Rod Seki Bon dan Tu Dimunn
“Pa bliye mwa, O mo Bondye, pu dibyin ki mo’nn fer.”—NEEMYA 13:31.
1. Kuma eski Zeova azir avek bonte anver tu dimunn?
APRE plizir zur ki nu’nn gayn enn letan kuver ek som, nu kontan pu gayn soley. Bann dimunn dan enn pli bon mood ek zot santi zot pli byin. Li parey usi kan fer byin so ek kan partu sek pandan plizir zur, enn ti lapli—mem enn gro lapli loraz—amenn enn sulazman ek fer letan vinn pli fre. Nu bon Kreater Zeova ki ranpli ar lamur inn kre latmosfer ki ena otur later pu ki kapav ena bann sanzman dan klima, ek sa se enn kado extraordiner. Zeova enn Bondye zenere ek Zezi ti atir latansyon lor la kan li ti anseyne. Li ti dir: “Kontiyne kontan zot lennmi ek priye pu bann ki persekit zot; pu ki zot kapav pruve ki zot bann garson zot Papa ki dan lesyel, parski Li fer soley lev lor bann move dimunn ek lor bann bon dimunn ek li fer lapli tom lor bann dimunn ki drwat ek lor bann dimunn ki pa drwat.” (Matye 5:43-45) Wi, Zeova azir avek bonte anver tu dimunn. So bann serviter bizin fer tu seki zot kapav pu imit Li kan zot rod seki bon dan lezot dimunn.
2. (a) Lor ki baz eski Zeova azir avek bonte? (b) Ki Zeova pe remarke lor fason ki nu reazir anver so bonte?
2 Lor ki baz eski Zeova azir avek bonte? Depi ki Adan inn fer pese, Zeova pa’nn manke pu rod seki bon dan bann dimunn. (Psom 130:3, 4) So lintansyon se pu fer bann dimunn obeisan regayn lavi dan paradi. (Efezyin 1:9, 10) Par so faver ki nu pa merite, Li finn donn nu lespwar ki enn zur nu pu delivre ar pese ek linperfeksyon grasa Desandans ki li ti promet nu. (Zenez 3:15; Romin 5:12, 15) Kan nu aksepte laranzman konsernan ranson, sa permet ki enn zur nu kapav revinn parfe. Asterla, Zeova pe obzerv sakenn parmi nu. Parmi bann kitsoz ki Li gete, se nu reaksyon anver so zenerozite. (1 Zan 3:16) Li remark ninport ki nu fer pu montre nu lapresyasyon pu so bonte. Lapot Pol ti ekrir: “Bondye pa inzis pu Li bliye zot travay ek lamur ki zot finn montre pu so non.”—Ebre 6:10.
3. Ki kestyon nu bizin egzamine?
3 Kuma alor, nu kapav imit Zeova kan nu rod seki bon dan lezot? Anu get bann repons pu sa kestyon la dan kat domenn nu lavi: (1) dan nu minister Kretyin, (2) dan lafami, (3) dan kongregasyon, ek (4) dan nu fason azir avek lezot.
Kan Nu Prese ek Kan Nu Fer Bann Disip
4. Kuma eski kan nu partisip dan predikasyon, sa montre ki nu pe rod seki bon dan lezot?
4 Pu reponn kestyon so bann disip lor sinifikasyon parabol dible ek move lerb, Zezi ti explike ki “karo reprezant lemond.” Antan ki bann disip Zezi zordi, nu rekonet ki sa li vre kan nu al prese. (Matye 13:36-38; 28:19, 20) Nu predikasyon inplik deklarasyon nu lafwa devan tu dimunn. Asterla, bann Temwin Zeova byin repite pu zot predikasyon lakaz-lakaz ek lor lari. Sa mem enn prev ki nu serye dan nu zefor pu rod tu bann dimunn ki diyn pu tann mesaz lor Rwayom Bondye. Wi, Zezi ti donn sa linstriksyon la: “Dan ninport ki lavil uswa vilaz ki zot rantre, rode kisannla ki diyn.”—Matye 10:11; Akt 17:17; 20:20.
5, 6. Kifer eski nu tuzur kontiyn vizit bann dimunn plizir fwa kot zot?
5 Kan nu vizit bann dimunn san ki zot atann, nu truve kuma zot reazir ar nu mesaz. Parfwa nu remarke ki enn manb dan enn fami byin dispoze pu ekut nu, alor ki enn lot dan mem lakaz, kriye: “Nu pa interese.” Sa remark la met fin ar nu vizit. Ki kantite nu sagrin ki, akoz enn dimunn opoze uswa pa interese, sa inflyans fason ki enn lot reazir! Ki nu kapav fer alor pu kontiyn tuzur rod seki bon dan tu dimunn?
6 Kan nu pres dan sa landrwa la, nu pu real tap laport sa dimunn la. Li posib ki sa donn nu lokazyon pu koz direkteman avek sa dimunn ki ti kup nu konversasyon premye fwa la. Si nu rapel seki ti arive premye fwa, sa kapav ed nu pu prepar nu. Li posib ki sa dimunn ki ti opoze la, ti azir avek bann bon lintansyon. Kapav li ti panse ki li ti bizin anpes sa kikenn la, kontiyn ekut mesaz lor Rwayom Bondye. Kitfwa so lopinyon ti inflyanse par bann fos ranseynman ki li’nn gayne konsernan nu lintansyon. Me sa pa anpes nu pu kontiyne pres labonn nuvel lor Rwayom Bondye avek bann dimunn dan sa lakaz la. San ki nu ofans zot, nu pu esey koriz bann kitsoz ki zot inn mal konpran lor nu. Nu interese pu ed zot tu pu gayn enn konesans egzak lor Bondye. Li posib ki lerla, Zeova pu atir sa dimunn la ver Li.—Zan 6:44; 1 Timote 2:4.
7. Ki kapav ed nu pu ena enn latitid pozitif kan nu abord bann dimunn dan predikasyon?
7 Parmi bann lanseynman ki Zezi ti donn so bann disip, li ti koz usi lor lopozisyon ki pu ena dan fami. Eski li pa ti dir: “Mo finn vini pu met divizyon parmi zot. Enn garson pu kont so papa ek enn tifi pu kont so mama, ek enn zenn madam pu kont so belmer”? Zezi ti azute: “Bann lennmi enn zom pu bann dimunn ki dan so prop lakaz.” (Matye 10:35, 36) Purtan, sityasyon ek latitid bann dimunn sanze. Enn kut enn kikenn kapav tom malad, perdi enn manb so fami, pas par bann katastrof, uswa gayn bann gran problem afektif. Ena buku lezot kitsoz ankor ki kapav inflyans reaksyon bann dimunn anver nu mesaz. Si nu negatif ek nu panse ki sa bann dimunn avek ki nu pe prese la, zame pa pu ekut nu—eski vremem nu pe rod seki bon dan zot? Kifer nu pa manifeste lazwa kan nu revizit zot, dan enn lot lokazyon? Li posib ki nu gayn enn lot reaksyon. Parfwa se pa selman seki nu dir, me lafason ki nu dir sa, ki pus dimunn la pu reazir enn pli bon fason. Si nu priye Zeova avek tu nu leker avan nu kumans prese, sa pu sirman ed nu pu gard enn latitid pozitif. Lerla nu pu prezant mesaz lor Rwayom Bondye dan enn fason atiran pu tu dimunn.—Kolosyin 4:6; 1 Tesalonisyin 5:17.
8. Ki rezilta kapav ena kan bann Kretyin rod seki bon dan zot fami ki pa dan laverite?
8 Dan sertin kongregasyon, plizir manb dan mem fami servi Zeova. Suvan dan sa fami la, bann ki pli zenn admir ek respekte enn manb lafami ki pli aze ek ki’nn persevere dan laverite. Kifer? Parski sa manb pli aze la, finn kontiyn ena bann bon relasyon avek lezot manb so fami ek avek so konzwin. Sa finn permet bann ki pli zenn la pu sanz zot leker. Buku fam Kretyin finn reysi gayn zot mari “san parol” kan zot finn swiv konsey lapot Pyer.—1 Pyer 3:1, 2.
Dan Lafami
9, 10. Kuma eski Zakob ek Zozef tulede ti rod seki bon dan zot fami?
9 Nu kapav rod seki bon dan lezot dan enn lot domenn ankor. Sa konsern lyin byin pros ki ena ant manb enn fami. Anu get enn leson dan fason ki Zakob ti azir avek so bann garson. Zenez 37 verse 3 ek 4, montre ki Zakob ti ena enn lamur partikilye pu Zozef. Bann frer Zozef ti zalu akoz sa. Telman zot ti zalu ki zot ti fer enn konplo pu tuy zot frer. Me purtan, get latitid ki Zakob ek Zozef ti ena plitar dan zot lavi. Tulede ti rod seki bon dan zot fami.
10 Kan Zozef ti sef administrater ki ti an sarz pu distribye manze pandan lepok lafaminn dan Lezip, li ti byin akeyir so bann frer. Li pa ti fer zot kone deswit kisannla li ti ete vremem. Kanmem, li ti reysi fer bann laranzman pu asire ki ti pe pran zot byin kont ek ki zot ti ena manze pu amenn pu zot papa ki ti vye. Wi, mem si li ti viktim laenn ki so bann frer ti ena kont li, Zozef ti azir dan zot lintere. (Zenez 41:53–42:8; 45:23) Li ti parey pu Zakob. Lor so lili, kan li ti pre pu mor, li ti pronons bann benediksyon profetik lor tu so bann garson. Mem si zot ti’nn perdi sertin privilez akoz zot bann move aksyon, personn pa finn manke pu gayn enn leritaz dan peyi. (Zenez 49:3-28)Wi, par sa aksyon la, Zakob ti montre son lamur byin fidel dan enn fason extraordiner!
11, 12. (a) Ki legzanp profetik montre nu byin linportans pu rod seki bon dan lafami? (b) Ki leson nu aprann lor legzanp sa papa ki mansyone dan parabol ki Zezi ti done la?
11 Zeova ti manifeste enn gran pasyans dan so fason azir avek nasyon Izrael ki pa ti ena lafwa. Sa fer nu plis konpran kuma Li rod seki bon dan so pep. Zeova ti servi seki ti arive dan fami profet Osea pu montre nu kuma Li ena enn lamur ki ti fidel. Gomer, madam Osea ti komet ladilter plizir fwa. Malgre sa, Zeova ti donn lord Osea, Li ti dir li: “Ale ankor enn fwa, al kontan enn madam ki enn konpaynon finn kontan ek ki pe komet ladilter, li parey kuma lamur ki Zeova ena pu bann garson Izrael, alor ki zot pe turn ver lezot bondye ek zot pe kontan bann gato rezin.” (Osea 3:1) Kifer Zeova ti donn sa kalite lord la? Zeova ti kone ki parmi sa nasyon ki finn abandonn so bann semin la, ti pu ena bann dimunn ki ti pu byin reazir ar so pasyans. Osea ti dir : “Answit bann garson Izrael pu revini ek san fot zot pu rod Zeova zot Bondye, ek David zot lerwa; wi, zot pu ena lakrint kan zot pu vinn ver Zeova ek ver so bonte, dan parti final bann zur.” (Osea 3:5) Sa se sirman enn bon legzanp lor ki u kapav medite kan u bizin fer fas ar bann problem dan lafami. Kan u kontiyn rod seki bon dan lezot manb lafami, sa pu donn omwin enn bon legzanp ki u ena pasyans.
12 Dan enn parabol, Zezi ti koz lor enn garson ki ti depans tu so dibyin. Sa parabol la fer nu konpran plis kuma nu kapav rod seki bon an seki konsern nu prop fami. Pli zenn garson la ti return lakaz apre ki li finn abandonn enn lavi extravagan kot li ti’nn gaspiy tu so kas. So papa ti tret li avek mizerikord. Kuma eski papa la ti reazir kan so pli gran garson, ki zame inn kit lakaz, ti fer bann konplint? Li ti dir so gran garson: “Mo garson, twa to’nn tuzur avek mwa, ek tu seki pu mwa, li pu twa.” Papa la pa ti ankoler kont so gran garson ek li pa ti refiz pu ekut li, me li ti zis konfirm lamur ki li ena pu li antan ki so papa. Apre, li ti kontiyn dir: “Nu ti zis bizin amiz nu ek ena lazwa, parski to frer ki ti’nn mor, finn regayn lavi, li ti’nn perdi ek finn retruv li.” Nu usi parey, nu kapav kontiyn rod seki bon dan lezot.—Lik 15:11-32.
Dan Kongregasyon Kretyin
13, 14. Sit enn fason pu pratik lalwa rwayal lor lamur dan kongregasyon Kretyin.
13 Antan ki bann Kretyin, nu anvi pratik lalwa rwayal lor lamur. (Zak 2:1-9) Se vre, li posib ki nu aksepte bann manb dan nu kongregasyon ki ena enn sityasyon materyel ki diferan avek seki pu nu. Me eski nu ena bann “baryer sosyal” ki baze lor ras, kiltir uswa mem, lor relizyon kot nu sorti? Si wi, kuma eski nu kapav swiv konsey ki Zak ti done?
14 Kan nu akeyir tu seki vinn reynion, sa montre ki nu ena enn bon leker. Kan nu fer premye pa pu al koz avek bann nuvo ki vinn Lasal DiRwayom, kitfwa zot nepli pu santi zot anbarase uswa timid. Avredir, sertin ki asiste reynion premye fwa, fer sa remark la: “Zot tu ti telman amikal. Kumadir zot tu ti deza konn mwa. Mo ti santi mwa byin alez.”
15. Kuma kapav ed bann zenn dan kongregasyon pu ki zot interese avek bann dimunn ki pli aze?
15 Dan sertin kongregasyon, li posib ki detrwa zenn fer enn ti grup apar, andan uswa andeor Lasal DiRwayom, apre reynion, pu evit zwenn bann seki pli aze. Ki kitsoz pozitif kapav fer pu sirmont sa tandans la? Byin sir, premye kitsoz, se bann paran ki bizin form zot bann zanfan lakaz ek ed zot prepare pu bann reynion. (Proverb 22:6) Kapav fer zot rod bann diferan piblikasyon ki pu servi, pu ki zot tu ena seki neseser pu amenn avek zot reynion. Bann paran, zot dan enn pli bon pozisyon usi pu ankuraz zot zanfan pu koz inpe avek bann dimunn aze ek andikape dan Lasal DiRwayom. Kan zot ena kitsoz ankurazan pu dir sa bann dimunn la, sa kapav donn bann zanfan enn santiman satisfaksyon.
16, 17. Kuma eski bann adilt kapav rod seki bon dan bann zenn ki dan kongregasyon?
16 Bann frer ek ser ki pli aze bizin interes zot ar bann zenn dan kongregasyon. (Filipyin 2:4) Zot kapav fer premye pa pu al koz ar bann zenn dan enn fason ki ankurazan. Suvan ena bann pwin byin frapan ki devlope pandan bann reynion. Kapav demann sa bann zenn la si zot finn apresye reynion ek si ena bann pwin ki finn sirtu tus zot ek ki zot panse zot ti pu kapav met an pratik. Pwiski bann zenn, zot usi zot fer parti dan kongregasyon, nu bizin montre zot ki nu apresye kan zot ekute dan reynion. Nu bizin usi felisit zot pu bann komanter ki zot fer ubyin pu ninport ki partisipasyon ki zot ena dan program reynion. Par fason ki bann zenn azir anver bann ki pli aze dan kongregasyon, ek par fason ki zot okip bann travay lakaz, sa pu montre ki zot kapav usi okip byin bann pli gran responsabilite, plitar dan zot lavi.—Lik 16:10.
17 Kan zot aksepte bann responsabilite, sertin zenn progrese ziska ki zot bann kalite spirityel permet zot pu gayn bann privilez pli inportan. Kan bann zenn ena kitsoz pu fer, sa kapav ede usi pu anpes zot ena enn move kondwit. (2 Timote 2:22) Sa bann privilez la kapav enn ‘tes pu konn kapasite’ bann frer ki pe fer zefor pu vinn bann serviter ministeryel. (1 Timote 3:10) Kan zot montre ki zot dispoze pu partisip dan bann reynion ek zot zel dan minister ek usi kan zot interes zot personelman ar tu bann manb dan kongregasyon, sa permet bann ansyin pu truv zot kapasite. Sa pu ed bann ansyin kan zot ena pu deside si kapav donn sa bann zenn la plis privilez.
Rod Seki Bon Dan Tu Dimunn
18. Ki pyez bizin evite kan fer zizman, ek kifer?
18 Dan Proverb 24:23, nu kapav lir: “Pa bon fer preferans kan zize.” Kan bann ansyin reflet sazes Bondye, zot evite fer preferans kan zot ziz bann zafer dan kongregasyon. Zak ti dir: “Me sazes ki sorti lao, li avan tu prop, apre li favoriz lape, li rezonab, li dispoze pu obeir, li ranpli avek mizerikord ek bann bon frwi, li pa fer preferans, ni li ipokrit.” (Zak 3:17) Li kler alor ki, kan bann ansyin rod seki bon dan lezot, zot bizin asire ki zot zizman pa inflyanse par zot relasyon personel uswa par zot bann santiman. Azaf, enn ekrivin Psom ti ekrir: “Bondye, Li plas Limem dan lasanble Bondye; Omilye bann bondye [“seki kuma bann bondye,” get not, ki dir ki se bann ziz imin] Li zize: ‘Ziska kan eski zot pu kontiyn ziz avek linzistis ek zot pu kontiyn fer preferans anver bann ki move?’ ” (Psom 82:1, 2) Alor, bann ansyin evit tu tandans pu fer preferans kan zot bizin tret enn zafer ki konsern enn kamarad uswa enn paran. Dan sa fason la, zot prezerv linite dan kongregasyon ek zot les lespri sin Zeova azir san difikilte.—1 Tesalonisyin 5:23.
19. Dan ki fason eski nu kapav rod seki bon dan lezot?
19 Kan nu rod seki bon dan nu bann frer ek ser, nu imit latitid ki Pol ti ena kan li ti koz avek bann manb kongregasyon Tesalonik. Li ti dir: “Anplis, an seki konsern zotmem, nu ena konfyans dan nu Senyer, ki zot pe fer ek zot pu kontiyne fer bann kitsoz ki nu finn donn zot lord pu fer.” (2 Tesalonisyin 3:4) Kan nu rod seki bon dan lezot, nu pu plis dispoze pu kuver zot fot. Nu pu rode dan ki domenn nu kapav felisit nu bann frer, ek byinsir, evite pu ena enn lespri kritik. Pol ti ekrir: “Seki bizin rode dan bann serviter ki ansarz, se ki enn kikenn li fidel.” (1 Korintyin 4:2) Kan nu bann frer montre zot fidel, sa pus nu pu kontan zot ek pu estim zot. Nu pu ena sa santiman la, pa selman pu bann ki ansarz dan kongregasyon me usi pu tu nu bann frer ek ser ki montre zot fidel. Lerla, nu vinn pli pros avek zot ek lamitye ki ena ant nu antan ki Kretyin, vinn pli for. Nu ena mem lopinyon ki Pol ti ena lor bann frer dan so lepok. Zot bann “konpaynon travay pu rwayom Bondye” ek zot ‘enn led ki rann nu for.’ (Kolosyin 4:11) Lerla, nu manifeste mem latitid ki Zeova ena.
20. Ki benediksyon bann ki rod seki bon dan tu dimunn, pu gayne?
20 Sirman nu fer mem lapriyer ki Neemya ti fer: “Pa bliye mwa, O mo Bondye, pu dibyin ki mo’nn fer.” (Neemya 13:31) Vremem, nu byin kontan ki Zeova rod seki bon dan bann dimunn! (1 Lerwa 14:13) Anu fer parey dan nu fason azir avek lezot. Kan nu fer sa, nu pu ena lespwar pu delivre ar nu bann pese ek pu gayn lavi pu tuletan dan enn lemond nuvo ki telman pre asterla.—Psom 130:3-8.
Kuma U Pu Reponn?
• Lor ki baz eski Zeova azir avek bonte anver tu dimunn?
• Kuma eski nu kapav rod seki bon dan lezot
• dan nu minister?
• dan nu fami?
• dan nu kongregasyon?
• dan tu fason ki nu azir anver lezot?
[Zimage page 13]
Malgre ki so bann frer ti ena laenn pu li okumansman, Zozef ti azir dan zot lintere
[Zimage page 14]
Lopozisyon pa anpes nu pu esey ed zot tu
[Zimage page 15]
Malgre seki zot ti’nn fer dan lepase, personn parmi bann garson Zakob pa’nn manke pu gayn so benediksyon
[Zimage page 16]
Akeyir zot tu dan bann reynion Kretyin