BIBLIOTECA Watchtower
BIBLIOTECA
Watchtower
énná
a̱
  • a̱
  • e̱
  • i̱
  • o̱
  • ñ
  • ʼ
  • BIBLIA
  • XO̱N XI TJÍO
  • KJOAJTÍN
  • lv kj. 4 p. 36-49
  • Ánni nga jchaxkónsíñá chjota xi xá tjínle

Tsín video i̱ página jebi.

Likui nda kjima je video.

  • Ánni nga jchaxkónsíñá chjota xi xá tjínle
  • “Tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná”
  • Subtítulo
  • Xi me tikui tínchja̱ni
  • ÁNNI NGA ÑʼAI MASÍNINÁ NGA NITJOSOÁN
  • ÁNNI NGA SI̱TJOSONSÍNILEE CHJOTA XI XÁ TJÍNLE
  • KATASʼE KJOAXKÓNTOKON YA YANIʼYA
  • KATASʼE KJOAXKÓNTOKON YA JINJTÍN
  • KJUINCHʼALEE KJOAXKÓNTOKON JE CHJOTAXÁ
  • Jchaxkoán toʼyani
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá (xi chotʼaya) 2025
  • Jósʼin tíjna je xá xi kjinele xi chjotajchínga sʼin tjío
    Xo̱n xi Bájinkonná Tʼatsʼe Chjotaxále Jeobá 2021
“Tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná”
lv kj. 4 p. 36-49
Jngo nʼai títsoyale je familiale

KJOAʼMIYA 4

Ánni nga jchaxkónsíñá chjota xi xá tjínle

“Jchaxkón ngatsʼi [chjota].” (1 PEDRO 2:17.)

1, 2. 1) Ánni nga ñʼai masíniná nga nitjosonlee je xi xá tjínle. 2) Jmé tʼatsʼeni xi chótʼayajiaan kjoaʼmiya jebi.

A ʼYANÍ josíkjoan nkjaín je xtiʼndí kʼianga tsín mele sítjoson. Kao kui bakóni nga tsín mele sitjoson. Kʼianga nrʼoéle je nʼaile bení nga tjínnele skoe̱xkón, tonga totsín mele sitjoson. Tojosí ma je xtiʼndí kʼoati sakʼoa maa tsanda ñá.

2 Kʼoati sakʼoa ñʼai maná nga nitjosonlee je xi xá tjínle. A sakʼoaa kʼoamai ji. Kʼiatsa jaon, ali tsa tojijin xi kʼoamai. Ninga kʼoalani, je Biblia kʼoatsoná nga si̱tjosonlee je xi xá tjínle, ninga sa xíjin sa xíjin kjima je chjota (Proverbios 24:21). Kʼiatsa si̱tjosonlee je xi xá tjínle tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale Niná. Tonga ánni nga ñʼai masíniná. Ánni nga kʼoatsosíniná je Jeobá nga si̱tjosoán. Jméni xi koasenkaoná nga chʼa̱ʼén kʼoa jósʼin si̱tjosoán. Kataʼyala.

ÁNNI NGA ÑʼAI MASÍNINÁ NGA NITJOSOÁN

3, 4. Jósʼin kinroatsʼiani je jée xi kichʼá, kʼoa jókji ñʼai maná nga nitjosonlee je chjota xi xá tjínle nga chjotajée maa.

3 Ánni nga nʼio ñʼai masíniná nga nitjosonlee je xi xá tjínle. Jao koya tjínni anni. Xi títjon, kuinga chjotajée maa ngatsʼiaa, kʼoa xi majaoni, kuinga kʼoati chjotajée je chjota xi xá bʼa. Je jée xi kichʼá ndʼaibi jenkjín jmi nó tjínle kʼoa yaa kinroatsʼiani kʼianga yátsʼi̱n tsakinyále Niná je Adán kao Eva ya ʼndenaxóle Edén. Tojosísʼin tiʼyaa, je jée yaa kinroani nga xíjin koan xijcháná xi títjon tsakatio. Kʼoa saʼnda ndʼaibi kʼoati tojekui kichʼá nga tsiaan nga xíjin maa (Génesis 2:15-17; 3:1-7; Salmo 51:5; Romanos 5:12).

4 Kʼianga chjotajée kitjenñá, sasa síkinjeniná je kjoangʼatokon kʼoa nʼio ñʼai maná nga nangitokon maa. Ningala jenkjín nó tinixálee Jeobá, tsa kʼoaiʼndelee yaoná tochale kui kjoangʼatokon sikinjená kʼoa xíjin koaan. Kʼoakoan je Coré, nga títjon nʼio kitsjoanganʼiole naxinandále Niná tojmeyeje kjoa xi jaʼatojin. Tonga chan je koanmele tsakatéxoma kʼoa kiné Moisés, je chjota xi nʼio ndʼé koan nga kʼia (Números 12:3; 16:1-3). Kʼoakjoánti koan je rey Uzías, kʼianga kjoangʼatokon kisikinjele yaa jaʼasʼen ya yo̱ngo̱le Jeobá kʼoa kui kʼoakisʼin jngo xá xi xkón tíjna xi tojekjoan naʼmi bʼakaole (2 Crónicas 26:16-21). Kʼianga kʼoakisʼin je Coré kao Uzías nʼio chʼaosʼin kichomani. Kʼoa jebi kui bakóyaná nga si̱kuindalee yaoná je kjoangʼatokon, nga̱ yaa nroani nga tsín nitjosonlee je chjota xi xá tjínle.

5. Jósʼin tjíosíchjén chjotasonʼnde je nganʼio xi tjíosʼele jokji nga tínroa nichxin.

5 Kʼoati je tjínle jée je chjota xi xá sʼele nga tsín bexkón kjoatéxoma je chjota. Jokji tínroa nichxin nʼio nkjín chjotaxá tjíobatio xi nʼio tsʼen kjima kʼoa kao xi totaon tjíobe chjota (tʼexkiai Eclesiastés 8:9).a Tobʼelañá je Saúl, kʼianga sʼa kiskoejin Jeobá nga rey koa̱n, nda chjota koan kʼoa nangitokon koan. Tonga xijekoan, kui kjoangʼatokon kʼoa kao kjoaxintokon kisikinjele, saʼnda kitjenngike je David (1 Samuel 9:20, 21; 10:20-22; 18:7-11). Xi jeki nichxin, jé rey kinikao David. Ninga nʼio nda tsakatéxoma ya naxinandá Israel, kʼoati kicho nichxin nga toxkia kisʼin, tsakjáʼale chjoónle jngo chjota hitita, xi Urías tsakʼin, kʼoa yaa kisikasénjna títjon jinkjoajchán nga katanikʼien (2 Samuel 11:1-17). Tojosísʼin tiʼyaa, kui jée xosíkao je chjota xi xá tjínle nga tsín nda síchjén je nganʼio xi sʼele, kʼoa ngisa toma tsa tsín bexkón je Jeobá. Kʼianga jngo chjota xi Inglaterra tsʼe tsakʼéyanajmí jokisʼin kʼa naʼmitítjon, xi Papa ʼmile, nga kitjenngikontrale je ʼndíchjota nichxin kjoatse, kʼoakitso nga kjoanʼio chʼao sʼín je chjota xi jekʼoasʼin tse xá sʼele. Kʼianga kʼoasʼín je chjota xi xá tjínle, tsakui nichxin i̱ kuixoán: “Ánni nga je si̱tjosonsínilee”.

ÁNNI NGA SI̱TJOSONSÍNILEE CHJOTA XI XÁ TJÍNLE

6, 7. 1) Ánni nga nitjosonsíñá kjoatéxoma xi tjínle Jeobá. 2) Kʼiáni nga machjén nga nangi kuiyolee Jeobá, kʼoa ʼyá tsʼe choa̱ xi chjénngia.

6 Jan koya tjínni anni nga nitjosonnilee je chjota xi xá tjínle. Xi títjon, kuinga tsjoachaa Jeobá; xi majaoni, kuinga tsjoachaa xíngiaa; kʼoa xi majanni, kuinga tsjoachaa yaoná. Kataʼyala xi títjon. Mená nga tsjoa kjoáyaa ni̱ma̱le Jeobá nga̱ jésa xi ngisa nʼio tsjoachaa (tʼexkiai Proverbios 27:11;b Marcos 12:29, 30). Jeʼyaa nga saʼnda nga kisoko kjoa ya ʼNdenaxóle Edén kui kisʼejnabasen tsa tiʼndele Jeobá nga je koatexoma ngʼajmi kao Sonʼnde. Kʼoati jeʼyaa nga me ngatsʼi chjota nga yátsʼi̱n tjíobinyále Jeobá nga kaile nga je koatexomale kʼoa nga tosa je Na̱i tjíofitjenngile. Tonga ñá jé Jeobá timangíntʼalee. Kʼianga bʼexkiaa testo xi kʼoatso jokji jeya tíjna Jeobá, jolani tsa Apocalipsis 4:11, ñaki tsjoa sʼele ni̱ma̱ná. Alikui jao tjínná nga toje Jeobá xi tiʼndele koatexoma, kuinga ñaki ni̱ma̱ná nroajinni nga nitjosonlee nga nyaon nyaon josʼin tinijchá je yaoná.

7 Kʼianga ʼyaxkoán je Jeobá ali tsa tokuijin xi machjén nga si̱tjosonlee. Toxá nitjosonnilee nga̱ tsjoachañá. Tonga sakʼoaa ñʼai maná nga nitjosonlee je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi tojo ma je xtiʼndí nga sakʼoa tsín mele sítjosonle xijchále, kʼoa kʼianí nga machjén nga nangi kuiyolee. Kuilakji je Jesús kʼoasʼin kisitjoson josʼin nga mele Nʼaile, ninga nʼio ñʼai kjoa jaʼatojin, saʼnda i kitso: “Likui josʼin nga mena nga an, tojosʼin nga meli nga ji” (Lucas 22:42).

8. 1) Jósʼin bakoá nga nangi biyolee Jeobá, kʼoa jmé choa̱ tíjna xi bakóná josʼin síkjaʼaitsjen Jeobá tsa tsín kʼoasʼiaan. 2) Jméni xi koasenkaoná nga chʼa̱ʼén kjoafaʼaitsjen kʼoa kao kjoabichakjáya xi kʼoainá (chótsenlai rekuadro xi tso: “Tinóʼyai kjoafaʼaitsjen xi kʼoaili kʼoa katamakjainli nga kuichákjáyali”).

8 Kjoaixiní, je Jeobá nijngojinla choʼndale xi jesoa fákao ndʼaibi. Jméni xi tísíchjén nga kʼoatsoná jmeni xi mele nga sʼiaan. Kui Biblia kʼoa kao je choʼndale xi xá tsjoále i̱ Sonʼnde. Kʼoa josʼin nga nangi kuiyolee je Jeobá kuinga si̱tjosonlee je choʼndale xi je kitsjoale xá. Kʼiatsa tsín chʼa̱ʼénlee choʼndale kʼianga koatekjáyaná kʼoa kʼianga tsjoáná kjoafaʼaitsjen xi Biblia yʼangini, chʼaojin sʼe̱ kon Niná. Je chjota israelita kʼoakisʼin. Kʼianga tsakjayojéetʼale Moisés kʼoa kisixíjinkao, je Jeobá kʼoakitso nga jékjoánni xotínikao (Números 14:26, 27).

9. Ánni kʼoabixónsíñá nga tjínnele si̱tjosonlee je chjota xi xá tjínle kʼiatsa tsjoachaa je xíngiaa. Jngola choa̱ tʼejnai.

9 Xi majaoni koya anni nga nitjosonnilee je xi xá tjínle kuinga tsjoachaa xíngiaa. Tokuila cha̱niyaa jkoaa josʼín jngo sondado. Kʼiatsa mele sondado jebi kʼoa kao sondado xínkjín nga tsín jme xi koa̱nle ya jinkjoajchán kʼoa mele kuinje̱le, tjínnele skoe̱xkón je sondado xi ngʼajko̱ tjíole kʼoa sitjoson jme xi kuitsole. Tonga tsa jngo xi sixíjin xkónjin sikatío xi ngikʼa kʼoa tsakui nichxin sicha je kjoajchán. Kʼianga kʼoasʼin tsʼe chjota kjoajchán nokjoañá tsakui nichxin tokui fiya jkoaa nga chjota nikʼien kʼoa nga kjoaʼaon sʼe. Tonga je Jeobá tjínle sondado xi kui kʼoasʼínntsjai xi ndatjín. Ya Biblia siento kʼa i̱ ʼmile Jeobá: “Naile sondado” (Romanos 9:29). Jé Jeobá ngʼajko̱ tíjnale jotjín ánkje tjín. Kʼoa je Biblia kʼoatso nga jngoyale sondado maa xi chjotale Cristo ʼminá kʼianga tinixálee Niná (1 Timoteo 1:18; 2 Timoteo 2:3). Kʼoa je ndsʼee xi nyatítjonná jé Jeobá tíbinyánda. Kʼiatsa tsín si̱tjosonlee je xi chjotajchínga sʼin tjío, kʼoajinti xkón si̱katioá ndsʼee xi ngikʼa (1 Corintios 12:14, 25, 26). Kʼoa kʼoati ma tsa jngo ʼndí xi tsín sítjoson, kjoaba síkatíojin ngatsʼi xi tjío ya yaniʼyale. Tojosʼin tiʼyaa, kʼianga ʼyaxkoán je xi xá tjínle kʼoa bʼainganʼiolee, kʼoasʼin tibakoñá nga tsjoachaa je xíngiaa.

10, 11. Ánni nga ndatjínsíni nga kataʼyaa jme kjoanda tjenkao nga nitjosonlee je chjota xi xá tjínle.

10 Xi majanni koya anni nga nitjosonnilee je xi xá tjínle kuinga kʼoati tsaanñá kjoanda. Kʼianga ñandia ñandia kʼoatsoná je Jeobá nga si̱tjosonlee tsa ʼyani kʼoati tsoná jme kjoanda xi tjenkao. Tobʼelañá, jmé kjoanda tjenkao kʼiatsa jchaxkoán xijcháná. Tse nichxin koa̱nná kʼoa nda kuijnaa (Deuteronomio 5:16; Efesios 6:2, 3). Jmé kjoanda tjenkao tsa chjoé kjoafaʼaitsjen xi tsjoá je xi chjotajchínga sʼin tjío. Tosi tonda nda kuiyoaa ngixko̱n Jeobá (Hebreos 13:7, 17). Kʼoa jmé kjoanda tjenkao tsa si̱tjosonlee je chjotaxá. Nda kuiyoaa, lijme xi kuinókjonlee (Romanos 13:4).

11 Kʼianga ʼyaa anni nga kʼoatsosíniná Jeobá nga si̱tjosonlee je chjota xi xá tjínle ngisa choa ñʼai maná nga mangínchʼalee kjoaxkóntokon. Janla koya chótʼayá ndʼai jñani machjén nga koakoá kjoaxkóntokon.

KATASʼE KJOAXKÓNTOKON YA YANIʼYA

12. Jmé xá xi kjinele je xʼin, kʼoa jósʼin tjínnele sitjoson.

12 Jé Jeobá tsakʼéndajin nga familia tjín. Je Jeobá alikui mele nga tokjaʼaíngá sʼin koatio je chjota ya yaniʼya, jetongini tsakʼéndajin josʼin tjínnele koatio (1 Corintios 14:33). Xi ngʼajko̱ kisikʼéjna ya yaniʼya jé xʼin, xi tsonile, nga je koandiaale yaniʼyale. Tonga je xʼin kʼoati tjínnele skoe̱xkón Jesucristo, nga̱ jé xi ngʼajko̱ tíjnale. Jósʼin skoe̱xkón. Kuinga skénngile josʼin bándiaale naxinandá xi tsʼe (Efesios 5:23). Je xʼin xi nda sʼín alikui bangale je xá xi kjinele, kjoanʼio sítjoson jme xi kjinele. Likui totaon be xi tjío yaniʼyale. Tosa bakóle kjoatjaocha, kjoandʼé kʼoa kosonnile josʼín. Bení nga ngisa nʼio nangi tíjna kjoatéxomale tikʼoajinni tsʼe Jeobá.

Jngo nʼai xi makjainle Énle Niná kui choa̱le Cristo fitjenngi nga bándiaale yaniʼyale

13. Jmé xi sʼin je chjoón kʼianga kʼoasʼin sitjoson je xá xi kjinele ya yaniʼya josʼin nga sasénle Jeobá.

13 Je chjoón tjínnele koasenkao je xʼinle. Je chjoón kʼoati tsakʼaile kjoatéxoma ya niʼyale, ya Biblia nchjani “je kjoatéxomale” je xi na̱ ma (Proverbios 1:8). Ninga kʼoalani, je chjoón xi Cristo fitjenngile bení nga ngisa ngʼa tíjna kjoatéxomale xʼinle tikʼoajinni tsʼe kʼoa kuinga tsjoánganʼiosínile nga katabitjosonle je xá xi kjinele ya yaniʼya. Basenkao kʼoa alikʼia bʼasjengi xʼinle, alikui síʼnyikao tojoni nga kʼoasʼin xʼinle jmeni xi mele kʼoa nijejinla ngʼajko̱ bʼejna ya yaniʼya. Kʼiatsa jmeni xi tsín tjínjngo kon jmeni xi tíbʼéndajin xʼinle kʼoatsole tonga kao kjoaxkóntokon kʼoa alikʼia faʼatone jme xi tso xʼinle. Kʼoa je chjoón xi tsín kotʼaya je xʼinle jótjínnele sʼin. Ninga ñʼai koa̱nle tjínnele nga nangi kʼoéjnale xʼinle. Kʼiatsa kʼoasʼin tsakuini nichxin je xʼinle chan sichriantʼale Jeobá (tʼexkiai 1 Pedro 3:1).

Jngo nʼai xi ngasin nga nda tíbatekjáyale je tiʼndíle nga ndási kafaʼasʼenkao ya ndʼiale

14. Je xti, jósʼin koayatsjoa je ni̱ma̱le xijchále kʼoa kao tsʼe Jeobá.

14 Je xti xi sítjosonle xijchále fikʼále kjoaxkóntokon kʼoa fáyatsjoa ni̱ma̱le (Proverbios 10:1). Tonga xi ngisasa tsjoa sʼele jéní Jeobá. Kʼoa a tjínnele sitjosonle kʼiatsa tojngo xijchále tíjnakao. Jaon, ngisa machjén nga tsjoánganʼio ya yaniʼyale. Kʼianga sítjosontsʼi je xi tjío yaniʼya je xá xi kitsjoale Niná nyʼán batiokao xínkjín kʼoa tsjoa satío kon. Xi ijngosani, jé Jeobá bʼasjengʼa, nga̱ jé tsakʼéndajin nga familia tjín (Efesios 3:14, 15, TNM).

KATASʼE KJOAXKÓNTOKON YA JINJTÍN

15. 1) Jósʼin bakoá ya jinjtínná nga ʼyaxkoán je Jeobá. 2) Jmé kjoafaʼaitsjen xi koasenkaoná nga si̱tjosonlee je xi bándiaale je jtínná (chótsenlai rekuadro tso: “Si̱tjosonlee je xi tjíobándiaale naxinandále niná”).

15 Je Jeobá jé Cristo kisintsja naxinandále (Colosenses 1:13). Kʼoa Jesús jé “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” tsakánele nga koasenkao je naxinandále Niná nga je Jeobá skoe̱xkón (Mateo 24:45-47). Kʼoa je “choʼnda xi nʼiotʼakon, xi nda be xá” jéní Cuerpo Gobernante, je xi bándiaale Testigole Jeobá. Tojo koan nichxin kjoatse, jé Cuerpo Gobernante tíbándiaale je xi chjotajchínga sʼin tjío ya jinjtín kʼoa sakʼoaa xo̱n síkasénle nga tsjoále kjoafaʼaitsjen kʼoa tsa maije̱ jé síchjén superintendente xi tsʼe circuito. Kʼianga nitjosonlee je xi chjotajchínga sʼin tjío jékjoánni Jeobá xi tinitjosonlee (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:12; Hebreos 13:17).

16. Ánni kʼoatsosíni Biblia nga kao nganʼiotsjele Niná nikinyándani je xi chjotajchínga sʼin tjío.

16 Je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa kao xi siervo ministerial ma kʼoati saténgi, tojo maa ngatsʼiaa. Ninga kʼoalani, je xi chjotajchínga sʼin tjío jngoní “kjoatjao” xi je Jeobá kitsjoaná nga sikuindaná nga nda kuiyoaa ngixko̱n (Efesios 4:8). Ya Biblia kʼoatso nga kao nganʼiotsjele Niná nikinyándani nga bʼaile xá jebi (Hechos 20:28). Ánni kʼoatsosíni. Xi títjon, kuinga kao nganʼiotsjele Niná kisʼendani je Biblia kʼoa kui kjoanla títjon kotʼajin je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga be tsa kʼoasʼin tísítjoson je ndsʼee xi xá kʼoaile jotso Énle Niná (1 Timoteo 3:1-7, 12; Tito 1:5-9). Xi majaoni, kʼianga fáoyani je xi chjotajchínga sʼin tjío josʼin tísíxá je ndsʼee xi xá kʼoaile kʼoati kui kjoanla títjon nganʼiotsjele Niná síjé ánni nga kui bándiaasínile.

17. Ánni nga bʼéjtsasíni jko̱ je tichjaa kʼianga kui kʼoasʼín xá xi je bʼakaole je ndsʼee xi jekisʼenngindá.

17 Ya jinjtínná nkjín koya xá tjín xi je kjinele xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoa kao siervo ministerial, jolani nga je bándiaale je ndsʼee kʼianga fitsoyason. Kʼoa ʼyáni xi koa̱n koa̱nchjén kʼiatsa tsín je chjotajchínga kʼoa kao siervo ministerial. Jngo ndsʼee xi jekiskanisʼenngindá yaole. Kʼoa tsa nijngojin ndsʼee xi jekiskanisʼenngindá yaole tjín. Koaan jngo tichjaa koa̱nchjén xi koa̱nle kʼoasʼin xá jebi. Tonga tichjaa jebi tjínnele kʼoejtsa jko̱, nga̱ xá jebi jé bʼakaole ndsʼee xi jekiskanisʼenngindá yaole (1 Corintios 11:3-10).c Kʼianga bʼéjtsa jko̱ je chjoón ali tsakuijin xi tsonile nga nangi tínikʼéjna. Tokui tíbakó nga tíbexkón josʼin tjínndajinle Jeobá ya yaniʼya kʼoa kao ya jinjtín.

KJUINCHʼALEE KJOAXKÓNTOKON JE CHJOTAXÁ

18, 19. 1) Jósʼin machoyali je kjoafaʼaitsjen xi faʼaitʼa ya Romanos 13:1-7. 2) Jósʼin bakolee kjoaxkóntokon je chjotaxá.

18 Ñá xi chjotale Cristo maa bʼenelee yaoná nga kʼoasʼin mangíntjenngiaa jotso ya Romanos 13:1-7 (tʼexkiai). Bersíkulo jebi kui nchja̱ni tʼatsʼe “chjota xi xá tjínle”. Je Jeobá kuinga títsjoáʼndeni nga tjín chjotaxá nga katasʼe kjoatéxoma kʼoa nga katasʼe jmeni xi machjénná. Jósʼin bakolee kjoaxkóntokon je chjotaxá. Kʼiaa nga nitjosoán kjoatéxoma xi bʼasje. Kuinga bʼechjíntjaiñá jme xi tjínná kʼoa kʼoakjoán batioá je xo̱n xi síjéná, jolani je xo̱n xi ñá machjénná, tsʼe yaniʼyaná, tsʼe negosioná kʼoa tsʼe nanginá. Tonga kʼianga kui síjéná nga kuitjátoné kjoatéxomale Niná alikui je nitjosonlee. Kʼoabixoán jokitso je pastrole Jesús: “Ngisa machjén nga nikjitjosonlee Niná kaoni tsa chjotasonʼnde” (Hechos 5:28, 29; chótsenlai rekuadro xi tso: “ʼYá tsʼe kjoatéxoma xi sitjosoan”).

ʼYÁ TSʼE KJOATÉXOMA XI SITJOSOAN

Itso Énle Niná: “Jé Jeobá xi Jues tíjnaná, jé Jeobá xi Tsjoáná Kjoatéxoma, jé Jeobá xi Rey tíjnaná” (Isaías 33:22).

Chjónangilee yaoná jebi:

  • Jósʼian kʼiatsa ʼya xi kʼoakuitsona nga kjoaʼatone kjoatéxomale Jeobá (Mateo 22:37-39; 26:52; Juan 18:36).

  • Jósʼian tsa ʼya xi kʼoechjoana nga sitjosoan kjoatéxomale Jeobá (Hechos 5:27-29; Hebreos 10:24, 25).

  • Jméni xi koasenkaona kʼianga sitjosonle je xi xá tjínle (Romanos 13:1-4; 1 Corintios 11:3; Efesios 6:1-3).

19 Josʼin nga nitjosonsalee je chjotaxá kʼianga ʼyaxkoán je chjotaxá tjenngile, ngisa kʼiatsa ya tifichokinyaa ngixko̱n. Kʼianga ya kichokasejna pastro Pablo ya ngixko̱n rey Herodes Agripa kʼoa kao je chjotaxá Festo, kikʼále kjoaxkóntokon nga tsakjákao ningalani be jmeni xi tsín nda tjíosʼín chjota jebi (Hechos 26:2, 25). Kʼoati koa̱n chjénngilee choa̱le kʼiatsa ya tinyaa ngixko̱n toʼya chjotani xi xá tjínle, a chjotaxání axo polisíaní. Je xi sʼa xti kʼoatisʼin tjínnele skoe̱xkón je maestrole kʼoa toʼyani je xi xá tjínle ya ndʼiaskuelale. Ali tsa tojejin ʼyaxkoán je xi sasénle josʼin chotʼayá xi testigole Jeobá maa, kʼoati ʼyaxkoán ninga je xi kontra tjíoná. Katabe ngatsʼi je chjota ninga tsín kotʼaya nga tjínná kjoaxkóntokon (tʼexkiai Romanos 12:17, 18; 1 Pedro 3:15).

20, 21. Jmé kjoanda xi sʼe̱ná kʼiatsa koakolee kjoaxkóntokon ngatsʼi chjota xi xá tjínle.

20 Alikui tochja̱ʼajiaan chjota xi koakolee kjoaxkóntokon. Ngisa nda nga kʼoasʼiaan jotso kjoafaʼaitsjen jebi: “Jchaxkón ngatsʼi [chjota]” (1 Pedro 2:17). Nʼio nkjín chjota xi tokʼoakoa̱nle nga kjuinchʼalee kjoaxkóntokon, nga̱ tsín tinanda ʼya xi kʼoasʼínni ndʼaibi. Kʼiatsa kʼoasʼiaan kui tinitjosoán kjoatéxoma xi kitsjoa Jesús nga kitso: “Kʼoasʼin katamaʼisenle lʼíno ngixko̱n chjota, jméni nga skoe̱síni xándano, kʼoa kʼoasjejeyasíni Nʼaino xi tíjna ngʼajmi” (Mateo 5:16).

21 Je chjotasonʼnde to jinnjio tjío ndʼaibi, tonga je chjota xi nda tjío ni̱ma̱le matsjoakení jonʼia xi choʼndale Jeobá maa. Kʼianga skoe̱ chjota nga bakolee kjoaxkóntokon xi tjío ya yaniʼyaná, kʼoa kao ndsʼee xi tongóson makjainná kʼoa kao chjotaxá, tsakui nichxin tjíokʼa xi kʼoasʼin skoe̱ni jokjoantjínni xi tʼatsʼe Jeobá. Nʼiojin nda tsa kʼoakoa̱n, a tsí jaon. Tonga ninga tsínlani kʼoakoa̱n, je kjoanda xi sʼe̱ná ngantsjai kuiní nga kjoáyatsjoaa ni̱ma̱le Jeobá kʼoa nga tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale.

a Eclesiastés 8:9: “Tiʼbeña ngayeje jebi, kʼoa nʼio kisikjaʼaitsjen je ni̱ma̱na ngayeje xi kjima i̱ tʼanangi, jojekji tse kʼianga je chjota tjíobatéxomale xínkjín nga tjíosíkiʼaon”.

b Proverbios 27:11: “Chjine katamai, ’ndí xi tsʼan, kʼoa tjayatsjoai ni̱ma̱na, ánni nga koa̱n k’oekjao’akaosíña je xi tíbesinna”.

c Ya kjoaʼmiya xi majngokao jñani tso: “Kʼiáni nga tjínnele kʼoejtsa jko̱ je chjoón kʼoa ánni” tsoyasa josʼin koaitjenngi kjoafaʼaitsjen jebi je tichjaa.

“TINÓʼYAI KJOAFAʼAITSJEN XI KʼOAILI KʼOA KATAMAKJAINLI NGA KUICHÁKJÁYALI”

Jmeni xi chon sonʼnde ñaki kui kijnajtsa nganʼiole Na̱i, xi tsonile, kjoaxíjinle kao kjoatsʼenle. Kuinga i̱ tsosínile ya Biblia je Na̱i: “Je xi ngʼajko̱le xi ya tjínle nganʼio jinsén”. Kʼoa jéní xotísʼín nga xíjin kjima chjota (Efesios 2:2). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi tsín mele nga tjín xi sitjosonle. Kʼoa xi tokʼoamaná kuinga kʼoati tjíosʼín kʼa je ndsʼee. Kuinga tsín nrʼoéni, kʼoa saʼnda majtile kʼiatsa jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna batekjáyale tʼatsʼe je kjoasʼetsaojin xi kjoachajngi kʼoa kao kjoatsʼen tjenkao, kʼoa tsa jmesani xi tsole. Tonga nʼio machjén nga koanngíntjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi tsjoá ya Proverbios 19:20, jñani tso: “Tinóʼyai kjoafaʼaitsjen xi kʼoaili kʼoa katamakjainli nga kuichákjáyali, ánni nga chjine koa̱nsíni nichxin xi nroaján”.

Jméni xi koasenkaoná nga si̱tjosoán én jebi. Janla koya kataʼyaa jotso kʼa xíngiaa kʼianga bʼaile kjoafaʼaitsjen kʼoa nga bichakjáyale kʼoa jméni xi koa̱n sʼiaan tojo tso Biblia.

  • “Likui nda tíjna kjoafaʼaitsjen xi katsjoána.” Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsínkui bakinná je kjoafaʼaitsjen xi kabʼainá kʼoa nga tsín kuenta kjima jokjoantjínni kjoa, kʼoa tokjoa koa̱nná (Hebreos 12:5). Tonga tsa tsínni nda tinʼia kjoaixiaa, nga̱ saténgiñá ngatsʼiaa (Proverbios 19:3). A ñaki tokjoatjao kjoaixi nga kʼoatíʼminá. Tochale mai. Ngisajin ndatjín nga si̱ndayaa yaoná jñani chaná kʼoa koanngíntjenngiaa jotso je Énle Niná: “Tindoanʼiui je kjoabichakjáya; ali tsa njiojin. Tikuindai, nga̱ kjoabijnachonliní” (Proverbios 4:13).

  • “Likui kasasénna josʼin kafákaona.” Kjoaixiní kʼianga kʼoatso je Énle Niná nga je xi tsjoá kjoafaʼaitsjen tjínnele nga skósonnile josʼin koatekjáya (Gálatas 6:1). Tonga je Biblia kʼoati i̱ tso xi tʼatsaan: “Ngatsʼi tsajngi jée, likui nda bitjo ngixko̱n Niná” (Romanos 3:23). Tsín jngo chjota xi kʼoakjoansʼin tsjoáná kjoafaʼaitsjen josʼin mená nga̱ chjotajéeñá ngatsʼiaa (Santiago 3:2). Kʼoa je chjota xi tsakinyánda Jeobá nga tsjoáná kjoafaʼaitsjen kʼoati chjotajée. Tongisa ndatjín tsakui kjuinñá jotso kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná, ʼndele nga tokui kjuinñá josʼin fákaoná. Kʼoa si̱jélee nganʼio Niná nga katabasenkaoná josʼin si̱chjén kjoafaʼaitsjen xi kabʼainá.

  • “Tsínle ʼnde nga je tsjoána kjoafaʼaitsjen.” Kʼiatsa tokui kuenta tinʼia josʼín je xi títsjoáná kjoafaʼaitsjen, tosa kui chótʼayajin ijngokʼá nga jao koya xi jekaʼyaa. Kʼoa tsa kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen nga tsín ʼya xi tiʼndele koatekjáyaná kʼoa tokui kjuinñá nga ngisa tjínná nó, ngisa tjínná kjoafaʼaitsjen kʼoa ngisa tse xá kjinená ya jinjtín, tjínnele si̱kʼantjaiyaa kjoafaʼaitsjenná. Ya naxinandá Israel saʼnda tsakʼaile kjoafaʼaitsjen je xi rey koan, kʼoa je xi kitsjoale kjoafaʼaitsjen naʼminí, profetaní kʼoa kao chjota xi kjaʼaí (2 Samuel 12:1-13; 2 Crónicas 26:16-20). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, i̱ jinnaxinandále Jeobá kʼoati chjotajée je xi bándiaaná, kʼiatsa taja tíjna kjoamakjainná kaojin kjoatsjoa si̱tjosoán kjoafaʼaitsjen xi tsjoáná. Tsa nʼio tse kjoafaʼaitsjen tjínná kʼoa nʼio tse xá kjinená ngisa machjén nga nda si̱kjaʼaitsjeen kʼoa nangitokon koaan kʼianga bichakjáyaná (1 Timoteo 3:2, 3; Tito 3:2).

Machjéntsʼiná kʼianga katabichakjáyaná. Kuinga chjoésíñá kjoafaʼaitsjen xi kʼoainá kʼoa kʼoasʼiaan jokʼuínná nga̱ kui xi kʼoasjentjainá. Kʼoa jebi jngo kjoatjao xi títsjoáná Jeobá kʼoa tjínnele nga ñaki kao ni̱ma̱ná kʼoainilee kjoanda, nga̱ kui xi koasenkaoná nga tosi tonda sʼe̱ná kjoatsjoachale (Hebreos 12:6-11).

SI̱TJOSONLEE JE XI TJÍOBÁNDIAALE NAXINANDÁLE NINÁ

Nichxin kjoatse, je Moisés alikui kʼoakoanle nga toje tsakándiaale jotjín miyón mani je chjota israelita kʼianga tsakʼetsoma ya ʼndekixí. Tjínnele tsakʼéndajin josʼin koandiaale naxinandá. Jókisʼin. “Kiskoejin chjota xi nʼio be josʼín, ya jinle naxinandá Israel kʼoa kui xá kitsjoale nga je kuinyatítjonle naxinandá, tjío xi jmini tsakánele, xi sientoni, xi ñachanteni kʼoa xi toteni tsakánele.” (Éxodo 18:25.)

Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio machjén nga kʼoati katamaxá chʼin chʼin ya naxinandále Niná. Kʼoa isʼin tjínndajin: je ndsʼee xi tojngo maña nga fitsoyason, jngo chjotajchínga kjinentsja; nga jngó jngó jtín, nkjín chjotajchínga kjinentsja; kʼianga jenkjín jtín, jngo superintendente xi tsʼe circuito kjinentsja; kʼoa nga jngo naxinandáyʼai, jngo Comité xi tsʼe Sucursal kjinentsja kʼoa tsa maije̱ jngo Comité del País. Kʼianga kʼoasʼin tjínndajin, ngatsʼi je ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tjío nda tjíobinyakao jotjín chjota xi kitsjoale Jeobá nga sikuinda, kʼoa bení nga je Jeobá kʼoa kao Jesucristo tsjoále kuenta (Hechos 20:28).

Kʼianga kʼoasʼin tísíxá chʼin chʼin je naxinandále Niná machjénní nga si̱tjosoán kʼoa nga nangi kuiyoaa. Alikui mená nga kʼoasʼiaan jokisʼin je chjota xi Diótrefes tsakʼin nga tsín kikʼále kjoaxkóntokon je xi nyatítjonle xále Niná nga kʼia (3 Juan 9, 10). Kʼoasʼin kjuintjenngiaa kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo nga si̱tjosonlee kʼoa nga nangi kuiyolee je xi nyatítjon ya jtínná. Ánni. Kuinga i̱ tso Énle Niná: “Tijeni batiokontʼain xi tʼatsʼe ni̱ma̱no, nga̱ tjínnele nga tsjoá kuinda. Titjosonlao jméni nga kʼoasʼinsíni kao kjoatsjoa, nga tsín tsa kao kjoafáo, nga̱ jebi likui josʼin koa̱nchjénno” (Hebreos 13:17). Tjínkʼa chjota xi tokʼia sítjoson tsa sasénle jonga tíʼmile kʼoa tsa kjimajinle anni kʼoatíʼminile. Tonga ñá xi chjotale Cristo maa alikui si̱chajiaan nga tjínnele nangi kuiyolee je xi xá yʼa, kʼoa jebi kui xi tsonile nga si̱tjosonlee ninga tsín mená. Kuinga ndatjínsíni nga chjónangilee yaoná: “A sitjosonle kʼoa a nangi batejnale je xi nyatítjonna”.

Ya Biblia alikui kʼoatsoyejená josʼin koa̱nxá ya jinjtín. Tonga kʼoatso nga ñaki katamaxá ndiaandiaa (1 Corintios 14:40). Je Cuerpo Gobernante kui kjoafaʼaitsjen fitjenngi kʼianga bʼéndajin josʼin koa̱nxá ya jinnaxinandále Niná. Kʼoa je xi nyatítjon ya jinjtín jé títjon sítjoson jmeni xi tso je Cuerpo Gobernante. Kosonnile jme xi sʼín kʼoa kʼoati tjíonda nga sítjosonle je xi nyatítjonle (Santiago 3:17, TNM). Kʼoa ngatsʼi choʼndale Jeobá: je xi tojngo maña nga fitsoyason, je xi tjío nga jngó jngó jtín, nga jngó jngó circuito kʼoa nga jngó jngó naxinandáyʼai, tsjoa tjíole nga kʼoasʼin ya tjíojin jngo naxinandá xi jtín tjío kʼoa xi tjíosíxá chʼin chʼin jokjoansʼin mele je “Niná xi tsjoa tjínle” (1 Corintios 14:33; 1 Timoteo 1:11, TNM).

Ya Hebreos 13:17 kʼoatsoná nga “kao kjoafáo” sixáni je xi nyatítjon ya jinjtín kʼiatsa tsín si̱tjosonlee. Ninga tselani kjoanda tjínle ʼyani xi kui xá bʼaile nga síkuinda je jtín, aijin koa̱nle kʼiatsa xíjin koaan kʼoa tsa tsín si̱tjosoán. Kʼoa tsa xíjin koaan alikui nda kʼoéjna je jtín. Kʼoa xi ijngosani, je chjota xi kjoangʼatokon síkinjele kʼoa likui sítjoson josʼin tjínndajinle je Nʼainá xi tíjna ngʼajmi, alikui nda bʼejna ngixko̱n kʼoa tosa tomakjinle (Salmo 138:6). Tojosʼin kaʼyaa, nkjín koya tjínni anni nga si̱tjosonnilee kʼoa nga nangi kuiyonilee je xi nyatítjonná.

    Xo̱n xi énná faʼaitʼa (2002-2025)
    Tʼechjoalai cuentali
    Titjásʼain cuentali
    • énná
    • Tikasénlai tsa ʼyani
    • Josʼin meli nga katamatsen
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Josʼin koa̱n koa̱nchjén
    • Josʼin sʼejnatjao én xi faʼainajin
    • Josʼin machjén jme xi betʼai
    • JW.ORG
    • Titjásʼain cuentali
    Tikasénlai tsa ʼyani