Kuinyakoaa je ndsʼee nga nʼiosa katasíxále Niná
“Kʼianga tsjoale kjoafaʼaitsjen skotsenle.” (SAL. 32:8)
JMÉ XI KAMAJINLI
Jméni choa̱ xi faʼaitʼa ya Biblia xi bakó kʼianga kui kotsenle Jeobá jmeni xi koa̱nsa sʼin je choʼndale.
Ánni nga kui chótsensínilee jmeni xi nda tjíosʼín xi ngikʼa.
Jósʼin koa̱n kuisenkoaa je xi sʼa xti kʼoa kao je xi sʼa kisʼenngindá nga koa̱n nʼiosa sixále Niná.
1, 2. Jósʼin bekon Jeobá je choʼndale.
KʼIANGA kotsenle xijchá je xtiʼndíle nga tjíosíská sakʼoaa tokʼoamale josʼín nga síská. Kʼiatsa tjínli ʼndíxti tochale jesa tsaʼyai tsanda ji. Tsakui nichxin nʼio nda male síská jngo tiʼndí, tonga tsakui nichxin je tiʼndíndsʼe̱ kui tsjoake nga dibujo sínda kʼoa tsa jmesani xi kjaʼaínile. Ningalani likui tongóson jmeni xi sʼín je ʼndíxti tonga je xijchále binyakao nga ngisasa nda katamale jmeni xi sʼín.
2 Tojo sʼín jngo nʼai, je Jeobá kʼoati nʼio mandosinle je choʼndale. Kʼoa saʼnda “tsojmi chjí xi tjínle je naxinandá” tsole (Ageo 2:7). Kʼoa kuinga “tsojmi chjí” ʼminile nga kixi tjíofitʼale Niná. Xi ijngosani, tsakui nichxin kʼoati ʼyai nga je testigole Jeobá nʼio nkjín koya xi male sʼín. Tjínkʼa xi nʼio nda tsjoá kjoanokjoaya, kʼoa tjínkʼa xi nʼio nda bʼéndajin tsa jmeni. Nʼio nkjín tichjaa xi ngotjo manile xi kjaʼaí én kʼoa kui síchjén nga tsoyason, kʼoa tjínkʼa xi nʼio male josʼin binyakao tsa ʼyani xi nganʼio machjénle kʼoa nga síkuinda tsa ʼyani xi tjíomʼe (Rom. 16:1, 12). A tsí nʼio bʼailee kjoanda je Niná nga ya tiyojinlee je ndsʼee kao tichjaa xi kʼoasʼín.
3. Jmé kjoachjonangi xi chótʼayá i̱ kjoaʼmiya jebi.
3 Tonga tjínkʼa je ndsʼee, jolani, je xi sʼa xti kao xi tosʼa kisʼenngindá xi kjesa tsojin kon nga ngisa tse sixále Niná kʼoa nga tsen koa̱nle nga machjén ya jinjtín. Jósʼin koa̱n kuinyakoaa ndsʼee jebi. Ánni nga kui chótsensínilee jmeni xi nda sʼín kʼoa kʼoasʼin jchatokoán josʼin bekon je Jeobá.
JE JEOBÁ KUI KOTSENLE JE XI NDATJÍN XI TʼATSʼE CHOʼNDALE
4, 5. Kʼianga bʼexkiaa ya Jueces 6:11, 12, jómani ʼyaa nga kʼoati kui kotsenle je Jeobá jmesani xi koa̱nle sʼin je choʼndale.
4 Nkjín koya xi faʼaitʼa ya Biblia jñani bakó nga tsín tokui kotsenle je Jeobá jñani nda sʼín je choʼndale, kʼoati kotsenle jmesani xi koa̱n sʼin. Jngola choa̱ kataʼyaa. Kʼianga je Gedeón kitjoejin nga kʼoasjentjai je naxinandá Israel nga totaon tjíobe je chjota madianita, tokʼoajin koanle nga i̱ kitsole je ánkjele Jeobá: “Jé Jeobá tíjnakaoli, ji xi tajajin kʼoa xi tjínli nganʼio”. Nga kʼia, je Gedeón alikui kʼoasʼin tísíkjaʼaitsjen tsa tjínle “nganʼio”. Je Gedeón kʼoakitso nga to jao tjín kon kʼoa nga tsín kʼoakoa̱nle tsa jme xi sʼe̱nele. Tonga je Jeobá alikui kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen, tsabení nga nʼiojin je Gedeón kʼoa nga koa̱n je sichjén nga kʼoasjentjai je naxinandá Israel (tʼexkiai Jueces 6:11, 12).a
5 Je Jeobá kui kiskotsenle jokjoan je Gedeón kʼoa kuinga je kiskoejinni nga kʼoasjentjai je naxinandá Israel. Je ánkjele Jeobá tsabe nga kao ngayeje nganʼiole tíbále je trigo nga tísítsje. Tonga tjínsa xi kiskotsenle je ánkje. Nichxin kjoatse, je chjota xi tsojmi bʼéntje, yaa bʼéne trigole ya nditsin ánni nga je ntjao̱ fitje̱nkaosíni je tjéle. Tonga je Gedeón yaa tíbále je trigole ya yaniʼya, ya jñani sítsʼion je totsee. Kuinga ya tíbánile nga tsín je chjota madianita skoe̱ je tsojmi xi i̱natjín kjimajchále kʼoa nga tsín je sichéle. Nʼiojin maña koan nga kʼoakisʼin. Je Jeobá ali tsa tokuijin kini jmeni xá xi sʼín, kui kini nga nʼio be jmeni xi kisʼin. Kuinga jngo xá tsakánesínile, nga̱ be jmeni xi koa̱nle sʼin.
6, 7. 1) Ninga kjaʼaísʼin kisikjaʼaitsjen chjota israelita, jósʼin tsabekon Jeobá je Amós. 2) Jméni xi bakó nga tsín tsa totjínnjio kjoafaʼaitsjenle je Amós.
6 Kʼoa xi tʼatsʼe je profeta Amós, je Jeobá kʼoati kui kiskotsenle jmeni xi koa̱nle kʼoasʼin. Tonga je chjota tsakui nichxin toxkia chjota sʼin tsabekon je Amós kʼoa tochoa chjí tsabekon. Je Amós kʼoakitso nga to cho̱ kisikuinda kʼoa nga to yá sicómoro xi higo bale kisixákao, je to xi kjine je chjota xi ma̱ tjíosíjchá yaole. Kʼianga kʼoakitsole Jeobá nga je koaikaole én je xi te ntje̱le Israel nga xkóson tjíobʼétsʼoale, tsakui nichxin tjío chjota israelita xi kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga tsín bakinle xá jebi je Amós (tʼexkiai Amós 7:14, 15).b
7 Je Amós ya tsʼe jngo naxinandá xi kjintʼa tíjna, tonga be jme kostumbre xi tjínle je chjota kʼoa jokjoan chjota xi tjíobatéxoma nga kui nichxin. Nʼiojin nda tsabe josʼin tjío je chjota israelita kʼoa nga kitsaojin chjota xi tsojmi baténa tochale kʼoati kisʼejinle jmeni xi kjima ya naxinandá xi ya tjíochrian (Amós 1:6, 9, 11, 13; 2:8; 6:4-6). Tjínkʼa chjota xi kotʼayason tʼatsʼe Biblia xi kʼoatso nga nʼio koanle kiski je Amós. Likui ñʼai én xi kisichjén tonga tse nganʼio tjínle. Tonga nga tsakjákao je naʼmi xi Amasías tsakʼin nʼiojin koan kʼoa kui xi bakó nga be je Jeobá ʼya chjota xi kiskoejin nga koaikao je énle. Je Jeobá tsabe nga koa̱nle kʼoasʼin je xá xi sʼe̱nele ninga tsín kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen xi ngikʼa (Amós 7:12, 13, 16, 17).
8. 1) Jméni xi tongini kitsole Jeobá je David. 2) Ánni nga nʼio basenkaosíni je Salmo 32:8 je xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tsín kʼoakoa̱nle jmeni xi sʼenele.
8 Tojosʼin tiʼyaa, je Jeobá bení jmeni xi koa̱nle sʼin nga jngó jngó je choʼndale. Je rey David kʼoakitsole nga je koandiaale kʼoa nga skótsenle nga tsjoále kjoafaʼaitsjen (tʼexkiai Salmo 32:8).c Kʼoa ñá nʼio basenkaoná tʼatsʼe jebi. Sakʼoa likui ʼyaa tsa kʼoakoa̱nná jmeni xi sʼenená tonga je Jeobá koaanle koasenkaoná nga kuichotjenngiaa jmeni xi saʼnda tsínkui nikjaʼaitsjeen. Tojo sʼín jngo chjota xi bándiaale je xi jngo na̱xi̱ tímijon nga nda kotsenle kʼoa kʼoatsole jñani tsoa̱, kʼoati sʼín je Jeobá tíjnandaa nga koandiaaná ánni nga tosi tonda nʼio si̱xásínilee. Kʼoa josʼin basenkaoná kuinga síchjén je ndsʼee xi tsjoánganʼioná josʼin nga koa̱n nʼiosa si̱xálee Niná. Jósʼin binyakaoná ndsʼee jebi.
KUI CHÓTSENLEE JMENI XI NDA SʼÍN XÍNGIAA
9. Jósʼin kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Pablo nga katamandosinná xi ngikʼa.
9 Je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo nga katamandosinle xínkjín (tʼexkiai Filipenses 2:3, 4). Kjoafaʼaitsjen jebi kui xi tsonile nga kuenta sʼiaan jme xi nda sʼín je xíngiaa kʼoa nga kʼoakʼuínlee nga nda tjíosʼín. Jósʼe tokoán kʼianga ʼya xi kuenta sʼín jmeni xi nda nʼia kʼoa kʼoatsoná. Basenkaoná nga ngisasa nda nʼia kʼoa nga nindayasaa yaoná. Kʼoati ma je ndsʼee, kʼianga kʼoaʼmilee jmeni xi nda sʼín, binyakao nga ngisasa nda sʼín.
10. ʼYáni xi ngisa machjén nga katamandosinná.
10 ʼYáni xi ngisa machjén nga katamandosinná. Ngatsʼiñá nga machjén sakʼoaná nga katamandosinle xi ngikʼa xi tʼatsaan. Tonga je xi sʼa xti kao je xi chriansʼa kisʼenngindá nʼio machjénle nganʼio, ánni nga katabesíni nga kuenta ma tsanda je ya jinjtín kʼoa nga machjén nganʼiole. Tonga tsa tsín ʼya xi skoe̱chjí jmeni xi sʼín, tochale kjuinroajen kon kʼoa likui kʼoenele yaole nga tsesa xá kʼoaile ya jinjtín. Kʼoa je Énle Niná kʼoatso nga si̱mekonsaa je xá xi tjín ya jinjtín (1 Tim. 3:1).
11. 1) Jósʼin tsakasenkao je ndsʼee xi chjotajchínga sʼin tíjna jngo ti xi nʼio soale. 2) Jméni xi bakóyaná tʼatsʼe Julien.
11 Je ndsʼee xi Ludovic ʼmi, xi chjotajchínga sʼin tíjna ndʼaibi, kʼoatso nga tsakʼainganʼiole saʼnda nga sʼa xti. Itso ndsʼee jebi: “Ngisa ngotjo matajani kjoamakjainle je ndsʼee kʼianga mandosinna xi tʼatsʼe”. Kʼoa itso xi tʼatsʼe Julien, jngo ti xi nʼio soale: “Nga me tsín bechjí yaole, sakʼoaa mele nga katakotsenle xi ngikʼa kʼoa me tsa tokjaʼaí sʼín. Tonga an, tsaʼbeña nga nʼio ndʼé kʼoa nga mele tsjoánganʼio kjoaixi ya jinjtín. ʼNdele nga tokjaʼaí sʼin sikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe, tosa kui kuenta kisʼian jmeni xi nda sʼín kʼoa tsakjakaonajmíña nga kitsjoanganʼiole”. Nga jejaʼato nó je Julien siervo ministerial koan kʼoa ndʼaibi precursor regular sʼin tísíxá.
KUINYAKOAA JE NDSʼEE NGA KOA̱N NʼIOSA SIXÁLE NINÁ
12. Jméni xi koasenkaoná nga koa̱n kuinyakoaa je xi kjaʼaí nga koa̱n nʼiosa sixále Niná. Jngola choa̱ tʼejnai.
12 Kʼianga kuinyakoaa je xi ngikʼa nga ndasa sixále Niná tjínnele nga kuenta sʼiaan. Tojosʼin kaʼyaa je choa̱le Julien, ʼndele nga kui chótsenlee jmeni xi tsín nda sʼín je ndsʼee, tosa kui chótsenlee jmeni xi nda sʼín kʼoa jmeni xi koa̱nsa sʼin. Kui jebi xi kisʼin je Jesús kao je pastro Pedro. Ningalani sakʼoa tsín nda kisʼin je Pedro, je Jesús Cefas kitsole kʼoa la̱jao̱ tsonile jaʼaín jebi. Kʼoa kui xi kitsonile nga jo la̱jao̱ kji nʼio kʼoéjna (Juan 1:42).
13, 14. 1) Jméni xi kiskotsenle je Bernabé xi tʼatsʼe je Marcos. 2) Jósʼin tsakisenkao jngo ti, tojo koantʼain je Marcos. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ya jña fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)
13 Je Bernabé kʼoati koanjinle jmeni xi koa̱nle sʼin je Juan, xi kʼoati Marcos tsakʼin kʼianga én romano (Hech. 12:25). Kʼianga títjon kjin kikakóyason je Pablo kao Bernabé, jé Marcos xi “tsakasenkao”, tsakui nichxin jé kisisinle. Tonga kʼianga kicho ya Panfilia to ki je Marcos, saʼnda tsín jokitsole, kʼoa kʼiakjoán kʼoakisʼin nga ya jetjíofi jñani nʼio tjín chjotaché (Hech. 13:5, 13). Jmé xi kisʼin je Bernabé. ʼNdele nga kui koaini jmeni xi kisʼin je Marcos, tosa kui kiskotsenle jmeni xi nda sʼín, kʼoa nga koanskanni tsakasenkao, tosi tonda kisichjine (Hech. 15:37-39). Kʼoa ti jebi koantaja je kjoamakjainle kʼoa nʼio nda kisixále Jeobá. Kʼianga kichji je karta xi tsʼe Colosenses yaa tíjna ya Roma nga tísísinle je Pablo nga tíjnaʼya ndoyá. Je Pablo kisikʼaxki̱ kjoatiʼnda xi kisikasén je Marcos ya karta jebi kʼoa nda kinchja̱ni xi tʼatsʼe (Col. 4:10). Nʼiojin nda kisʼe kon je Bernabé kʼianga kʼoakitso je Pablo nga katafikonle je Marcos nga katabasenkao (2 Tim. 4:11).
14 Je Alexandre, jngo xi to chriankʼia chjotajchínga koan, kʼoatso josʼin tsakasenkao jngo ndsʼee xi nʼio tjínle kjoafaʼaitsjen, kitso: “Kʼianga sʼa xtia nʼio ñʼai koanna nga jinle chjota tsakʼetsʼoa. Tonga jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna tsakakóyana josʼin tongini koatejnanda kʼoa nga tsín kʼoasʼin tsokjoan. Kʼoa ʼndele nga tsín tikuenta sʼinnina, tosa kjitʼa kʼoakitsona nga an kʼoetsʼoa nga bitjotsoyason je jtín. Nga kʼoakisʼin, tobijbi likui tikitsokjonña”.
15. Jósʼin tsakakó Pablo nga tsabechjí je ndsʼe̱.
15 Jónʼia kʼianga ʼyaa jñani nda tísʼín jngo ndsʼee. A kʼoaʼmilee nga nda tísʼín. Ya kapítulo 16 xi tsʼe Romanos, je Pablo tsʼatola kan mani je ndsʼee xi nda kisikʼaxki̱ nga tsjoake (Rom. 16:3-7, 13). Tobʼelañá, kinchja̱ni xi tʼatsʼe Andrónico kao Junias nga ngisa jekjoatse choʼndale Cristo ma tikʼoajinni je, nga kʼoasʼin tjíokale. Kʼoati kisikʼaxki̱ jokji tsjoake koan je na̱le Rufo, tsakui nichxin je kisisinle je Pablo.
16. Jósʼin basenkao je xi sʼa xti kʼianga kʼoaʼmile jmeni xi nda tjíosʼín.
16 Kʼianga kʼoaʼmilee xíngiaa jmeni xi nda tjíosʼín nʼio nda bichótsjoá. Si̱kjaʼaitsjenla je Rico, jngo tiʼndí xi ya Francia tsʼe xi tsín kotʼaya je nʼaile. Je Rico kisikinroajen kon, nga tsakʼejnachjoa je nʼaile, nga tsín kitsjoaʼndele nga koaisʼenngindá. Je Rico kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen nga skóyakaola saʼnda nga ska̱son nóle nga koa̱n sixále je Jeobá. Xi ijngosani, nʼio ba koanle nga totsakijnoke je xti xi ñatje̱n tsakʼema skuela. Je Frédéric, xi chjotajchínga sʼin tíjna ya jinjtín, xi kʼoatsakʼinle nga je katatsjoále estudio, itso: “Kʼoakixinle je Rico nga nʼio nda tísʼín nga tíbakó nga nʼio tse kjoanʼiojin tjínle nga tínchja̱ni xi tʼatsʼe kjoamakjainle”. Je én jebi kui xi tsakasenkao nga tosi tonda koantaja kjoamakjainle kʼoa nga kʼoati nda tsakʼejna kao je nʼaile. Kʼoa chan koan kisʼenngindá ninga tosʼa tejao nóle.
17. 1) Jósʼin koa̱n kuinyakoaa je ndsʼee nga katamatajasa kjoamakjainle. 2) Jméni xi sʼín jngo misionero nga basenkao je xi sʼa xti kʼoa jósʼin bichótsjoá.
17 Kʼianga ñandia ñandia kʼoaʼmilee je ndsʼee nga nʼio chjí ʼyaa jmeni xi nda tjíosʼín, ngisa bʼainganʼiolee nga tosi tondasa nda katasíxále je Jeobá. Sylvie,d xi jenkjín nó tísíxá ya Betel xi tíjna ya Francia, kʼoakitso nga kʼoati koa̱n kʼoasʼin tsjoánganʼio je tichjaa, nga̱ je tichjaa ngisa kuenta sʼín jmeni xi tsín kuenta sʼín je xi xʼin. Kʼoa itso: “Je énle yaa koa̱njngotʼanile xínkjín jmeni xi tso jngo ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen”. Je tichjaa itsosa: “Xi an kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tjínnena kʼoaxínle xi ngikʼa jmeni xi nda tjíosʼín” (Prov. 3:27). Je Jérôme, xi misionero sʼin tíjna ya Guayana Francesa, nʼio nkjín xti tsakinyakao xi misionero koan nga koanskanni. Jérôme itso: “ʼBeña nga ngisa manʼiojin kʼoa nga masale josʼín kʼianga kʼoaʼmilee nga nda tsoyason kʼoa nga nda tso kʼianga tsjoá énle ya jinjtín”.
18. Ánni nga nʼio ndatjínsíni nga síxákaoná je ndsʼee xi sʼa xti.
18 Kʼoati koa̱n kʼoainganʼiolee je ndsʼee kʼiatsa ñatje̱n si̱xá kao je, kʼoa koa̱ntaja kjoamakjainle. Kʼiatsa jngola ti xi nʼio male síchjén computadora, jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna koaan kʼoakuitsole nga katabʼasje kʼa xo̱n xi faʼaitʼa ya jw.org nga tsjoále je xi jejchínga xi tsínle computadora. Kʼoa tsa ya kjimatsje ya Ndʼia jña chotʼayá kʼoa tsa tísʼendaya, koaan kʼoakʼuínlee jngo xi sʼa xti nga katabasenkaoná. Kʼoasʼin koa̱n chótsennilee josʼin síxá, kʼoakʼuínlee jmeni xi nda tísʼín kʼoa chótsenlee josʼin koasenkao je énná (Prov. 15:23).
KUI SI̱XÁNTJÉ JMENI XI SʼA NROA
19, 20. Ánni nga kuisenkaosíñá xi ngikʼa nga koa̱n nʼiosa sixále Niná.
19 Kʼianga jetsakasénnda Jeobá je Josué, nga je koandiaale chjota israelita, je Jeobá i kitsole Moisés: “Tʼainganʼiolai kʼoa titajajin” (tʼexkiai Deuteronomio 3:28).e Sa nkjín sa nkjín chjota tjíofaʼasʼenjin je naxinandále Jeobá xi tíjna jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoa ngatsʼi je ndsʼee xi jetjínle kjoafaʼaitsjen koaan kuinyakao je xi sʼa xti kʼoa je xi chriansʼa kisʼenngindá nga tosi tonda koa̱n nʼiosa sixále Niná, ali tsa tojejin xi chjotajchínga sʼin tjío xi koa̱n kʼoasʼin. Kʼoa kʼoasʼin nga ngisa koa̱nnkjínya je ndsʼee xi ñaki to xále Niná sʼin, “xi kʼoati koa̱nle koakoyale xikʼa” (2 Tim. 2:2).
20 Ninga jejtín jñani tijnaa kʼoa ninga tosʼa grupo xi tjíobʼénele yaole nga jtín katama, nʼio si̱xá kʼoa kui si̱kjaʼaitsjeen je nichxin xi sʼa nroa. Kʼoa je xi koasenkaoná kuinga kui chótsenlee jmeni xi nda sʼín je ndsʼee, tojo sʼín je Jeobá.
[Nota xi faʼaitʼa]
a Jueces 6:11, 12: “Kʼianga jekoanni jaʼai je ánkjele Jeobá kʼoa yaa tsakʼejnangi je yáje xi séjna ya Ofrá, je xi tsʼe Joás je abí-ezrita, kʼoa je Gedeón xi tile mani tísítsje je trigo, ánni nga tsín je katabesíni je chjota xi Madián tsʼe. Je ánkjele Jeobá tsʼatsenle kʼoa kitsole: Jé Jeobá tíjnakaoli, ji xi tajajin kʼoa xi tjínli nganʼio”.
b Amós 7:14, 15: “Kʼoa je Amós i kitsole je Amasías: Ali tsa profetajin tijna ngasʼa, kʼoa ni ʼndíle profetajinla ma; to cho̱ntje kisikuinda kʼoa kao yá sicómoro xi higo bale. Kʼoa je Jeobá kʼoakitsona nga tsín ticho̱ntje sikuindaña, kʼoa je Jeobá kitsona: Tʼin, tʼinkajnalai én je naxinandána je Israel”.
c Salmo 32:8: “Sichoyale, kʼoa xínyale jokji ndiaa xi kʼuínyai. Kʼoa kʼianga tsjoale kjoafaʼaitsjen skotsenle”.
d Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi.
e Deuteronomio 3:28: “Je Josué tjanelai kʼoa tʼainganʼiolai kʼoa titajajin, nga̱ jéní xi kjoaʼasʼenkao je naxinandá kʼoa jéní xi tsjoále je naxinandá je ʼnde xi jchai”.
[Sén xi faʼaitʼa ya pájina 25]
Frédéric (ngʼaskón) kitsjoanganʼiole je Rico nga tosi tonda je Jeobá sixále (Chótsenlai párrafo 16)
[Sén xi faʼaitʼa ya pájina 26]
Jérôme (ngakixi) kʼoasʼin tsakasenkao je Ryan kʼianga misionero koan (Chótsenlai párrafo 17)