KJOAʼMIYA XI CHOTʼAYA 50
Kixi bekonná Niná nga kao xáná bakoñá nga makjainná
“[Kjuintjenngiaa] ndiaale Abraham, josʼin koankjainle” (ROM. 4:12).
KJOAJNDA 119 Machjénná kjoamakjain xi nʼio tíjna
XI TÍNCHJA̱NIa
1. Jmé xi nikjaʼaitsjeen kʼianga kui chotʼayajiaan jokji kjoamakjain kisʼele Abrahán.
NINGA nkjín chjota xi kʼoatso nga be Abrahán, tonga alikui be ʼyákjoánni. Tonga ñá nda ʼyaxkoaan. Ya Biblia kʼoatso nga je Abrahán nʼaile mani ngatsʼi xi tjínle kjoamakjain (Rom. 4:11). Sakʼoa kui nikjaʼaitsjeen tsa koa̱n kʼoati sʼiaan tsanda ñá jokisʼin je Abrahán nga nʼio kisʼele kjoamakjainle. Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsa kʼoénelee yaoná.
2. Ánni tjínnile kjoandosin nga si̱kjaʼaitsjenjiaan choa̱le Abrahán (Santiago 2:22, 23).
2 Xi koasenkaoná nga kʼoati nʼio sʼe̱jna kjoamakjainná kuinga si̱kjaʼaitsjenjiaan choa̱le Abrahán. Kisitjosonle ngantsjai je Niná. Tobʼelañá, ki ʼnde jña tsakʼinle nga koai, tsee nga ndʼianajño tsakatioʼya kʼoa kisitjoson nga kʼoakitsole Niná nga katasíkʼien tile nga tsjoátʼale. Nga kʼoakisʼin, kʼoasʼin tsakakóni nga nʼio tíjna kjoamakjainle. Je Jeobá kisasenle jokisʼin Abrahán kʼoa miyo kitsole (tʼexkiai Santiago 2:22, 23).b Je Jeobá kui xi mele nga nda kuiyoaa ngixko̱n kʼoa nga miyole koaan. Kuinga kui kiskini je Pablo kao Santiago xi tʼatsʼe Abrahán. Kataʼyala jmeni xi tso Romanos capítulo 4 kao Santiago capítulo 2 xi tʼatsʼe Abrahán.
3. Jmé versículo kisikʼaxki̱ je Pablo kao Santiago.
3 Je Pablo kao Santiago kui kisikʼaxki̱ jmeni xi tso Génesis 15:6. Je texto jebi kʼoatso nga je Abrahán “koankjainle tʼatsʼe Jeobá, kʼoa Niná kixi sʼin tsabekon”. Jósʼin tsoyanile nga kixi bekon jngo chjota je Jeobá. Kui xi tsonile nga tsín jme jée báne kʼoa sasénle josʼín. Tsakui nichxin tokʼoamaná nga chjotakixi sʼin bekon Jeobá jngo chjota, nga̱ chjotajée maa ngatsʼiaa. Kuijin xi meli nga kʼoati chjotakixi sʼin skoe̱konli Jeobá. Kataʼyala ánni nga chjotakixi sʼin tsabekonni Jeobá je Abrahán, kʼoa jméni xi sʼiaan nga kʼoatisʼin skoe̱konná.
TSA TJÍNNÁ KJOAMAKJAIN CHJOTAKIXI SʼIN SKOE̱KONNÁ JEOBÁ
4. Jméni xi bʼéchjoaná nga chjotakixi koaan.
4 Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo xi Roma tsʼe kʼoakitso nga chjotajée maa ngatsʼiaa (Rom. 3:23). Tonga ánni nga sasénnile Niná jonʼia kʼoa nga chjotakixi sʼin bekonná ninga chjotajée maa. Kui choa̱le Abrahán kisichjén Pablo nga katamajinná xi tʼatsʼe jebi.
5. Ánni nga chjotakixi sʼin tsabekonni Jeobá je Abrahán (Romanos 4:2-4).
5 Je Jeobá chjotakixi sʼin tsabekon je Abrahán kʼianga tsakʼejna ya Canaán. Ali tsakuijin kʼoasʼin tsabekonni nga kisitjoson ngayeje kjoatéxomale Moisés (Rom. 4:13). Nga̱ je kjoatéxomale Moisés tsʼato 400 nó koanskanni tsakʼaile je chjota israelita. Tsee kjoanda tsakakóle Jeobá je Abrahán kʼoa chjotakixi sʼin tsabekon nga koankjainle (tʼexkiai Romanos 4:2-4).c
6. Ánni nga chjotakixi sʼin bekonni Jeobá ninga chjotajée ma jngo chjota.
6 Nga koanskanni, je pastro Pablo kʼoakitso nga je xi “makjainle tʼatsʼe Niná [ . . . ] chjotakjoakixi tsole” (Rom. 4:5). Itsosa: “Josʼin kʼoati je David kitso: Jó tondale je chjota xi Niná chjotakjoakixi tsole, tʼaxin xále. Kitso: Jó tondale jebe xi kjoatsʼantjaikjoale kichatʼa, kʼoa xi jéele kisʼeʼma. Jó tondale je chjota xi Nainá likui síkʼaxki̱kao jéele” (Rom. 4:6-8; Sal. 32:1, 2). Je Niná síchatʼale jéele je chjota xi makjainle xi tʼatsʼe. Alikui tikuenta sʼínni jéele, chjotakixi sʼin bekon nga̱ tjínle kjoamakjain.
7. Ánni nga chjotakixi sʼin tsaʼyanile choʼndale Niná xi tsakatio nichxin kjoatse.
7 Ningalani chjotakixi sʼin tsabekon Jeobá je Abrahán, David kao xi kjaʼaísa, tojo chjotajée koan. Tonga nga kisʼele kjoamakjain chjotakixi sʼin tsabekon Niná, tonga alikui kʼoasʼin tsabekon je chjota xi tsín je tsabexkón (Efes. 2:12). Kʼianga kiskile Pablo je chjotale Cristo xi Roma tsʼe, kʼoakitso nga tjínnele koa̱nkjainná xi tʼatsʼe Niná tsa mená nga miyoná koa̱nni. Koankjainle je Abrahán kao David, kʼoati machjén nga kʼoati koa̱nkjainná tsanda ñá.
KAO XÁNÁ BAKOÑÁ NGA MAKJAINNÁ
8, 9. Jósʼin síkjaʼaitsjen kʼa chjota, kʼoa ánni.
8 Jenkjín siento nó nga kui fáoyani je chjota xi nyatítjonle religión xi chjotale Cristo tsole yaole jósʼin tíjna nga kao kui xáná bakoñá nga makjainná. Tjínkʼa xi kʼoatso nga tokui xi machjén nga koa̱nkjainná xi tʼatsʼe Jesús nga koa̱n kuitjo̱ntjé. Tsakui nichxin sa jekinoʼyalee nga i̱ tso: “Katamakjainli xi tʼatsʼe Jesús kʼoa kuitjontjainí”. Nga kʼoatso chjota jebi, tsakui nichxin ya bʼangini jmeni xi tso Romanos 4:6, jñani tso: “Jó tondale je chjota xi Niná chjotakjoakixi tsole, tʼaxin xále”. Kʼoa tjínkʼa xi kʼoatso nga tokʼia kuitjo̱ntje tsakui xi ndatjín kʼoasʼiaan kʼoa tsa ya kjuian ya ʼnde jñani xkón be chjota. Je xi kʼoatso tsakui nichxin ya bʼangini nga i̱ tso Santiago 2:24: “Jeʼyaoʼni nga chjota fetʼa jéele xi totʼatsʼe xále, ali tsa tokuijin kʼia nga makjainle”.
9 Nga kjaʼaí kjaʼaí tso chjota, tjínkʼa xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason xi kʼoatso nga je Pablo kao Santiago kjaʼaí kjaʼaísʼin kitsoya jmeni xi tjínnele sʼiaan nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná. Kʼoatso nga je Pablo kʼoakitso nga tokui xi machjén nga koa̱nkjainná, kʼoa je Santiago kʼoakitso nga kao xáná koakoñá nga makjainná. Jngo chjota xi tʼatsʼe Biblia kotʼayason i kitso: “Je Santiago alikui koanjinle ánni kʼoakitsoni Pablo nga tokui xi machjén nga koa̱nkjainná kʼianga chjotakixi sʼin skoe̱konná Niná, kʼoa nga tsín machjén nga kao xáná koakoñá”. Tonga jmeni xi kitso je Pablo kao Santiago kui nganʼiotsjele Niná tsakándiaale (2 Tim. 3:16). Alikuini ñʼai tíjna nga koa̱njinná jmeni xi kitso nga jngó jngó. Chótʼayajinla jmésani xi kitso.
Je Pablo kʼoakitsole chjotale Cristo xi chjota judío xi tjío ya Roma nga kui xi ngisa chjíle nga koa̱nkjainle tikʼoajinni nga kui sitjoson kjoatéxomale Moisés (Chótsenlai párrafo 10)f
10. Jméni “je xá” xi kisikʼaxki̱ Pablo (Romanos 3:21, 28; kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
10 Jméni “je xá” xi kisikʼaxki̱ Pablo ya Romanos 3 kao 4. Kui kinchja̱ni “je xá xi tsʼe kjoatéxoma” xi tsakʼaile chjota israelita (tʼexkiai Romanos 3:21, 28).d Tjínkʼa chjotale Cristo xi chjota judío xi tojo kui kitjenngi je kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés kʼoa ñʼai koanle nga koankjainle nga tsínti machjénni nga kui sitjoson. Kuinga je choa̱le Abrahán kisichjénni Pablo nga kʼoakitso nga tsín machjén nga kui “je xá xi tsʼe kjoatéxoma” si̱tjosoán nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná, nga tosa kui xi machjén nga koa̱nkjainná. Jmeni xi kitso Pablo kui bakóyaná nga nda kuiyoaa ngixko̱n Niná tsa makjainná xi tʼatsʼe kao tʼatsʼe Cristo.
Je Santiago kʼoakitsole chjotale Cristo nga tjínnele kao xále koakoni nga makjainle, jolani nga tsín chjota kjoaʼajin kʼoa nga kuinyakao xi nganʼio machjénle (Chótsenlai párrafo 11, 12)g
11. Jmé xá xi kisikʼaxki̱ je Santiago.
11 Je xá xi kisikʼaxki̱ Santiago ya capítulo 2 ali tsakuijin tínchja̱ni “je xá xi tsʼe kjoatéxoma” xi kisikʼaxki̱ Pablo. Je xá xi kisikʼaxki̱ Santiago kui nchja̱ni jmeni xi nʼia xi chjotale Cristo maa nga nyaon nyaon. Jmeni xi nʼia yaa bakoñá tsa makjainná kʼoa tsa mai. Jaola choa̱ kataʼyaa xi kisikʼaxki̱ je Santiago.
12. Tojo kitso je Santiago, jósʼin tíjna nga kao xáná bakoñá nga makjainná (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
12 Xi títjon, je Santiago kʼoakitso nga je chjotale Cristo tsín koa̱n chjota kjoaʼajin kʼoa nga tjínnele tongóson sikao toʼyani. Tsa jngolani chjotale Cristo xi kʼoakuitso nga makjainle, tonga tsa toje síxkón sikao jngo chjotanyiná kʼoa totaon skoe̱ jngo chjota xi ma̱ tísíjchá yaole, yaani koako nga tsínni makjain kjoaixile (Sant. 2:1-5, 9). Xi majaoni, kui kinchja̱ni tʼatsʼe jngo chjotale Cristo xi tsín basenkao je ndsʼe̱ kʼianga be nga tsínle najño xi bʼakjá kao tsojmi xi kjine. Ninga kʼoakuitso nga makjainle tʼatsʼe Niná, tonga nga tsín basenkao je ndsʼe̱, kʼoasʼin bakóni nga tsínni makjain kjoaixile. Je Santiago itso xi kiski: “Xi makjainná tokʼoasʼin cha̱jin, tsa toxkia makjainná, kʼoa tsa tsín nda tjín xáná” (Sant. 2:14-17).
13. Jmé choa̱ xi kisichjén je Santiago nga kʼoakitso nga nʼio chjíle nga kao xáná koakoñá nga makjainná (Santiago 2:25, 26).
13 Je Santiago kui kisikʼaxki̱ jmeni xi kisʼin je Rahab kʼianga kʼoakitso josʼín jngo chjota xi kao xále bakóni nga makjainle (tʼexkiai Santiago 2:25, 26).e Je Rahab kinrʼoé xi tʼatsʼe Jeobá kʼoa koanjinle nga je tsakasenkao chjota israelita (Jos. 2:9-11). Jósʼin tsakakó nga koankjainle xi tʼatsʼe Jeobá. Je Rahab kisikatíoʼma je chjota israelita xi jao mani xi kichokotsen ya naxinandále ánni nga tsín katanikʼienni. Nga kʼoakisʼin, chjotakixi sʼin tsaʼyakon je Rahab, ningalani chjotajée kʼoa tsín chjoón israelita koan. Kʼoasʼin kixi tsabekon Jeobá tojosʼin kixi tsabekon Abrahán. Je choa̱le Rahab kui bakóyaná nga nʼio chjíle nga kao xáná bakoñá nga makjainná.
14. Jósʼin tsoyanile jmeni xi kitso je Pablo kao Santiago.
14 Tojosʼin kaʼyaa, je Pablo kao Santiago kʼoakitso jósʼin tíjna nga makjainná kʼoa jósʼin tíjna nga kao xáná bakoñá. Je Pablo kʼoakitsole chjotale Cristo xi chjota judío nga tsín nda koatio ngixko̱n Niná tsa tosi tonda kui koaitjenngi kjoatéxoma xi tsakʼaile Moisés. Je Santiago kʼoakitso nga ngatsʼi chjotale Cristo tjínnele kao xále koakoni nga makjainle.
Tsakui kʼoasʼiain jme xi sasénle Jeobá kʼoasʼin koakoni nga makjainli (Chótsenlai párrafo 15)
15. Tikʼaxki̱ kʼai jósʼin bakoá kao xáná nga makjainná (kʼoati chótsenlai sén xi faʼaitʼa).
15 Je Jeobá kui xi mele nga kjuintjenngiaa choa̱le Abrahán ánni nga kixi skoe̱konsíniná. Tonga alikui xi tsonile nga ñaki kʼoakjoán tisʼiaan jokisʼin je. Nkjín koya josʼin koakoá nga makjainná. Tobʼelañá, koaan nda chjoéyaa je xi sʼa choatsele nga bichó kʼianga biyojtián, koaan kuinyakoaa je ndsʼee xi nganʼio machjénle kʼoa nda si̱koaa je xi xíngiaa mani. Kui jebi xi sasénle Jeobá (Rom. 15:7; 1 Tim. 5:4, 8; 1 Juan 3:18). Ijngo koya xi nʼio chjíle josʼin bakoá nga makjainná kʼiaa nga ʼmiyasoán (1 Tim. 4:16). Kao jmeni xi nʼia bakoñá nga makjainná nga sitjoson Jeobá jmeni xi tso. Kʼoati majinná nga kui xi ngisa ndasʼin bichómani nga kui kʼoanʼia jmeni xi tsoná. Tsa kʼoasʼiaan, chjotakixi sʼin skoe̱konná Jeobá kʼoa miyo kuitsoná.
NʼIO SʼEJNA KJOAMAKJAINNÁ NGA KUI NIKJAʼAITSJENJIAAN JMENI XI CHOYALEE
16. Jósʼin tsakasenkao je Abrahán nga koankjainle kʼoa nga kisʼele kjoachoya.
16 Ya capítulo 4 xi tsʼe Romanos kui bakóyaná nga nʼio chjíle nga katasʼená kjoachoya, tojo kisʼin je Abrahán. Nʼio naskánatjín je kjoachoya xi kisʼele Abrahán, nga je Jeobá kʼoakitso nga nkjín naxinandá koa̱nchikontʼain xi totʼatsʼe (Gén. 12:3; 15:5; 17:4; Rom. 4:17). Tonga kʼianga jejngo siento nóle Abrahán kʼoa jeñokan kao te nóle Sara, tojo kje tsínjinle xti. Tsakui nichxin kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga tsín tikoa̱n sʼe̱nile xti nga jekʼoatjín nóle. Ninga kʼoalani, koankjainle je Abrahán kʼoa kui kiskoyale nga nʼio nkjín naxinandá koa̱nni je ntje̱le (Rom. 4:18, 19). Kʼianga jeki nichxin, kitjoson jme xi kiskoyale Abrahán. Je tile Isaac tsakʼin (Rom. 4:20-22).
17. Jósʼin ʼyañá nga koa̱n chjotakixi sʼin skoe̱konná Niná kʼoa nga koa̱n miyole koaan.
17 Tojosʼin tsabekon Jeobá je Abrahán, kʼoati koa̱n nga chjotakixi sʼin skoe̱konná je Jeobá kʼoa nga miyole koaan. Kuinga i̱ kitsoni Pablo xi tʼatsʼe Abrahán: “Ali tsa tojejin tʼatsʼe nga kichjini nga chjotakjoakixi kitsole, tonga kʼoati tʼatsaan xi chjotakjoakixi kuitsoná, ñá xi makjainná tʼatsʼe Niná xi kisikjaʼáyanile Jesús” (Rom. 4:23, 24). Joni Abrahán, kʼoati machjén nga kao xáná koakoñá nga makjainná kʼoa nga sʼe̱ná kjoachoya. Yaa kjoaʼmiya xi fisani jchaa jmé xi kitso Pablo xi tʼatsʼe kjoachoya, xi ya yʼangini capítulo 5 xi tsʼe Romanos.
KJOAJNDA 28 Jósʼiaan nga miyole koaan je Jeobá
a Ngatsʼiñá nga mená nda kuiyoaa ngixko̱n Jeobá kʼoa nga chjotakixi sʼin katabekonná. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajin choaa nga kʼoakitso je Pablo kao Santiago nga koa̱n chjotakixi sʼin skoe̱konná Niná. Kʼoakitso nga tjínnele kao xáná koakoñá nga makjainná.
b Santiago 2:22, 23: “A tsí ʼyai nga kʼoasʼin Abraham kisitjosonkao xále josʼin koankjainle. Xi koankjainle ñaki koanjngosonní xi totʼatsʼe xále. 23 Kʼoasʼin jitjoson xo̱n Escritura xi tso: Abraham koankjainle tʼatsʼe Niná. Kʼoasʼin koanxki̱kao kjoakixi. Miyole Niná tsakʼinle”.
c Romanos 4:2-4: “Tsa jéele Abraham jetʼale xi totʼatsʼe xi kisʼin, tjínle josʼin nga bʼasjejeyani yaole, tonga likui ngixko̱n Niná. 3 Jó tso xo̱n Escritura. Abraham koankjainle tʼatsʼe Niná. Kʼoasʼin Niná chjotakjoakixi kitsole. 4 Tʼatsʼe je xi síxá, je chjíle likui maxki̱kao joni tsa xi tokjoatjao, tonga joni tsa xi kitje̱n xi tʼatsʼe”.
d Romanos 3:21, 28: “Tonga ndʼaibindai tʼaxin xi kjoatéxoma ʼmi, je kjoakixile Niná jekoantsen. Testigo koanle je kjoatéxoma kao chjota xi kinchja̱ya tʼatsʼe Niná. 28 Kʼoasʼin nda chósonnilee nga chjota fetʼaná jée totʼatsʼe nga makjainná, tʼaxin je xá xi tsʼe kjoatéxoma”.
e Santiago 2:25, 26: “Kʼoatisʼinni je chjoónská xi Rahab ʼmi, a tsí tsa jetʼa jéele xi totʼatsʼe xále, kʼia nga kisisinle chjota xi jaʼaikao én, kʼia tʼaxin kiskaní xítí. 26 Josʼin nga je yaoná tíjnakʼenní, tsa tsín titíjnajinnile ni̱ma̱le, kʼoatisʼin je xi makjainná tochajinní, tsa tsín nda tjín xáná”.
f XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Pablo kʼoakitsole chjotale Cristo xi chjota judío nga kui xi chjíle nga koa̱nkjainle tikʼoajinni nga kui koaitjenngi je kjoatéxomale Moisés, jolani nga jngo nachjón azul tsakʼétʼa najñole, nga tsakʼéjna sʼuí Paxko kʼoa josʼin tsakanéjon ntsja.
g XI TÍNCHJA̱NI SÉN XI FAʼAITʼA: Je Santiago kʼoakitsole chjotale Cristo nga kui kʼoakatasʼín je xi ndatjín, jolani nga katabinyakao je xi ma̱ tjío.