Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w05 1/5 p. 29-p. 32 par. 9
  • Point biblik interessant dan livre Ruth

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Point biblik interessant dan livre Ruth
  • La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2005
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • “KOT TO POU ALLÉ, MO POU ALLÉ”
  • (Ruth 1:1–2:23)
  • NAOMI SO “LA-MAIN PLEIN”
  • (Ruth 3:1–4:22)
  • Pou ki Bondié “eleve zot kan arrive l’heure”
  • “Enn Madam Ki Ena enn Gran Valer”
    Imit Zot Lafwa
  • “Kot To Pou Ale, Mo Pou Ale”
    Imit Zot Lafwa
  • Rit ek Noemi
    Bann leson to kapav aprann dan Labib
  • Ruth Ek Naomi
    Mo Liv Zistwar Labib
Rod Plis
La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2005
w05 1/5 p. 29-p. 32 par. 9

Parole Jéhovah vivant

Point biblik interessant dan livre Ruth

LI ENN zistoire vrai ki bien touchant ek ki raconte fidelité entre deux madame. Li raconte l’appreciation pou Jéhovah ek confiance dan disposition ki Li prend. Li enn zistoire ki attire l’attention lor l’interet profond ki Jéhovah ti ena dan descendance ki amenn ziska Messie. Li raconte dan enn fason bien touchant bann la-joie ek bann la-peine ki enn famille ti koné. Livre Ruth, li raconte tousala ek encore plus.

Livre Ruth couvert enn period apepré 11 an “dan lepok kot bann juge ti pé jugé” en Israël. (Ruth 1:1) Sa bann evenement ki raconté-la finn bizin arrivé bonne-heure pendant period bann juge. Kifer? Parski Boaz, enn proprietaire terrain, ki enn bann personnage principal dan sa vrai zistoire-la, li garson Rahab ki ti vive dan lepok Josué. (Josué 2:1, 2; Ruth 2:1; Matthieu 1:5) Surement prophete Samuel ki ti ecrire livre Ruth en 1090 a.n.l. C’est sel livre dan la Bible ki porte nom enn madame ki pa Israélite. Message ki ena dan sa livre-la li “vivant ek li puissant.”—Hébreux 4:12.

“KOT TO POU ALLÉ, MO POU ALLÉ”

(Ruth 1:1–2:23)

Kan Naomi ek Ruth arrive Bethléhem, l’attention tou dimoune tourne vers zot. Concernant seki pli agé-la, bann madame dan la ville contigne demandé: “Eski li-mem Naomi?” Lerla, Naomi dire: “Pa appel moi Naomi. Appel moi Mara, parski [le] Tout-Puissant inn faire mo la-vie vinn bien amer. Mo la-main ti plein kan mo ti allé, mais Jéhovah inn faire moi retourné la main vide.”—Ruth 1:19-21.

Kan enn la-famine en Israël faire li ek so famille quitte Bethléhem ek al reste dan pays Moab, Naomi so “la-main ti plein” parski li ti ena so missié ek so deux garson. Mais, inpé lé-temps apré ki zot inn al reste dan Moab, Élimélek, so missié mort. Plitar, so deux garson marié avek deux femme Moabite, Orpa ek Ruth. Apepré dix an passé, ek deux garson-la mort sans ki zot gagne zenfant, ek sa trois madame-la retrouve-zot tousel. Kan bel-mere-la, Naomi, decide pou retourne Juda, so bann bel-fille al avek li. Pendant ki zot pé retourné, Naomi insisté pou ki so bann bel-fille retourne Moab pou zot kapav trouve sakenn enn mari parmi zot prop peuple. Orpa accepté pou quitte so bel-mere. Mais, Ruth pa oulé quitte Naomi ek li dire: “Kot to pou allé mo pou allé, ek kot to pou passe la nuit, mo pou passe la nuit. To peuple pou vinn mo peuple, ek to Bondié pou vinn mo Bondié.”—Ruth 1:16.

