Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • km 8/05 p. 4
  • Revision Lekol Ministere Theocratik

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Revision Lekol Ministere Theocratik
  • Ministere du Royaume—2005
  • Soutit
  • EXPOSÉ NO. 1
Ministere du Royaume—2005
km 8/05 p. 4

Revision Lekol Ministere Theocratik

Nou pou examine bann question ki lor sa feuille-la dan Lekol ministere theocratik pendant semaine ki commence a partir le 29 août 2005. Surveillant lekol pou faire enn revision pendant 30 minute. Sa revision-la basé lor bann sujet ki ti faire a partir semaine 4 juillet ziska 29 août 2005. [Note: Kan pena okenn reference apré bann question, ou pou bizin faire ou prop recherche pou trouve bann reponse.—Guette livre École du ministère, p. 36-7.]

TECHNIK ORATOIRE

1. Kan nou pé partage nou l’esperance avek lezot, couma nou kapav faire en sorte ki bann dimoune ‘trouvé ki nou raisonnable,’ ek kifer sa li important? (Phil. 4:5; Jacq. 3:17) [beF p. 251 par. 1-3, l’encadré] Nou montré-nou raisonnable kan nou prend compte l’origine, situation ek sentiment bann dimoune avek ki nou kozé. En plus nou conviction ek nou zèle, si nou montré ki nou ena discernement ek nou pré pou cedé kan necessaire, sa aussi montré ki nou raisonnable. Sa li important parski si nou montré-nou categorik kan nou koz avek bann dimoune, ek nou dire bann kitsoz dan enn fason dur, zot pa pou interessé pou ecoute nou.

2. Kan nou koné kan nou bizin cedé, couma sa pou aide nou dan nou rapport avek lezot? [beF p. 253 par. 1-2] Mem si kitfois nou ena bann point solid pou prouve seki nou pé dire, defois li pli bon ki nou pa persisté. Si nou pa corrige bann kitsoz ki dimoune-la dire ek ki pourtant fausse, sa donne nou l’occasion pou concentré nou discussion lor enn kitsoz ki pou amenn enn pli bon resultat. Ek aussi, si nou rappel ki Jéhovah finn crée bann dimoune avek capacité pou choisir, sa pou aide nou pou koné kan nou bizin cedé. (Jos. 24:15; Prov. 19:11)

3. Kifer li important ki nou bien konn servi bann question kan nou pé aide lezot pou raisonne lor enn sujet? [beF p. 253 par. 3-4] Si nou servi bann question dan enn fason efficace, sa pou donne bann dimoune l’occasion pou dire seki zot ena dan zot leker, ek pou reflechi ek raisonne lor sujet ki nou pé kozé. Au lieu ki nou reponn dé-suite bann question ek nou dire tou kozé nou-mem, nou kapav pose bann question pou aide dimoune-la reflechi ek pou tire bann conclusion. (Luc 10:25-37)

4. Ki bann kitsoz nou bizin prend compte si nou envie ki nou sujet convaink bann dimoune? [beF p. 255 par. 1-4, l’encadré; p. 256 par. 1, l’encadré] Bann dimoune pa pou croire ni zot pou mette en pratik seki nou dire, si zot pa sur ki seki nou pé dire, li vrai. Alors, nou bizin faire sur ki seki nou enseigné, li ena enn base solid dan parole la verité, la Bible. (Jean 17:17) Nou bizin faire tou zeffort necessaire pou donne bann preuve solid pou prouve seki nou dire. Fodé pa nou zis dire bann kitsoz, mais nou bizin donne zot bann bon raison pou ki zot accepté seki nou dire. Nou conscient ki bann dimoune ki ecoute nou ena droit demandé: “Kifer ou dire ki sa li vrai?”

5. Ki nou bizin veille bien si nou envie servi bann preuve supplementaire ki pa biblik, pou prouvé ki seki la Bible dire, li vrai? [beF p. 256 par. 3-5, l’encadré] Si nou servi bann renseignement ki nou kapav faire confiance, zot bizin montré ki seki la Bible dire, li en accord avek bann fait ki nou kapav observé. Li bizin en harmonie avek nou bann l’objectif ek approprié ar besoin nou l’auditoire. Nou bizin toujours commence avek Parole Bondié couma la source principal bann renseignement exact, lerla nou kapav attire l’attention lor bann recherche ki la science finn faire, ou-soit seki bann specialiste finn dire pou appuye nou l’argument.

EXPOSÉ NO. 1

6. Ki kitsoz prouvé ki Jésus finn vrai-mem existé? [wF 03 15/6 p. 4-7] Personne pa finn ena enn pli grand l’influence lor bann dimoune ki Jésus, pendant l’Histoire entier. Bann historien Josèphe ek Tacite ki ti vive dan 1er siecle finn koz lor Jésus ek so bann disciple; c’est seki ecrivain Pline le Jeune, ki’nn vive dan 2eme siecle, aussi finn faire. Bann l’enseignement Jésus, couma par exemple Sermon lor montagne, finn ena enn grand l’influence lor la vie plusieurs million dimoune. (Mat., chap. 5-7) Fason ki Jésus ti cloué lor enn poteau, c’est enn message ki beaucoup dimoune trouve difficile pou accepté. Mais kan-mem la Bible raconte sa. Alors, sa montré ki nou kapav faire confiance dan seki la Bible dire lor la vie ek lor ministere Jésus. (1 Cor. 1:22, 23) En plus, l’activité ki bann disciple Jésus finn accompli avek zèle, malgré beaucoup l’opposition, sa aussi montré ki Jésus finn vrai-mem existé. (1 Cor. 15:12-17)

7. Couma eski ‘la bouche bann dimoune droite pou delivré zot,’ ek couma eski lakaz enn dimoune droite ‘pa pou tombé’? (Prov. 12:6, 7) [wF 03 15/1 p. 30 par. 1-3] Bann dimoune droite koné ki kitsoz bon ek ki kitsoz pa bon. Zot montré-zot prudent ek sage pou evite bann danger, ek zot averti ou-soit aide lezot pou faire pareil. Mem si zot dan bann difficulté, zot toujours reste attaché avek seki droite.

8. La Bible pa donne nou enn longue la-liste bann kitsoz ki nou bizin faire ek bann kitsoz ki fodé pa nou faire. Alors, couma nou kapav ‘comprend ki été volonté Jéhovah’? (Éph. 5:17) [wF 03 1/12 p. 21 par. 2–p. 22 par. 3] Comprend volonté Jéhovah vedir discerné seki faire Li plaisir ek seki pa faire Li plaisir. Li pa necessaire ki nou ena enn la-loi precis ou-soit enn la-liste pou tou kitsoz. Si enn kikenn pé faire regime, li pa necessaire ki li ena enn la-liste tou bann kitsoz ki li pa gagne droit mangé, ek enn la-liste tou seki li bizin mangé. Li pareil, kan l’apotre Paul ti pé cite bann ‘oeuvres de la chair,’ li ti koz lor “bann lezot kitsoz ki pareil” ki ti pou empeche enn kikenn ki pratik sa bann kitsoz-la gagne benediction Royaume Bondié. (Gal. 5:19-23) Si nou servi nou capacité mental, sa pou donne nou l’occasion pou montré ki nou ena l’appreciation sincere pou Bondié ek ki nou envie faire Li plaisir.

9. Ki bann principe la Bible, si mette zot en pratik, kapav aide enn kikenn pou faire face ar la misere ou-soit ar bann difficulté economik? [wCE 03 1/8 p. 5 par. 2-5] Ecclésiaste 7:12 aide enn kikenn pou reconette ki mem si l’argent kapav donne nou enn certaine securité, mais sagesse ki Bondié donné, li ena beaucoup plus valeur encore. Li kapav protege nou asterla-mem, ek aide nou pou travail pou nou kapav gagne la vie eternel. Luc 14:28 encourage nou pou reconette nou bann priorité ek pou faire enn budget pou couvert bann depense ki nesessaire. Premier Timothée 6:8 ek Matthieu 6:22 encourage nou pou contente-nou avek zis bann kitsoz ki nou vrai-mem bizin dan la vie, ek pou concentré plutot lor nou service pou Bondié pendant ki nou attann la vie eternel.

10. Jéhovah donne nou gratuitement. Alors couma so l’exemple bizin influence nou? (Mat. 10:8) [wF 03 1/8 p. 20-2] Mem si sa finn coute Li beaucoup, Jéhovah, dan so faveur immerité, finn prend bann disposition pou ki so Garson sacrifié so la-vie, ek faire la vie eternel vinn possible pou bann dimoune. (Rom. 3:23, 24) Sa bizin pousse nou pou donne nou-mem volontairement ek pou amenn ‘de l’eau la vie’ gratuitement vers bann dimoune. (Rév. 22:17; Ps. 110:3) Mem si bann serviteur Bondié encouragé pou garde zot ‘lizié fixé lor la recompense,’ nou bizin servi Bondié parski nou content Li, ek pa parski nou envie gagne enn kitsoz. (Héb. 6:10; 11:6, 26)

LECTURE LA BIBLE TOULÉ-SEMAINE

11. Dan l’entrée temple ki Salomon ti construire, ti ena deux colonne ki ti appel Yakîn ek Boaz. Ki signification zot ti ena? (1 Rois 7:15-22) Yakîn, nom ki ti donne colonn a droite, vedir “Li [Jéhovah] etabli solidement.” Boaz, nom ki ti donne colonn a gauche, vedir “Par la force.” Langue hébreu ti lire de droite a gauche; alors, sa deux colonn-la ti donne l’idée “Li [Jéhovah] pou etabli solidement par la force.” Sa bann colonn-la ti deboute tousel, ek zot pa ti tini okenn partie temple-la. Dan enn sens symbolik, zot nom ti signifie ki Bondié ti etabli le temple solidement par la force ek Li ti accepté l’adoration ki ti pé pratiké la-bas. [1, 1 Rois 7:21, note; itF-1 p. 355 par. 6; wF 66 p. 639]

12. Dapré la Loi Moïse, eski Salomon ti gagne droit donne Hiram, le roi Tyr, sa 20 la-ville dan pays Galilée-la? (1 Rois 9:10-13) La loi ki nou lire dan Lévitique 25: 23, 24, ti kapav applik zis pou enn l’endroit kot bann Israélite ti resté. Li possible ki mem si sa bann la-ville ki Salomon ti donne Hiram-la, ti situé dan la Terre promise, c’est bann non-Israélite ki ti reste ladan. (Ex. 23: 31) Li possible aussi ki Salomon ti pé montré, encore enn fois, ki li pa ti obeir la Loi completement, pareil couma kan li “ti augmente quantité so bann cheval” ek kan li ti prend enn quantité madame. (Deut. 17: 16, 17) En tou cas, Hiram pa ti satisfait ar sa cadeau-la. Kitfois bann habitant sa bann la-ville-la, ki ti bann païen, pa ti garde sa bann la-ville-la prop, ou-soit kitfois bann la-ville-la pa ti bien situé. [wCE 05 1/8 p. 29]

13. Ki leson nou kapav aprann ar desobeissance enn ‘serviteur Bondié’? (1 Rois 13:1-25) Nou bizin touletan marche sans defaut devant Jéhovah ek perseveré dan sa chemin-la. Nou bizin toujours rod So direction, surtout dan bann moment important ou-soit difficile. Fodé jamais nou depasse nou limite ek vinn vantard, a cause nou finn base-nou lor nou prop pensée, ou-soit pensée enn lot dimoune, mem si li enn kikenn ki ena, ou-soit ki pretann ena, enn grand position dan l’organisation Bondié. [3, wCE 05 1/8, “Parole Jéhovah vivant—Point biblik interessant dan premier livre Rois”; wF 98 1/9 p. 23; wF 62 p. 193 par. 14]

14. Couma le roi Asa, le roi Juda, finn montré so courage, ek ki nou kapav aprann ar so l’exemple? (1 Rois 15:11-13) Le roi Asa ti’nn debarrasse bann idole ek bann prostitué sacré en Juda. Li ti aussi tire so grand-mere apostat dan so position, ek li ti brule so “idole horrible.” Li pareil pou nou; nou bizin defann vrai l’adoration kan nou preché ek kan nou enseigné, ek nou bizin rejette l’apostasie. [4, wCE 05 1/8, “Parole Jéhovah vivant—Point biblik interessant dan premier livre Rois”; wF 93 15/11 p. 17 par. 20]

15. Couma seki la Bible dire lor le roi Ahab ek Naboth montré ki danger ena kan nou ena trop pitié pou nou-mem? (1 Rois 21:1-16) Le roi Ahab ti commence ena trop pitié pou li-mem apré ki Naboth ti refuse pou vann li enn boute terrain. La reine Jézabel, femme Ahab, pa ti accepté ditou ki Naboth ti’nn refusé. Li ti faire bann l’arrangement pou mette enn fausse accusation lor Naboth, ki li ti blasphemé, ek lerla zot ti pou lapide li a mort. Pareil couma nou trouvé dan cas Ahab, enn kikenn ki ena trop pitié pou li-mem, li pé prend enn mauvais chemin. Enn kikenn coumsa, li tracasse seki finn arrive li dan enn fason ki pa equilibré; enn l’attitude coumsa kapav bien dangereux. Li kapav faire enn kikenn vinn miserable ek faire bann kitsoz ki faire lezot di-tort pareil couma le roi Ahab finn faire. Dimoune-la tellement concerné zis par li tousel ki li pa prend compte okenn lezot dimoune. Enn kikenn ki ena trop pitié pou li-mem kapav commence gagne enn fausse l’opinion lor bann kitsoz ki pourtant important, ek a cause sa, li mank discernement. Li riské affaibli so spiritualité, ek seki pli grave encore, si ena beaucoup pression lor li, li riské faire bann concession. Lerla li pou perdi so l’integrité devant Bondié. [6, wF 78 1/1 p. 3]

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze