Sapit Sez
“Ena enn Lamur Intans pu Zot Kamarad”
1. Ki kitsoz ki suvan inpresyonn bann nuvo ki vinn asiste bann reynion Temwin Zeova?
KAN bann dimunn vinn asiste reynion bann Temwin Zeova pu premye fwa, suvan zot inpresyone par lamur ki ena dan kongregasyon. Zot truv sa lamur la dan lakey ki zot gayne ek dan relasyon salere ki ena ant bann manb. Bann viziter ki asiste nu bann lasanble usi remark sa lamur la. Enn zurnalis ti ekrir konsernan enn lasanble: ‘Personn pa anba linflyans ladrog, uswa lalkol. Personn pa pe kriye for-for. Personn pa pe pus so kamarad, uswa donn kut kud. Personn pa pe zure, ni pe insilte so kamarad. Pena okenn plezantri grosye, ni okenn langaz sal. Personn pa pe fime. Personn pa kokin. Personn pa pe zet butey vid partu-partu. Sa ti vremem byin etonan.’ Tusala montre klerman lamur, enn lamur ki “pena enn kondwit indesan, [ki] pa rod zis so prop lintere.”—1 Korintyin 13:4-8.
2. (a) Avek letan, ki kitsoz ki bizin paret byin dan fason ki nu montre lamur? (b) Parey kuma Zezi Kris, ki kalite lamur nu bizin devlope?
2 Lamur pu nu frer, sa li enn mark ki idantifye bann vre Kretyin. (Zan 13:35) Amezir ki nu grandi lor plan spirityel, nu aprann pu montre sa lamur la ankor plis. Lapot Pol ti priye ki lamur so bann frer Kretyin “kontiyn ogmante plis.” (Filipyin 1:9) Lapot Zan finn montre ki nu bizin kontan nu prosin ziska mem sakrifye nu pu zot. Li ti ekrir: “Par sa, nu finn aprann konn lamur, parski [Garson Bondye] finn livre so nam pu nu; ek nu oblize donn nu nam pu nu bann frer.” (1 Zan 3:16; Zan 15:12, 13) Eski vremem nu pu donn nu lavi pu nu bann frer? Mem si laplipar sityasyon pa demann nu fer sa, ziska ki pwin nu pe fer zefor pu ed nu bann frer asterla, mem kan sa deranz nu?
3. (a) Dan ki fason nu kapav montre plis nu lamur? (b) Kifer eski li inportan ki nu ena enn lamur intans pu nu kamarad?
3 Ansam avek nu bann aksyon ki montre ki nu pre pu sakrifye nu pu nu prosin, nu bizin ena enn santiman profon ek sinser pu nu bann frer. Parol Bondye donn nu sa konsey la: “Dan lamur pu zot frer, ena enn gran lafeksyon pu zot kamarad.” (Romin 12:10) Nu tu ena sa kalite santiman la anver sertin. Me eski nu kapav aprann pu ena sa mem lafeksyon la pu lezot usi? Alor ki lafin sa vye sistem la pe koste, li byin inportan ki nu vinn ankor pli pros ar nu bann frer Kretyin. Labib dir: “Lafin tu kitsoz finn koste. . . . Avan tu kitsoz, ena enn lamur intans pu zot kamarad parski lamur kuver enn kantite pese.”—1 Pyer 4:7, 8.
Kan Bann Problem Leve
4. (a) Kifer eski bann problem kapav leve parmi bann manb enn kongregasyon? (b) Mem si parfwa nu ena tandans pu pa met konsey Labib an pratik, ki bon rezilta nu kapav gayne si nu aplik li?
4 Byinsir, tank ki nu inparfe, parfwa pu arive ki nu fer bann kitsoz ki ofans lezot. Nu bann frer usi kapav fer pese kont nu dan plizir fason. (1 Zan 1:8) Si u truv u dan sa sityasyon la, ki u bizin fer? Labib dir nu seki nu bizin fer. Me seki Labib dir kapav pa an akor avek seki nu, bann imin inparfe, nu ena tandans pu fer. (Romin 7:21-23) Mem sa, si nu fer zefor pu aplik konsey Labib, nu pu montre ki nu ena enn dezir sinser pu fer Zeova plezir. Lerla, sa pu ogmant usi kalite lamur ki nu ena pu lezot.
5. Si enn kikenn ofans u, kifer eski u bizin pa rod vanze?
5 Kan enn dimunn finn ofanse, suvan li rod bann fason pu pus vanzans avek sa kikenn ki finn ofans li la. Me sa fer sityasyon la vinn pli grav ankor. Si nu panse ki dimunn la bizin peye pu seki li finn fer, abe nu bizin les sa dan lamin Zeova. (Proverb 24:29; Romin 12:17-21) Ena ki kapav evit gayn kontak avek sa kikenn ki finn ofans li la. Me, fode pa nu fer kumsa avek bann ki pe ador Zeova ansam avek nu, parski valer nu ladorasyon devan Bondye depann an parti lor lamur ki nu ena pu nu bann frer. (1 Zan 4:20) Akoz sa, Pol ti ekrir: “Kontiyn siport zot kamarad ek pardonn volonterman si kikenn ena enn kitsoz kont so kamarad. Parey kuma Zeova finn pardonn zot volonterman, zot usi fer parey.” (Kolosyin 3:13) Eski u kapav fer sa?
6. (a) Komye fwa eski nu bizin pardonn nu frer? (b) Ki kitsoz nu bizin konpran pu ed nu pu fer fas ar pese ki lezot fer kont nu?
6 Ki arive si enn kikenn kontiyn fer pese kont u, me li pa komet bann pese grav ki kapav fer li exkli? Pu bann pese ki pa grav, lapot Pyer ti panse kapav pardone “ziska set fwa.” Me, Zezi ti dir: “Non, pa ziska set fwa, me ziska swasanndiset fwa.” Zezi ti atir latansyon lor kantite det ki nu ena devan Bondye konpare ar seki bann lezot dimunn zot, zot dwa nu. (Matye 18:21-35) Tulezur, nu fer pese kont Bondye dan plizir fason—defwa par enn aksyon egois, par seki nu dir uswa nu panse, uswa par seki nu pa finn reysi fer—san ki nu rann nu kont ki nu pe fer pese. (Romin 3:23) Purtan, Bondye kontiyn pardonn nu. (Psom 103:10-14; 130:3, 4) Alor, Li ule ki nu azir parey avek nu prosin. (Matye 6:14, 15; Efezyin 4:1-3) Kumsa, nu pu pratik sa kalite lamur ki “pa gard enn kont pu tu dimal ki li gayne.”—1 Korintyin 13:4, 5; 1 Pyer 3:8, 9.
7. Ki nu bizin fer si enn frer ena enn kitsoz kont nu?
7 Defwa, kapav arive ki nu realize ki mem si nu pena nanyin kont nu frer, li, li ena kitsoz kont nu. Nu kapav desid pu ‘kuver li avek lamur,’ parey kuma 1 Pyer 4:8 ankuraz nu. Uswa nu kapav fer premye pa pu koz ar frer la ek sey retabli lape ant nu.—Matye 5:23, 24.
8. Si enn frer uswa enn ser fer enn kitsoz ki bulvers nu, ki nu kapav fer?
8 Enn frer uswa enn ser kapav pe fer enn kitsoz ki pa pe bulvers zis u, me lezot usi. Eski li pa ti pu bon si nu koz avek li? Kitfwa. Si u mem personelman, u explik li problem la avek duser, sa kapav ena bann bon rezilta. Me avan, u bizin demann umem: ‘Eski vremem li pe fer enn kitsoz ki kont seki Labib dir? Uswa eski sa li enn problem sirtu parski mo pa finn elve dan mem lanvironnman ki li ek mo pa finn gayn mem ledikasyon ki li?’ Fer byin atansyon pu ki u pa met u bann prop lalwa, ek lerla u ziz lezot dapre sa bann lalwa la. (Zak 4:11, 12) Zeova pa fer preferans, Li aksepte tu dimunn, ninport kuma zot ete ek zot finn elve, ek Li ena pasyans avek zot amezir ki zot grandi lor plan spirityel.
9. (a) Kisannla ki okip bann ka pese grav dan kongregasyon? (b) Kan eski sa kikenn ki finn ofanse la bizin fer premye pa, ek avek ki lintansyon?
9 Si enn kikenn dan kongregasyon fer enn pese grav, kuma par egzanp enn move kondwit sexyel, abe la pu bizin tret sa ka la vit. Kisannla bizin azir vit? Bann ansyin. (Zak 5:14, 15) Selman, si enn kikenn finn komet enn pese kont enn lot, kitfwa dan enn zafer biznes uswa parski li pa finn konn tini so lalang, sa kikenn ki finn ofanse la bizin fer zefor pu apros an prive sa kikenn ki finn ofans li la. (Matye 18:15) Si sa demars la pa regle problem la, bizin fer bann lezot pa neseser, parey kuma finn ekrir dan Matye 18:16, 17. Nu lamur pu sa frer ki finn fer erer la ek nu dezir pu ‘gayn’ li, pu ed nu pu fer sa dan enn manyer ki pu tus so leker.—Proverb 16:23.
10. Kan enn problem leve, ki pu ed nu pu truv sa kitsoz la kuma bizin?
10 Kan enn ti problem uswa enn problem grav leve, nu kapav gayn led si nu fer zefor pu konpran kuma Zeova konsider problem la. Zeova pa apruv okenn form pese, ek dan so ler ki Li finn fixe, Li pu netway so lorganizasyon kan Li pu balye bann ki kontiyn fer pese san ki zot repanti. Me, fode pa nu bliye ki nu tu, nu fer bann ti pese ek nu bizin pasyans ek pardon Bondye. Par sa, Zeova les enn legzanp pu nu swiv, kan nu’si nu bizin fer fas ar pese lezot. Kan nu pardone, nu pe reflekte lamur Bondye.—Efezyin 5:1, 2.
Rod Bann Fason pu “Elarzi”
11. Kifer eski Pol ti ankuraz bann Korintyin pu “elarzi”?
11 Pol ti pas plizir mwa pu batir kongregasyon Grek ki ti apel Korint. Li ti travay dir pu ed bann frer laba, ek li ti kontan zot. Me, sertin pa ti ena bann santiman profon pu li. Zot ti ena enn lespri kritik. Pol ti ankuraz zot pu “elarzi” dan fason zot montre lafeksyon. (2 Korintyin 6:11-13; 12:15) Li bon ki nu tu get byin ki kantite nu pe montre lamur pu lezot ek ki nu rod bann fason pu elarzi nu lamur.—1 Zan 3:14.
12. Kuma eski nu kapav grandi nu lamur pu tu dimunn dan kongregasyon?
12 Eski ena sertin dan kongregasyon avek ki li difisil pu nu vinn pros? Si nu fer zefor pu pas lor bann konfli personalite—parey kuma nu ti pu anvi ki zot fer pu nu—sa pu favoriz bann bon relasyon ant nu. Nu bann santiman pu zot kapav usi amelyore si nu rod zot bann bon kalite ek nu aret nu latansyon lor la. Sirman, sa pu fer nu lamur pu zot grandi.—Lik 6:32, 33, 36.
13. Kuma eski nu kapav elarzi dan fason ki nu montre lamur pu bann ki dan nu kongregasyon?
13 Nu bizin rekonet ki ena limit dan seki nu kapav fer pu lezot. Kitfwa, nu pa reysi dir tu dimunn bonzur dan sak reynion. Kitfwa, li pa posib pu nu invit tu dimunn, kan nu invit bann kamarad pu vinn manze kot nu. Me eski nu kapav elarzi kan nu pas zis detrwa minit pu fer konesans enn tipe plis avek enn kikenn dan nu kongregasyon? Eski detanzantan nu kapav invit enn kikenn ki nu pa tro kone pu akonpayn nu dan predikasyon?
14. Kan nu parmi bann frer ki zame nu finn zwenn, kuma eski nu kapav montre enn gran lamur pu nu kamarad?
14 Bann lasanble Kretyin donn nu bann bon lokazyon pu elarzi nu lamur. Kapav ena plizir milye dimunn dan lasistans. Nu pa kapav zwenn zot tu, me nu kapav montre par nu kondwit ki nu met zot lintere avan pu nu. Ant bann sesyon, nu kapav montre ki nu interese avek lezot kan nu lev dan nu plas pu al koz avek sertin ki pre ar nu. Enn zur, tu bann ki viv lor later pu vinn bann frer ek ser ki ador vre Bondye, Papa tu dimunn, dan linite. Wi, li pu vremem enn lazwa pu arive konn nu kamarad! Enn gran lamur pu pus nu pu ena sa dezir la. Kifer eski nu pa kumanse depi asterla mem?
Kestyon Revizyon
• Kan bann problem leve ant bann Kretyin, kuma eski bizin regle zot, ek kifer?
• Amezir nu grandi lor plan spirityel, dan ki bann fason nu lamur usi bizin grandi?
• Kuma eski nu kapav montre enn gran lamur pu plis dimunn, olye ki nu montre li zis pu enn ti grup kamarad?
[Zimaz paz 148]
Nu kapav montre lamur Kretyin dan buku fason, par egzanp dan bann reynion