Toulé-deux veuve, Naomi ek Ruth, arrive Bethléhem dan commencement la moisson l’orge. Ruth profite enn disposition ki ena dan la Loi Bondié, ek li al glané, setadir li al ramasse seki resté apré la moisson dan enn karo ki pou enn famille Élimélek—en juif agé, ki appel Boaz. Ruth gagne faveur Boaz ek contigne ramasse seki resté dan so karo “ziska la moisson l’orge ek la moisson di-blé” fini.—Ruth 2:23.

Reponse pou bann question biblik:

1:8—Kifer Naomi ti dire so bann bel-fille retourne “sakenn dan lakaz zot mama” au lieu dan lakaz zot papa? La Bible pa dire si papa Orpa ti encore vivant dan sa lé-temps-la. Mais papa Ruth, li ti encore vivant. (Ruth 2:11) Kan-mem, Naomi ti dire zot retourne lakaz zot mama, kitfois parski li ti pensé ki kan li mentionne zot mama, sa pou faire zot pense reconfort ki l’affection enn mama kapav donné. Sa ti pou bien encourage bann tifi ki ti bien chagrin pou quitte zot bel-mere, ki zot ti bien content. Kitfois, Naomi ti dire sa parski li ti aussi pensé ki mama Ruth ek mama Orpa ti ena seki necessaire dan zot lakaz, enn kitsoz ki Naomi pa ti ena.

1:13, 21—Eski Jéhovah ti faire la vie Naomi vinn amer ek ti faire li gagne malheur? Non, ek Naomi pa ti accuse Bondié ki Li ti mal agir. Mais, a cause tou seki ti finn arrive li, li ti pensé ki Jéhovah pa ti dan so coté. Li ti vinn amer, ek tou so bann l’espoir ti finn tombe dan de l’eau. En plus, dan sa lepok-la bann dimoune ti pensé ki kan gagne zenfant, li ti enn benediction, ek kan pa gagne zenfant, li ti enn malediction. Parski li pa ti ena ti-zenfant ek so deux garson ti finn mort, kitfois Naomi ti senti ki li ti ena raison pou pensé ki Jéhovah ti finn humilié li.

2:12—Ki “salaire parfait” Ruth ti gagné avek Jéhovah? Ruth ti donne naissance enn garson ek ti gagne privilege pou forme partie dan la liste bann ancetre pli important ki ena dan l’Histoire—la liste bann ancetre Jésus Christ.—Ruth 4:13-17; Matthieu 1:5, 16.

Bann leson pou nou:

1:8; 2:20. Malgré bann malheur ki li ti koné, Naomi ti garde so confiance dan l’amour fidel Jéhovah. Nou bizin faire pareil, surtout kan nou passe par bann l’epreuve ki bien dur.

1:9. Enn lakaz bizin plus ki enn place kot bann membre la famille mangé ek dormi. Li bizin enn place kot ena la paix ek kot kapav reposé ek gagne l’encouragement.

1:14-16. Orpa “ti retourne vers so peuple ek vers so bann bondié.” Ruth ti reste avek so bel-mere. Li ti abandonne confort ek securité so pays ek li ti reste fidel ar Jéhovah. Si nou developpe l’amour fidel pou Bondié ek nou manifesté l’esprit sacrifice, sa pou aide nou pou pa cedé devant bann desir egoïste ek “reculé pou destruction.”—Hébreux 10:39.

2:2. Ruth ti envie profite disposition pou glané ki ti ena pou bann etranger ek bann ki ti dan problem. Li ti ena l’humilité dan so leker. Fodé pa ki enn chrétien ki mank seki necessaire, trop fiere pou accepté l’aide ki so bann compagnon dan la foi donne li avek amour, ni n’importe ki l’aide gouvernement, ki so situation permette li gagné.

2:7. Malgré ki li ti ena droit pou glané, Ruth ti demann permission avant. (Lévitique 19:9, 10) Sa ti montré l’humilité ki li ti ena. Nou faire bien pou “rod l’humilité,” parski “bann dimoune ki ena l’humilité pou possede la terre, ek zot pou konn enn grand la-joie parski pou ena la paix en abondance.” —Tsephania 2:3; Psaume 37:11.

2:11. Ruth ti montré-li plus ki enn famille pou Naomi. Li ti enn vrai camarade. (Proverbes 17:17) Zot l’amitié ti solid parski li ti basé lor bann qualité couma l’amour, fidelité, bonté, l’esprit sacrifice ek zot ti aussi konn mette zot dan situation lezot dimoune, pou comprend zot. Pli important, zot l’amitié ti basé lor zot spiritualité—zot desir pou servi Jéhovah, ek pou trouve-zot parmi bann ki adore Li. Nou aussi, nou ena bann bon l’occasion pou developpe bann vrai l’amitié avek bann vrai adorateur Jéhovah.

2:15-17. Mem kan Boaz ti faire diminué travail ki Ruth ti ena pou faire, “li ti contigne glané dan karo ziska a-soir.” Ruth ti travail dur. Enn chrétien bizin ena reputation pou travail dur.

2:19-22. A-soir kan Naomi ek Ruth ti joinde, zot ti ena bann bon conversation. Seki ti pli agé ti interesse avek bann activité seki pli jeune ek toulé-deux ti dire franchement seki zot ti pensé ek ti ressenti. C’est coumsa ki sa bizin été dan enn famille chrétien.

2:22, 23. Ruth pa ti faire couma Dina, tifi Jacob. Ruth ti frequente bann ki ti adore Jéhovah. Sa li vrai-mem enn bon l’exemple pou nou!—Genèse 34:1, 2; 1 Corinthiens 15:33.

NAOMI SO “LA-MAIN PLEIN”

(Ruth 3:1–4:22)

Naomi trop agé pou gagne zenfant. Alors li demann Ruth pou prend so place dan enn mariage léviratique, setadir coutume ki ti ena pou enn proche parent marié avek enn veuve ki pa’nn gagne zenfant pou kapav contigne descendance so missié. Ruth suive bann conseil ki Naomi donne li ek li demann Boaz pou servi sa droit-la. Boaz accepté. Seulement, avant li, ena enn parent ki pli proche ar Naomi, ki ena sa droit-la.

Boaz pa perdi le temps pou reglé sa situation-la. Lendemain matin mem, li rassemblé dix ancien dan Bethléhem devant sa parent-la ek demann li si li disposé pou servi sa droit-la. Missié-la refusé. Alors, Boaz accepté pou servi sa droit-la ek li marié avek Ruth. Apré zot mariage, zot gagne enn garson, Obed, ki vinn grand-pere le roi David. Lerla, bann femme dan Bethléhem dire Naomi: ‘Anou beni Jéhovah . . . parski to bel-fille ki vrai-mem content toi, ki vaut plus pou toi ki sept garson, finn donne naissance sa kikenn ki finn retabli to nâme ek ki pou prend toi soin dan to vié jour.’ (Ruth 4:14, 15) Sa madame ki ti finn retourne Bethléhem ‘la-main vide-la,’ so “la-main ti plein” asterla!—Ruth 1:21.

Reponse pou bann question biblik:

3:11—Ki kitsoz ti faire lezot konn Ruth couma enn “bien bon madame”? Pa ti so “cheveux tressé” ni so “bann bijou en or, ou-soit [so] bann joli linge” ki ti faire lezot admire li. Plutot, ‘c’est seki li ti été endan, dan so leker’—so fidelité, so l’amour, so l’humilité, so l’esprit sacrifice ek aussi li ti content travail. N’importe ki madame ki ena la crainte pou Bondié ek ki envie ena mem reputation ki Ruth, bizin travail dur pou developpe sa bann qualité-la.—1 Pierre 3:3, 4; Proverbes 31:28-31.

3:14—Kifer Ruth ek Boaz ti levé avant faire clair? C’est pa parski enn kitsoz immoral ti finn passé pendant la nuit ek zot ti envie ki personne pa koné. Seki Ruth ti faire sa soir-la ti en accord avek seki enn madame ki ti pé rod droit pou faire enn mariage léviratique, ti habitué faire. Li ti suive bann instruction ki Naomi ti donne li. En plus, reaction Boaz montré ki li pa ti trouve nanyin mal dan seki Ruth ti faire. (Ruth 3:2-13) Li parette ki Ruth ek Boaz ti leve bonne-heure pou ki personne pa gagne enn raison pou commence raconte bann fausse rumeur.

3:15—Boaz ti donne Ruth six mesure l’orge. Ki signification sa ti ena? Pareil couma ti ena enn jour repos apré six jour travail, kitfois sa ti vedir ki jour repos Ruth ti pré. Boaz ti pou faire sur ki Ruth gagne enn “l’endroit repos” dan lakaz so missié. (Ruth 1:9; 3:1) Kapav aussi ki sa six mesure l’orge-la ti tou seki Ruth ti kapav amené lor so la-tête.

3:16—Kifer Naomi ti demann Ruth: “Kisannla to été, mo tifi?” Eski li pa ti reconette so bel-fille? Li possible ki Naomi pa ti reconette Ruth, parski kan Ruth ti retourne kot Naomi, ti encore faire noir. Mais sa question-la vedir kitfois aussi ki Naomi ti pé demann Ruth si li finn change so l’identité apré bann demarche ki li ti finn al faire.

4:6—Dan ki fason enn “racheteur” ti kapav “ruine” so l’heritage letan li faire enn “rachat”? Premierement, si dimoune ki ti finn vinn pauvre-la ti finn vann so la-terre ki li ti finn herité, enn “racheteur” ti pou bizin mette la main dan poche pou ré-acheté sa la-terre-la, pou enn prix ki ti fixé dapré quantité l’année ki ti resté avant prochain Jubilé. (Lévitique 25:25-27) Sa ‘racheteur-la’ ti pou perdi enn partie so prop di-bien. En plus, si Ruth ti gagne enn garson, c’est li ki ti pou herite sa la-terre ki finn ré-acheté-la, pa bann proche parent sa ‘racheteur-la.’

Bann leson pou nou:

3:12; 4:1-6. Boaz ti suive bien tou bann l’arrangement ki Jéhovah ti prevoir. Eski nou suive bien tou bann instruction theocratik?—1 Corinthiens 14:40.

3:18. Naomi ti ena confiance en Boaz. Eski nou aussi nou pa bizin ena enn confiance pareil dan nou bann compagnon dan la foi? Ruth ti disposé pou faire enn mariage léviratique avek enn missié ki li pa ti mem koné, enn missié ki so nom pa mem mentionné dan la Bible. (Ruth 4:1) Kifer? Parski li ti ena confiance dan bann disposition ki Jéhovah prend. Eski nou ena mem confiance? Kan nou pé pense mariage, par exemple, eski nou prend compte conseil ki dire nou marié “seulement dan le Seigneur”?—1 Corinthiens 7:39.

4:13-16. Mem si li ti enn Moabite ek ti adore Kemosh avant, Ruth ti vrai-mem gagne enn grand privilege! Sa montré bien sa principe-la: “Sa pa depann lor sa kikenn ki oulé-la, ni lor sa kikenn ki galopé-la, mais lor Bondié, ki ena pitié.”—Romains 9:16.

Pou ki Bondié “eleve zot kan arrive l’heure”

Livre Ruth presente Jéhovah couma enn Bondié ki montré l’amour fidel, ki agir en faveur so bann serviteur fidel. (2 Chroniques 16:9) Kan nou reflechi lor bann benediction ki Ruth inn gagné, nou trouve l’importance ki ena pou nou mette tou nou confiance ar Bondié sans douté, ek croire “ki Li existé ek ki Li vinn celui ki recompense tou bann ki rod Li.”—Hébreux 11:6.

Ruth, Naomi ek Boaz inn mette tou zot confiance dan bann disposition ki Jéhovah ti prend ek zot ti gagne bann bon resultat. Pareil, “Bondié faire tou so travail cooperé pou di-bien bann ki content Bondié, bann ki Li choisir dapré so volonté.” (Romains 8:28) Anou applik sa conseil l’apotre Pierre-la: “Abaisse-zot enba la main puissant Bondié pou ki li eleve zot kan pou arrive l’heure, pendant ki zot jette tou zot tracas lor Li, parski Li prend zot soin.”—1 Pierre 5:6, 7.

[Zimage, page 29]

Eski ou koné kifer Ruth pa ti abandonne Naomi?

[Zimage, page 30]

Ki ti faire lezot dimoune konn Ruth couma “enn bien bon madame”?

[Zimage, page 31]

Ki “salaire parfait” Ruth ti gagné avek Jéhovah?

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze