainái nga kʼoéjnakaona, jé katsjoána je tole je yá kʼoa kuinga kakjineña”. Kʼoa je Eva jé tsakánele je ye̱ nga je tsakʼanachale (Génesis 3:12, 13). Tojmee xi tsakʼangini yaole je Adán kao Eva. Alikui kisitjoson kʼoa xíjin koan. Kuinga kʼoakitsoni je Jeobá nga kjoañʼai tsjoále. Jméni xi bakóyaná je choa̱le Adán kao Eva. Kui tsoyaná nga tsa mele ndasʼin koatio xi jechixan, tjínnele sitjosonle je Jeobá kʼoa tsín tojme xi kʼoangini yaole jmeni xi sʼin.

6. Tʼeyanajmí jméni xi tínchja̱ni Génesis 3:15.

6 Ningalani kʼoakisʼin je Na̱i ya Edén, je Jeobá jngo kjoachoya kitsjoale je chjotasonʼnde. Kjoachoya jebi yaa faʼaitʼa ya Génesis 3:15b (tʼexkiai). Tojo tso én jebi, je Jeobá jé sichjén ntje̱le “je chjoón” nga sikʼien je Na̱i. Ya ngʼajmi miyón mani je ánkje xi kixi xi nda tjíokao Niná. Kuinga kʼoatsoni ya Biblia nga je ánkje yaa mangóson joni jngo chjoón xi kao Jeobá. Je Jeobá jngo ánkje jebi kiskoejin nga je sikʼien je Na̱i kʼoa nga tsjoále kjoachoya je chjota nga koa̱n sʼe̱le kjoanda xi kisicha Adán kao Eva. Je chjota xi sitjoson kui kjoanda sʼe̱le nga koa̱n koatio ngantsjai nichxin i̱ Sonʼnde, tojosʼin koanmele je Jeobá saʼnda nga títjon (Juan 3:16).

7. 1) Jósʼin tjíobatio je chjota xi jechixan kinroatsʼiakjoanni nga yátsʼi̱n tsakinyále Niná je Adán kao Eva. 2) Jméni xi tsole Jeobá je xi yánchjín kao je xi xʼin.

7 Nga yátsʼi̱n tsakinyále Niná je Adán kao Eva nʼio tse kjoa tsakajngile yaole je kʼoa kao xi koatio nga koa̱nskanni. Tobʼelañá, je Eva kʼoa ngatsʼi yánchjín nʼio tse kjoañʼai kjoaʼa nga sʼe̱le ʼndíxti. Je yánchjín kʼoati kui xi koa̱nmele nga je xʼinle tsjoake koa̱n kʼoa kuenta sʼin. Kʼoa jé xi xʼin koanentsja kʼoa tjínkʼa xi totaon skoe̱, tojo ma nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Génesis 3:16). Je Jeobá kʼoatso nga je xi xʼin xi ngʼajko̱ sʼin koatio ya yaniʼya kʼoa nga tjínnele tsjoake koa̱n je yánchjínle kʼoa nga je yánchjín tjínnele skoe̱xkón je xʼinle (Efesios 5:33; chótsenlai je rekuadro “Jósʼin tsoyanile”). Kʼianga tsjoánganʼiole xínkjín xi jechixan, ndasʼin batio.

JÓSʼIN TJÍOBATIO XI JECHIXAN: KITSʼIANI ADÁN SAʼNDA NGA JAʼAI JTSÍNʼIO

8. Jósʼin tsakatio xi jechixan tjen nichxinle Adán saʼnda nga jaʼai Jtsínʼio.

8 Je Adán kao Eva kisʼele xti (Génesis 5:4). Je ʼndí xi títjon kisʼele Caín tsakʼin. Jé chixankao jngo chjoón xi tixínkjín mani. Kʼoa je Lamec, xi ya kitjenni Caín, jé títjon xi jao yánchjín kisʼele (Génesis 4:17, 19). Tjen nichxinle Adán saʼnda nga tsakʼejna je Noé, tochoa koanni chjota xi je Jeobá tsakʼétsʼoale. Tobʼelañá, Abel, Enoc, Noé kao familiale. Je Biblia kʼoatso nga nichxinle Noé je ánkje “kiskotsenle je xtiyánchjínle chjota” nga̱ “tsabe nga nʼio naskánakjoan. Kʼoa yánchjínle kisikao tojotjín koanmele”. Nga tsínkui xá koanndani je ánkje nga yánchjín koatiokao, je xti xi kisʼele nʼio yʼai koankjoan kʼoa nʼio tsʼen koan kʼoa nefilim tsakʼin. Nga kui nichxin “to kjoatsʼenle chjota kisʼejnakitse i̱ sonʼnde” kʼoa ñaki tokui xi chʼaotjín kisikjaʼaitsjen ngantsjai (Génesis 6:1-5).

9. 1) Jméni xi kisikao Jeobá je chjotatsʼen kʼianga nichxinle Noé. 2) Jméni xi tsoyaná jokoan nga kui nichxin.

9 Je Jeobá jngo jtsínʼio kisikʼa i̱ Sonʼnde nga kisikjeson ngatsʼi chjotatsʼen. Je Noé tongini tsakájinkon je chjota jmeni xi koa̱n. Ya Biblia kʼoatso nga je Noé kui “kinchja̱ya xi kjoakixi” (2 Pedro 2:5). Tonga je chjota tsín kuenta kisʼin jmeni xi kitsole Noé nga̱ tokjaʼaíla xá tjíosʼín, jolani nga to tjíobixanla. Je Jesús kʼoakitso nga kʼoati koa̱nchon nichxin xi tiyoaa ndʼaibi jokoanchon nichxinle Noé (tʼexkiai Mateo 24:37-39).c Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tiʼmiyasonlee je chjota nga tifajinkoaan nga sikjeson Jeobá jmeni xi chon sonʼnde. Tonga me tongatsʼi chjota nga tsín nrʼoé je énnda chjotse xi tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Jméni xi tsoyaná jokoan nichxinle Noé nga jaʼai Jtsínʼio. Kui tsoyaná nga tsín kʼoaiʼndee nga kui ngisa kʼoailee kjoandosin nga kuixaan kʼoa nga xti sʼe̱ná, kʼoa tsa tosi̱chajiaan nga jetíjnachrian nichxinle Jeobá.

JÓSʼIN TJÍOBATIO XI JECHIXAN: KITSʼIANI NGA JAʼAI JTSÍNʼIO SAʼNDA NICHXINLE JESÚS

10. 1) Jósʼin tsabekon kʼa chjota je kjoachajngi. 2) Jmé choa̱ni xi nʼio nda tsakʼéjna je Abrahán kao Sara.

10 Je Noé kao xtile tojngó jngó yánchjín kisʼele. Tonga nga jejaʼato Jtsínʼio, nʼio nkjín chjota xi nkjín yánchjín kisʼele. Nʼio nkjín ʼnde jñani nʼio kisʼe kjoachajngi. Saʼnda kisichajngi nga tsabexkón ninále. Kʼianga kicho Abrahán kao Sara ya Canaán, tsabee nga kjoachajngi sʼín chjota xi ya tsʼe kʼoa nga tsín bexkón je kjoabixan. Kʼoakoanchon ya naxinandá Sodoma kao Gomorra, kuinga kisikjesonni je Jeobá. Tonga je Abrahán alikui kʼoakisʼin josʼín je chjota xi ya tsakatio. Nda tsakasentítjonle je niʼyale. Kʼoa je Sara kʼoati nʼio nda choa̱ tsakʼéjna nga̱ tsabexkón je xʼinle (tʼexkiai 1 Pedro 3:3-6).d Je Abrahán, jngo chjoón xi je Jeobá bʼétsʼoale tsakásjaile je Isaac. Kʼoa xijekoanni, je Isaac kʼoati kisikao je Jacob. Je xtile Jacob yaa kinroani je xi 12 ntje̱le naxinandá Israel.

11. Jósʼin tsakinyakao je kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés je chjota israelita.

11 Xi jekoanskanni, je Jeobá jngo kjoasʼendajin tsakʼéndakao naxinandá Israel. Kui kitsjoale je Kjoatéxomale Moisés, kʼoa kui xi tsakinyakao nga ndasʼin tsakatiokao Niná. Tobʼelañá, kitsjoale kjoatéxoma xi kui tínchja̱ni tʼatsʼe kjoabixan, jolani nga tsín nkjín yánchjín sʼe̱le. Kʼoati tsakʼaile kjoatéxoma xi kʼoatso nga tsín koa̱n je kuixankao chjota xi niná ndiso bʼétsʼoale (tʼexkiai Deuteronomio 7:3, 4).e Kʼianga kjoa kisʼele xi jechixan, jé xi chjotajchínga sʼin tjío tsakinyakao. Kʼoati kisʼe kjoatéxoma jme xi sʼin kʼiatsa kʼoanachale xínkjín kʼoa tsa kʼiaje̱ nga jngo xi kʼoasʼin tísíkjaʼaitsjen nga tíchʼanachale. Kʼoati kisʼe kjoatéxoma xi kitsjoaʼndele nga kitsjion xínkjín xi jechixan, xi tsakinyakao nga tsín totjín totjen kjoa kitsjionni xínkjín. Tobʼelañá, jngo chjota koan kitsjion je chjoónle kʼiatsa tsabe nga tsín kixi jme xi tísʼín (Deuteronomio 24:1). Ya Biblia alikuikjoan kʼoatsokixi jmeni. Tonga alikui kitjoʼndele je xi xʼin nga totjín totjen kjoa kitsjionni je chjoónle (Levítico 19:18).

ALIKʼIA CHʼA̱NACHALEE JE XI CHIXANKOAA

12, 13. 1) Jókisʼin je chjota judío kʼianga nichxinle Malaquías. 2) Jmé kjoa bʼejnajin tsa ʼyani xi jechixan kʼoa jekisʼenngindá síchajngi kʼoa je bixankao xi síchajngikao.

12 Kʼianga nichxinle profeta Malaquías, nio nkjín chjota judío xi totjín totjen xi tsakʼangini yaole nga kitsjion yánchjínle. Kuinga kʼoakisʼinni nga je chixankao yánchjín xi ngisa xti kʼoa tsa jeje̱ xi tsín je Jeobá tsabexkón. Kʼianga nichxinle Jesús, kʼoati totjín totjen kjoa kitsjionni yánchjínle chjota judío (Mateo 19:3). Je Jeobá nʼio jtike koan jmeni xi kisʼin (tʼexkiai Malaquías 2:16).f

13 Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, alikui kixi tíjna nga jngo choʼndale Jeobá xi kʼoanachale je chjoónle kʼoa tsa xʼinle. Tonga sakʼoaa kʼoama. Tobʼelañá, tsa jngo xi jechixan kʼoa jekisʼenngindá sichajngi kao jngo chjota xi kʼoati jechixan, kʼoa xijekoa̱n tsa tsjión je chjoónle kʼoa tsa xʼinle kʼoa je kuixankao xi kasíchajngikao, tsa tsín kʼoakoa̱nnile jéele, kuichonsjejin naxinandále Niná, ánni nga tsje kʼoéjnasíni je jtínle Niná (1 Corintios 5:11-13). Tsa mele nga kʼoéjnajin ijngokʼani naxinandále Niná, tjínnele koako nga kʼoama kjoaixinile nga jée tsakajngi (Lucas 3:8; 2 Corintios 2:5-10). Jókji tse tjínnele kjoaʼato nga koa̱n kʼoéjnajin ijngokʼani naxinandále Niná. Tsínkjoan ñaki tíjna jokji tse. Tsakui nichxin jngo nó kʼoa tsa tsʼatosa kuichomani nga koako jngo chjota nga ñaki kʼoama kjoaixinile je jée xi kabajngi kʼoa kʼiaa koa̱n kʼoéjnajin ijngokʼani naxinandále Niná. Kʼoa ningalani ndasʼin kʼoéjna ijngokʼa, kuenta tsjoále Niná jmeni xi sʼin (Romanos 14:10-12; chótsenlai je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de febrero de 1980, pájina 29, 30).

JÓSʼIN BEKON KJOABIXAN JE CHJOTALE CRISTO

14. Jósʼin tsakinyakao je chjota israelita je Kjoatéxomale Moisés.

14 Tsʼato 1,500 nó nga kui Kjoatéxomale Moisés kisichjén je chjota israelita. Kjoatéxoma jebi nʼio nkjín koya josʼin tsakinyakao. Tobʼelañá, kitsjoale kjoafaʼaitsjen josʼin tsakʼéndajin je kjoa xi kisʼele ya yaniʼya. Kʼoati kui tsakinyakao nga tsabe jósʼin kjoaʼaíni je Mesías (Gálatas 3:23, 24). Kʼianga jekʼien je Jesús kʼiaa tsín tikoanchjénni je Kjoatéxomale Moisés. Kʼoa je Niná ijngo kjoasʼendajin tsakʼéndakao chjotale (Hebreos 8:6). Tjínkʼa kjoatéxoma xi tsín tikitsjoaʼndenile je chjotale Cristo nga kui kʼoakisʼin jmeni xi kitsjoaʼnde je Kjoatéxomale Moisés.

15. 1) Jmé kjoatéxomani xi tjín ya jinjtín tʼatsʼe kjoabixan. 2) Jméni xi kuenta sʼin je chjotale Cristo xi kui tísíkjaʼaitsjen nga tsjión je chjoónle kʼoa tsa xʼinle.

15 Ñandia kʼianga je chjota xi nyatítjonle relijiónle chjota judío kui kiskonangile je Jesús tʼatsʼe kjoabixan. Je Jesús kʼoakitsole nga je kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés kʼoatso nga koa̱n tsjión xínkjín je chjota israelita, tonga nga tsín tsakuijin xi koanmele Niná saʼnda ngasʼa (Mateo 19:6-8). Jmeni xi kitso je Jesús kui bakó nga je chjotale Cristo tjínnele kui koaitjenngi josʼin tjínndajinle Niná saʼnda ngasʼa xi tʼatsʼe kjoabixan (1 Timoteo 3:2, 12). Kʼianga “tojngo yao” jemani xi jechixan, tjínnele nga koatiokao xínkjín ngantsjai nichxin. Kʼoa nga jtín sʼin koatio, tjínnele tsjoake koa̱n je Jeobá kʼoa tsjoake koa̱n xínkjín. Tsa tsjión xínkjín xi jechixan tonga tsa tsín kasíchajngi, tsín ndaí tjío nga kuixan ijngokʼa (Mateo 19:9). Tsakui nichxin tjínkʼa xi sichatʼale je chjoónle kʼoa tsa xʼinle xi kasíchajngi. Kʼoakisʼin je profeta Oseas, kisichatʼale je chjoónle ninga kisichajngi. Kʼoati kisʼin je Jeobá, kisichatʼale je chjota israelita xi kʼoakoannile je jéele (Oseas 3:1-5). Kʼoa tsa jngo xi jekabixan sʼe̱jinle nga kasíchajngi je chjoónle kʼoa tsa xʼinle, tonga tsa kjoáyokao ijngokʼa xínkjín, kui xi tsonile nga jekasíchatʼale. Kʼoa jetsín tiʼndele nga tsjión xínkjín.

16. Jókitso je Jesús tʼatsʼe je xi toje batio.

16 Je Jesús kʼoakitso nga tokʼia nga koa̱n tsjión xínkjín je chjotale Cristo xi jechixan tsa jngo xi kasíchajngi. Xijekoan, kui kinchja̱ni tʼatsʼe je “xi kʼoasʼin kitsʼaile” nga tsín koa̱nmele kuixan kʼoa i kitso: “Je xi kʼoasʼin jchókjoale xi tʼatsʼe jebi, kʼoa katasʼín” (Mateo 19:10-12). Nʼio nkjín chjotale Cristo xi toxá tsín bixanni nga̱ kui xi mele nga ngisa nda sixále je Jeobá. Kʼoa tjínnele nga kʼoakʼuínlee nga nda tjíosʼín.

17. Jméni xi koasenkao jngo chjotale Cristo nga skoéjin tsa kuixan kʼoa tsa mai.

17 Jméni xi koasenkao jngo chjotale Cristo nga skoéjin tsa kuixan kʼoa tsa mai. Tjínnele sikjaʼaitsjenjin tsa kʼoakoa̱nle nga toje kʼoéjna. Je pastro Pablo kui kjoafaʼaitsjen kitsjoa. Kʼoati kitso nga nʼio tjín je kjoachajngi. Kuinga i̱ kitsoni: “Nga jngójngó katasʼele chjoónle, kʼoa nga jngójngó katasʼele xʼinle”. Kʼoa i kitsosa: “Tsa tsín koa̱nle kjoéxkó yaole, tosa katabixan. Ngisa nda nga kuixan kaoni tsa yaole sisjueyale” (1 Corintios 7:2, 9). Tsakui nichxin tosa kuixan tsa ʼyani ánni nga tsín ntsja sitjosjeyanile yaole kʼoa nga tsín kjoachajngi ska̱jinni. Ninga kʼoalani, je xi toje sʼa tjío tjínnele sikjaʼaitsjen tsa jekichole nó nga koa̱n kuixan. Je Pablo kʼoakitso nga koa̱n kuixan tsa jngo xi tsín kixi jmeni xi tísíkao yaole, kʼoa tsa jekafaʼato kjoaxtile (1 Corintios 7:36, TNM; 1 Timoteo 4:1-3). Alikui koa̱n nga kʼoakʼuínlee jngo xi sʼa xti nga katabixan tsa tokuini nga nʼio kjimamekon nga tjín xi koájnakao, nga̱ toxá kʼoamanile je xi sʼa xti. Tsakui nichxin kje tíjnandajin nga kuitjosonle jme xi kjinele xi jekabixan.

18, 19. 1) ʼYáni xi koa̱n kuixankao je chjotale Cristo. 2) Jméni xi chótʼayá ya kjoaʼmiya xi ijngo.

18 Kʼianga ndasʼin koatiokao xínkjín je xi kuixan, machjénní nga jekafisʼenngindá je xʼin kao je chjoón kʼoa nga ñaki kao ngayeje ni̱ma̱le tsjoakeni je Jeobá. Kʼoa tjínnele nʼio tsjoake koa̱n xínkjín nga jao ánni nga koa̱nmesínile nga koatiokao xínkjín tokʼia saʼndani. Je Jeobá sichikontʼain kʼianga koaitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia nga toje kuixankao xi ngóson choʼndale Jeobá ma (1 Corintios 7:39). Tsa tosi tonda sitjoson je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia, ndasʼin koatiokao xínkjín.

19 Jeto tífikjetʼa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi kʼoa nʼio nkjín chjota xi tsínkui bakó xi ndatjín kʼoa kuinga tsín ndasʼin batiokaoni xínkjín (2 Timoteo 3:1-5). Ya kjoaʼmiya xi ijngo kui chótʼayajiaan je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá Biblia xi koasenkao xi jechixan ningalani kjoa sʼe̱le. Kʼoa koasenkao nga tosi tonda ya koaiya ndiaa xi fikaoná kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Mateo 7:13, 14).

a Génesis 2:22-24: “Kʼoa je Jeobá Niná kui ninda ni̱si̱nle xʼin kisindani je chjoón, kʼoa jé xʼin kitsjoale. Kʼoa i kitso je Adán: Jebi ñaki nindalení nindana kʼoa ñaki yaolení yaona. Kʼoa jebi Chjoón kʼuín, nga̱ yaa xʼin kitjoéni. Kuinga je xʼin sikʼéjnasíni je nʼaile kʼoa kao na̱le kʼoa jé chjoónle kʼoéjnakao kʼoa tojngo yao koa̱nni”.

b Génesis 3:15: “Kontra sʼin sikatíono, ji kʼoa kao je chjoón kʼoa je ntje̱li kao je ntje̱le. Je, yaa jkui koase̱nne kʼoa ji yaa ngisjaindso̱ko̱ chi̱nengi”.

c Mateo 24:37-39: “Tonga jo koanchon nichxinle Noé, kʼoatisʼin koa̱n kʼia nga kjoaʼaí je ʼndíle chjota. Jo koanchon je nichxinbe tongini je jtsínʼio, nga tjíokjen, tjíoʼbi, tjíobixan, kʼoa tjíosíkixan, saʼnda nga je nichxin nga Noé jaʼasʼen je chitsoyʼai. Chjota likui tsabe saʼnda nga jaʼai je jtsínʼiobe xi kikao ngatsʼi. Kʼoatisʼin koa̱nchon kʼia nga kjoaʼaí je ʼndíle chjota”.

d 1 Pedro 3:3-6: “Ali tosonngʼalejin nga nda sayolao, nga jo nda bʼenʼio ntsja̱no, nga bʼengio xi taonsine, nga jo xkón kjoan najñono, tonga tichjáon xi tíjnaʼma jajin ni̱ma̱ná, xi tsín tsa fitson nga tsʼe ni̱ma̱ndʼé xi tojbi. Je xi ngisa tse chjíle ngixko̱n Niná. Nichxin jchínga je yánchjín xi tsje tjío, xi kiskoyale Niná, kʼoasʼin kisichjén ni̱ma̱ndale, nga nangi tsakatiole xʼinle. Jo kisʼin Sara nga kisitjosonle Abraham, nga naina kitsole. Jon nío jaxtiyánchjínle Sara, tsa nda nʼiao, tsa tsínjme xi maxkónno”.

e Deuteronomio 7:3, 4: “Alikui koa̱n kjoabixan kʼoéndajion kao je, alikui koa̱n xtiyánchjínno kʼoailao je xtixʼinle kʼoa alikui koa̱n xtiyánchjínle chjoélao je xtixʼinno. Nga̱ sikinyátʼaxin je xtili, alikui tiʼan koaitjennginina, kjaʼaí niná sixále; kʼoa kjoaʼaíneno kjoajtile Jeobá kʼoa kjitʼanangi sikjesonno”.

f Malaquías 2:16: “Nga̱ jtike̱ña nga tsjion xínkjín je chjota, tso je Jeobá je Ninále Israel, kʼoa je xi to kjoatsʼen fitʼale, tso je Jeobá, xi tsʼe chjotakjoajchán. Kʼoa tjínnele si̱kuindao ni̱ma̱no kʼoa ali yándsʼionjin binyalao xíngio”.

JÓSʼIN TSOYANILE

  • Jmé xi síjéle Jeobá je xi xʼin: Tjínnele tsjoake koa̱n je chjoónle kʼoa jé choa̱le Cristo koaitjenngi. Tjínnele nda chjota koa̱n kʼoa skósonnile jme xi sʼin. Tjínnele koakole kjoanda je chjoónle, koakole kjoaxkóntokon kao kjoamatokon. Je Jeobá jé xi xʼin bánele nga jko̱ sʼin kʼoéjnale familiale. Kui xi tsonile nga je tsjoále familiale jme xi machjénle. Jolani, najño, jñani koatio kʼoa kao tsojmi xi ski̱ne. Kʼoati je tjínnele koasentítjon nga skoe̱xkón Jeobá kʼoa nga skoéjin jmeni xi sʼin

  • Jmé xi síjéle Jeobá je xi chjoón: Tjínnele koaitjenngi josʼin tjínndajinle Niná tʼatsʼe kjoabixan nga tsjoánganʼiole je xʼinle. Kʼoatso josʼin síkjaʼaitsjen kʼoa jotjín kon, tonga kuenta sʼín nga je xi xʼin xi jko̱ sʼin tíjnale. Kʼoa tsa tsín sasénle jmeni xi kjoejin je xʼinle, tojo tsjoánganʼiole tsa tsín kontra sʼin tíjnale jmeni xi tso kjoatéxomale Niná

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani