Kuma Kapav Devlop enn Latitid Ekilibre lor Travay
ZORDI, buku dimunn nepli anvi al travay. Kifer? Parski ena enn kantite presyon dan lemond travay. Ena buku presyon dan lekonomi mondyal. Ena gran-gran konpetisyon. Ek bann konpayni servi bann masinn pu prodir bann marsandiz an gran kantite. Me purtan, nu ti bizin kontan nu travay. Kifer? Parski nu finn kre dan resanblans Bondye. Ek Bondye kontan travay. Anu pran enn legzanp. Apre sis “zur” kreasyon ki reprezant enn long peryod letan, kan Li’nn fini kre tu kitsoz, “Bondye finn truve ki tu seki Li ti fer ti byin bon.” Se seki nu kapav lir dan Zenez 1:31.
Zeova kontan travay. Sa se sirman enn rezon kifer Labib apel Li “Bondye ere.” (1 Timote 1:11) Donk, eski li pa lozik ki, plis nu imit Li, plis nu pu ere? Lerwa Salomon ki ti enn lerwa Izrael, ti enn gran konstrikter ek enn gran organizater. Get seki li ti ekrir lor sa size la: “Tu dimunn bizin manze bwar ek ere kan li get bon travay ki li’nn fer, parski sa, se enn don Bondye.”—Eklezyast 3:13.
Zordi ena bann sanzman rapid dan travay. Akoz sa, li kapav byin difisil pu devlop enn latitid ekilibre lor travay. Me, avek buku lamur Bondye Zeova donn nu bann konsey. Ek Li beni bann ki swiv sa bann konsey la. (Psom 119:99, 100) Zot vinn bann bon travayer. Zot patron byin estim zot ek fer zot konfyans. Donk, ena byin tigit sans ki zot perdi zot travay. Zot pa konsider travay zis kuma enn kitsoz ki ed zot gayn kas. Zot aprann konsider zot lavi ek zot travay parey kuma Bondye Li, Li konsider sa. Sa ed zot pu pran bann desizyon byin inportan dan zot lavi. Sa ed zot pu truve usi ki boner ek sekirite pa depann zis lor zot travay, uswa lor marse travay ki zame pa sir. (Matye 6:31-33; 1 Korintyin 2:14, 15) Finalman, sa ed zot pu devlop bann bon prinsip travay.
Devlop Bann Bon Prinsip Travay Ki Fer Bondye Plezir
Ena sertin dimunn ki travay amor. Zot travay pas avan tu kitsoz. Ena lezot ki atann avek inpasyans kan zot pu aret travay pu zot al lakaz. Me ki latitid ekilibre nu bizin ena lor travay? Labib reponn: “Vomye nu gayn enn tigit repo ki nu tuy nu lekor dan travay ek nu galup deryer divan.” (Eklezyast 4:6) Kan nu travay tro dir, uswa tro buku, sa pa raport nanyin. Okontrer sa kre plis problem. Li parey kumadir nu’nn “galup deryer divan.” Kifer? Parski sa kapav afekte buku kitsoz ki inportan pu nu boner. Par egzanp, sa kapav afekte nu relasyon avek nu fami ek nu bann kamarad. Sa kapav afekte usi nu ladorasyon ki nu donn Bondye ek nu lasante. Sa kapav usi afekte longer nu lavi. (1 Timote 6:9, 10) Wi, kan nu tuy nu dan travay, sa kre bann dezakor ek sa rann nu malere. Alor, ki latitid ekilibre nu bizin ena? Li bon ki nu kontant nu avek enn tigit kitsoz materyel, ek ki nu zwir enn tipe lape.
Li vre ki Labib ankuraz nu pu ena enn latitid ekilibre lor travay. Me, li pa dir ki nu bizin vinn pares. (Proverb 20:4) Kan nu pares, dusma-dusma sa detrir respe ki nu ena pu numem. Sa detrir usi respe ki lezot ena pu nu. Ek pli pir ankor, sa detrir nu relasyon avek Bondye. Labib dir fransman ki si enn kikenn pa anvi travay li pa merite manz lor ledo lezot. (2 Tesalonisyin 3:10) Okontrer, li bizin sanz so manyer ek travay dir. Kumsa, li pu kapav kuver so bann depans ek donn bann ki depann lor li, seki zot bizin. Si li travay dir, li kapav mem ed bann ki vremem dan bezwin. Ek sa li enn kitsoz ki Parol Bondye ankuraz nu pu fer.—Proverb 21:25, 26; Efezyin 4:28.
Depi Tipti, Bann Zanfan Bizin Gayn Formasyon pu Kontan Travay
Se pa enn kut kumsa ki enn kikenn gayn bann bon labitid pu travay. Sa se enn kitsoz ki li aprann depi byin tipti. Dayer, Labib donn sa lankurazman la bann paran: “Elve enn garson dapre semin ki bon pu li, mem kan li vinn vye li pa pu turn ledo ar sa semin la.” (Proverb 22:6) Bann paran kapav kumans form zot bann zanfan kan zotmem zot montre ki zot bann bon travayer. Me, zot kapav usi donn zot bann zanfan bann ti travay dan lakaz, dapre zot laz. Mem si bann zanfan kapav agase pu fer sertin travay, apre zot pu santi ki zot zwe enn rol inportan dan lafami, sirtu si Mama ek Papa felisit zot kan zot fer enn bon travay. Me, malerezman sertin paran gat tro zot zanfan; zot pa les zot fer nanyin. Ek zot panse ki se pu zot byin ki zot fer sa. Li bon ki sa bann paran la reflesi lor seki Proverb 29:21 dir: “Si enn kikenn gat so serviter alor ki li ankor zenn, apre kan li grandi li pu vinn enn ingra.”
Bann paran ki responsab interes zot usi avek ledikasyon zot zanfan. Zot ankuraz zot bann zanfan pu aprann ek pu travay dir dan lekol. Sa li enn bon kitsoz pu bann zenn, sirtu plitar kan zot pu kumans travay.
Swazir Byin U Travay
Labib pa dir nu ki kalite travay nu bizin rode. Me, li donn nu bann bon konsey pu nu pa met nu progre spirityel, nu servis pu Bondye ek lezot responsabilite inportan, an danze. Par egzanp, lapot Pol finn ekrir: “Res byin tigit letan. Asterla, . . . bann ki pe profit lemond, zot bizin fer kumadir zot pa pe profit li ful-ful, parski senn sa lemond pe sanze.” (1 Korintyin 7:29-31) Pena nanyin ki byin stab dan sa lemond la. Kan nu donn sa lemond la tu nu letan ek tu nu lenerzi, se kumadir nu pe met tu nu kas pu ranz enn lakaz dan enn landrwa kot suvan ena inondasyon. Se enn investisman initil, pa vre?
Sertin Labib tradir sa fraz “pa profit li ful-ful” la, par “pa angaz nu net dan sa lemond la.” (La Bible de Jérusalem) Bann dimunn ki saz, zame zot bliye ki “res byin tigit letan” avan ki sa sistem la detrir. Ek zot kone ki si zot angaz zot net dan sa lemond la zot pu byin regrete plitar.—1 Zan 2:15-17.
‘Bondye Zame Pa Pu Abandonn U’
Zeova kone ki nu bizin. Li konn sa pli byin ki nu. Li kone usi dan ki lepok nu pe viv, ek ki proze pre pu realize. Donk Li rapel nu sa: “Fode pa zot les lamur pu larzan dominn zot lavi. Me plito, kontant zot ar seki zot ena, parski li finn dir: ‘Zame mo pa pu kit twa, zame mo pa pu abandonn twa.’ ” (Ebre 13:5) Se bann parol byin ankurazan, pa vre? Parey kuma Bondye, Zezi usi ti interes li avek buku lamur ar bann dimunn. Dan enn bon parti so sermon lor Montayn, li finn anseyn so bann disip bon latitid ki zot bizin ena lor travay, ek lor bann kitsoz materyel.—Matye 6:19-33.
Bann Temwin Zeova fer zefor pu swiv sa bann lanseynman la. Anu pran enn legzanp. Enn patron ti demann enn Temwin ki ti elektrisyin, pu fer overtaym suvan. Travayer la ti refize. Kifer? Parski li pa ti anvi ki so travay anpes li ena ase letan pu so fami, ek pu bann kitsoz spirityel. Li ti enn bon travayer ki onet, ek akoz sa, so patron finn respekte so desizyon. Byinsir pa tuletan ki bann patron konpran. Defwa ena anplwaye bizin al rod enn lot travay pu zot kapav gard enn lavi ekilibre. Me, bann ki fer Zeova konfyans, remarke ki zot bon kondwit ek bann bon prinsip travay, fer zot gayn faver zot patron.—Proverb 3:5, 6.
Enn Zur Tu Travay Pu Fer Nu Gayn Satisfaksyon
Zordi dan sa lemond inparfe la, ki li dan travay uswa kan nu pe rod enn travay, tuletan pu ena problem ek bann difikilte ki defwa nu pa atann. Dayer, amezir ki ena bann sanzman dan lemond, ek ki lekonomi pe monte desann, sityasyon pu vinn pli difisil. Me, sa sityasyon la pa pu kontiyne pu tuletan. Byinto, tu dimunn pu ena enn travay. Anplis, nu pu ena enn travay ki rann nu ere. Kuma eski sa li pu posib? Kuma pu ena sa sanzman la?
Par so profet Izai, Zeova finn koz lor seki pu arive plitar. Li dir: “Mo pe kre bann nuvo lesyel ek enn nuvo later, ek personn pa pu rapel sa bann kitsoz pase la, ni sa pu revinn dan lespri.” (Izai 65:17) Zeova ti pe koz lor so nuvo guvernman. Ek vremem pu ena enn nuvo ek enn diferan sosyete imin ki pu viv anba sa guvernman la.—Danyel 2:44.
An seki konsern fason ki bann dimunn pu viv ek pu travay, sa profesi la dir: “Zot pu ranz bann lakaz ek zot pu res ladan, ek vremem zot pu plant bann karo rezin ek zot pu manz zot bann frwi. Zot pa pu ranze pu ki enn lot reste; zot pa pu plante pu ki enn lot manze. Parski bann zur mo pep pu parey kuma bann zur enn pye; ek bann seki mo finn swazire pu profit travay zot lamin. Zot pa pu donn lapenn pu nanyin, ni zot pu gayn zanfan pu ki ena problem; parski zot bann ki finn beni par Zeova, ek zot bann desandan ansam avek zot.”—Izai 65:21-23.
Wi, nuvo lemond ki Bondye ena lintansyon pu fer, li byin diferan! Eski u pa anvi viv dan sa kalite lemond la? Enn lemond kot u “pa pu donn lapenn pu nanyin,” okontrer u pu profit ‘travay u lamin.’ Me, remarke kisannla ki pu profit sa bann benediksyon la. Labib dir ki se “bann ki finn beni par Zeova.” U’si, u kapav vinn enn kikenn “ki finn beni par Zeova.” Kuma? Se kan u aprann lor Zeova ek u fer seki Li demande. Zezi ti dir: “Ala seki vedir lavi pu tuletan: Se aprann konn twa, sel vre Bondye ek Zezi Kris, sa kikenn ki to finn anvwaye la.” (Zan 17:3) Bann Temwin Zeova pu byin kontan pu ed u pu gayn sa konesans ki kapav fer u gayn lavi la. Zot pu byin kontan fer sa atraver enn letid Parol Bondye Labib.
[Lankadre lor paz 4]
“TULETAN PE ROD ZOT PU TRAVAY”
Labib dir: “Ninport ki zot fer, fer li kumadir pu Zeova avek tu zot nam, pa pu bann zom.” (Kolosyin 3:23) Wi, enn kikenn ki les li dirize par sa bon prinsip la dan so travay, li pu enn bon travayer. Ek bann dimunn pu rod li pu travay pu zot. Pu sa rezon la, get seki J. J. Luna finn ekrir dan so liv How to Be Invisible (Kuma pu Protez U Lidantite). Li konsey bann patron ki pe rod bann travayer, pu rod bann dimunn ki byin aktif dan sertin grup relizye. Me, li azute: “Anrealite, lapliparditan, nu deside pu anplway bann Temwin [Zeova].” Enn parmi bann rezon: Se parski buku konn zot kuma bann dimunn ki onet. Ek akoz sa mem, bann dimunn “tuletan pe rod zot pu travay” dan diferan domenn.
[Zimaz lor paz 5]
U kapav gayn satisfaksyon si u ekilibre u travay avek bann kitsoz spirityel ek distraksyon