Nou pou marche dapré nom Jéhovah nou Bondié
“Nou, nou pou marche dapré nom Jéhovah nou Bondié pou touletan, oui pou toujours.”—MIKA 4:5.
1. Concernant la moralité, ki situation ti ena dan lepok Noé, ek couma eski Noé ti different ar bann dimoune dan so lepok?
PREMIER dimoune ki la Bible dire finn marche avek Bondié ti Hénok. Deuxieme dimoune, ti Noé. La Bible dire: “Noé ti enn dimoune droite. Li ti montré ki li ti sans defaut parmi bann dimoune ki ti pé vive dan so lepok. Noé ti marche avek vrai Bondié.” (Genèse 6:9) Dan lepok Noé, bann dimoune en general ti’nn detourné ar vrai l’adoration. Sa situation-la ti vinn pli grave kan bann mauvais ange ti gagne bann relation kont-nature avek bann femme; ek sa bann femme-la ti gagne bann zenfant ki la Bible appel bann Nephilim, “bann zom fort,” ou-soit “bann zom ki tou dimoune ti koné,” dan sa lepok-la. Li pa etonnant ki la terre ti rempli avek violence! (Genèse 6:2, 4, 11) Pourtant, Noé ti reste fidel, ek li ti “enn predicateur la justice.” (2 Pierre 2:5) Kan Bondié ti donne li l’ordre pou faire enn l’arche pou preserve la vie lor la terre, Noé ti obeir, ek li “ti faire dapré tou seki Bondié ti’nn donne li l’ordre pou faire. Li ti faire exactement seki finn dire li.” (Genèse 6:22) Oui, Noé ti marche avek Bondié.
2, 3. Ki bon l’exemple Noé finn laisse nou?
2 Paul ti mentionne Noé dan la liste bann temoin fidel, kan li ti ecrire: “Par la foi, Noé, apré ki Bondié ti’nn averti li lor bann kitsoz ki dimoune pa ti encore trouvé, ti montré ki li ti ena la crainte pou Bondié, ek li ti construire enn l’arche pou sauve so famille; ek par sa la-foi-la, li ti condamne le monde, ek li ti herite la justice ki la foi produire.” (Hébreux 11:7) Noé ti vrai-mem enn l’exemple extraordinaire! Li ti sur ki bann parole Jéhovah pou realisé, alors li ti sacrifié so lé-temps, so l’energie, ek bann moyen ki li ti ena, pou obeir commandement Bondié. Zordi aussi, beaucoup dimoune pa choisir pou faire enn carriere dan le monde, pou zot kapav donne zot lé-temps, zot l’energie, ek bann moyen ki zot ena pou obeir bann commandement Jéhovah. Zot ena enn la-foi extraordinaire, ek sa pou permette zot ek bann lezot dimoune pou gagne la vie.—Luc 16:9; 1 Timothée 4:16.
3 Surement, li ti difficile pou Noé ek so famille pou ena la foi, pareil couma sa ti difficile pou Hénok, arriere-grand-pere Noé. Nou ti examine so l’exemple dan lartik avant. Dan lepok Noé, pareil couma dan lepok Hénok, pa ti ena beaucoup vrai adorateur Jéhovah—zis huit dimoune ti reste fidel ek ti gagne la vie sauve pendant deluge. Noé ti preche la justice dan enn lé-monde violent ek immoral. En plus, li ek so famille ti pé construire enn grand l’arche en di-bois pou prepare-zot pou enn deluge ki ti pé vinn lor la terre, mem si jamais personne pa finn trouve enn deluge coumsa avant. Surement bann dimoune ki ti pé guette zot, ti trouve seki zot ti pé faire bizarre.
4. Lor ki Jésus ti attire l’attention kan li ti koz lor bann dimoune dan lepok Noé?
4 Li interessant pou noté ki, kan Jésus ti koz lor lepok Noé, li pa ti koz ni lor la violence, ni lor fausse religion, ni lor l’immoralité ki ti ena dan sa lepok-la, mem si sa bann kitsoz-la ti bien grave. Jésus ti attire l’attention plutot ki bann dimoune pa ti pé prend compte l’avertissement ki ti pé donne zot. Li ti dire ki zot ti pé “mangé ek boire, bann zom ti pé marié ek ti pé donne bann femme en mariage, ziska jour ki Noé ti rente dan l’arche.” Ki problem ena dan mangé, boire, ek marié? Eski zot pa ti pé zis amenn enn la-vie “normal”? Oui, mais enn deluge ti pé vini ek Noé ti pé preche la justice. So bann parole ek so conduite ti bizin faire bann dimoune dan so lepok reflechi. Pourtant, zot “pa ti prend compte, ziska ki deluge ti vini ek ti balié zot tou.”—Matthieu 24:38, 39.
5. Ki bann qualité Noé ek so famille ti bizin ena?
5 Kan nou reflechi lor sa lepok-la, nou trouvé ki Noé ti choisir enn bon chemin. Kan-mem, dan lepok avant deluge, Noé ek so famille ti bizin ena courage pou zot montré ki zot ti different avek lezot. Zot ti bizin ena enn croyance solid pou zot faire sa grand l’arche-la ek rempli li avek tout sorte qualité zanimo. Eski certain parmi sa bann serviteur fidel-la ti parfois envie amenn enn la-vie “normal,” pou ki dimoune pa trop remark zot? Mem si sa bann pensée-la ti vinn dan zot l’esprit, zot finn kan-mem reste fidel. Apré beaucoup l’année—beaucoup plus ki n’importe kisannla parmi nou pou bizin enduré dan sa lé-monde-la—Noé ti gagne la vie sauve pendant deluge, grace a so la-foi. Mais, Jéhovah ti faire so jugement vinn lor tou seki ti pé amenn enn la-vie “normal” ek ki pa ti pé prend compte signification bann evenement ki ti pé arrivé autour zot.
La violence affecté bann dimoune encore
6. Apré deluge, ki situation ti contigne existé?
6 Apré deluge, apré ki de l’eau ti’nn baissé, bann dimoune ti prend enn nouveau depart. Seulement, bann dimoune ti toujours imparfait, ek ‘tendance zot leker’ ti contigne reste “mauvais depuis zot jeunesse.” (Genèse 8:21) En plus, mem si bann demon pa ti kapav reprend forme lekor bann dimoune, zot ti toujours bien actif. Bien vite, li ti clair ki le monde sa lepok-la ti “dan pouvoir Satan,” ek pareil couma zordi, bann vrai adorateur Jéhovah ti bizin lutte kont “bann manigance Satan le Diable.”—1 Jean 5:19; Éphésiens 6:11, 12.
7. Couma la violence ti augmenté apré deluge?
7 Apré deluge, au moins depuis lepok Nimrod, la terre ti commence rempli avek violence encore. Population lor la terre ti pé augmenté ek ti ena bann progré dan domaine technik, ek sa finn faire ki, avek le temps, la violence inn augmenté encore plus. Longtemps, ti ena l’epée, lance, fleche, ek kales. Apré finn remplace sa par fusil ek canon, ek plitar, au commencement 20eme siecle, finn ena mitraillette ek bann zarme plus sophistiqué encore. Pendant lepok Premier Guerre mondial, ti servi bann zarme encore pli terrible, couma bann avion, bann char la guerre, bann sous-marin ek bann gaz ki empoisonné. Dan sa la-guerre-la, sa bann zarme-la ti touye plusieurs million dimoune. Eski nou ti pé attann sa? Oui.
8. Couma Révélation 6:1-4 finn realisé?
8 En 1914, Jésus ti vinn lé-roi dan le ciel dan Royaume Bondié, ek “jour du Seigneur” ti commencé. (Révélation 1:10) Dan enn vision, livre Révélation decrire Jésus couma enn lé-roi ki pé monte enn cheval blanc ek ki pé complete so victoire. Ena lezot cavalier ki pé suive li; sakenn represente enn plaie different pou le monde. Enn ladan monte lor enn cheval couleur difé, ek finn donne li pouvoir pou “tire la paix lor la terre pou ki sakenn touye so camarade; ek finn donne li enn grand l’epée.” (Révélation 6:1-4) Sa cheval-la ek so cavalier represente la guerre. Sa grand l’epée-la represente enn qualité la-guerre ki jamais pa finn ena avant dan l’histoire—bann la-guerre modern ki amenn enn grand destruction a cause zot bann zarme bien puissant. Zordi, parmi sa bann zarme-la ena bann zarme nucleaire, ek avek enn sel, kapav touye plusieurs dizaine millier dimoune; ena bann missile ki kapav envoye bann bombe lor enn distance plusieurs millier kilometre; ek aussi ena bann zarme chimik ek biologik ki kapav touye enn grand quantité dimoune.
Nou prend compte bann l’avertissement Jéhovah
9. Couma le monde zordi ressemblé le monde ki ti ena avant deluge?
9 Dan lepok Noé, Jéhovah ti detruire l’humanité. Kifer? Parski bann mauvais dimoune ensam avek bann Nephilim, ti pé rempli la terre avek enn violence terrible. Ki nou kapav dire zordi? Eski ena moins violence lor la terre ki dan lepok Noé? Non, au contraire! En plus, pareil couma dan lepok Noé, bann dimoune pé consacré tou zot lé-temps pou occupe zot prop zaffaire; zot pé essaye amenn enn la-vie “normal,” ek zot refuse pou prend compte bann l’avertissement ki pé donne zot. (Luc 17:26, 27) Eski nou ena bann raison pou douté ki Jéhovah pou amenn enn lot destruction lor bann dimoune? Non.
10. (a) Ki l’avertissement souvent repeté dan bann prophetie la Bible? (b) Ki sel fason vive ki bon zordi?
10 Plusieurs siecle avant deluge, Hénok ti annoncé ki pou ena enn destruction ki pou vini dan nou lepok. (Jude 14, 15) Jésus aussi ti koz lor sa ‘grande tribulation-la.’ (Matthieu 24:21) Lezot prophete ti donne bann l’avertissement lor sa sujet-la. (Ézékiel 38:18-23; Daniel 12:1; Yoël 2:31, 32) Ek livre Révélation donne nou enn description bien vivant lor sa destruction final-la. (Révélation 19:11-21) Sakenn parmi nou, nou imite Noé ek nou actif pou preche la justice. Nou prend compte bann l’avertissement Jéhovah ek avek amour, nou aide nou prochain pou faire pareil. Alors, pareil couma Noé, nou marche avek Bondié. En realité, li bien important ki n’importe kisannla ki envie gagne la vie, contigne marche avek Bondié. Couma eski nou kapav faire sa, malgré bann pression ki nou gagné dan la vie toulé-jour? Nou bizin developpe enn confiance solid ki bann projet Bondié pou realisé.—Hébreux 11:6.
Contigne marche avek Bondié dan enn lepok difficile
11. Dan ki fason eski nou imite bann chrétien premier siecle?
11 Dan premier siecle, certain ti dire ki bann chrétien oint, zot ti dan “sa Chemin-la.” (Actes 9:2) Tou zot la-vie ti tourne autour zot la-foi en Jéhovah ek en Jésus Christ. Zot ti suive chemin ki zot Maitre ti tracé. Zordi, bann chrétien fidel faire pareil.
12. Ki finn arrivé apré ki Jésus ti faire enn mirak pou nourri enn la-foule?
12 Pendant ministere Jésus, ti arrive enn evenement ki ti montré ki li important ena la foi. Enn jour, Jésus ti faire enn mirak pou nourri enn la-foule 5,000 dimoune. Bann dimoune ti etonné ek zot ti bien content. Mais, remarké ki ti arrivé apré. Nou lire sa: “Kan bann dimoune ti trouve bann signe ki li ti pé faire, zot ti commence dire: ‘Oui, sannla li vrai-mem sa prophete ki ti bizin vinn dan le monde-la.’ Alors Jésus, ki ti koné ki bannla ti pré pou vinn trappe li pou faire li vinn lé-roi, ti al dan montagne encore enn fois, li tousel.” (Jean 6:10-15) Sa la-nuit-la, li ti al dan enn lot l’endroit. Surement, beaucoup dimoune ti bien chagrin parski Jésus pa ti accepté pou vinn lé-roi. Eski li pa finn montré ki li ena la sagesse necessaire pou vinn lé-roi, ek ki li ena pouvoir pou donne le peuple seki zot bizin lor plan physik? Mais, l’heure ki Jéhovah ti’nn fixé pou Jésus vinn lé-roi, pa ti encore arrivé. En plus, Royaume Jésus ti pou dan le ciel, pa lor la terre.
13, 14. Ki l’attitude beaucoup ti’nn montré, ek couma Jésus ti testé zot la-foi?
13 Mais, la foule ti bien decidé pou al rod Jésus ek dapré l’apotre Jean, zot ti trouve li “lot coté la mer.” Kifer zot ti al rod li, alors ki li ti refusé pou vinn zot lé-roi? Beaucoup ti montré ki zot ti ena enn l’attitude materialiste: zot ti koz surtout lor bann disposition materiel ki Jéhovah ti’nn prend dan desert, dan lepok Moïse. Zot ti montré par la, ki zot ti envie ki Jésus contigne donne zot mangé. Kan Jésus ti trouvé ki zot ena bann mauvais mobile, li ti commence enseigne zot bann verité spirituel ki ti kapav aide zot pou corrige zot mauvais pensée. (Jean 6:17, 24, 25, 30, 31, 35-40) Mais certain ti commence critik li, surtout kan li ti donne sa l’exemple-la: “Oui, mo dire zot vrai-mem: Si zot pa mange la chair Fils de l’homme, ek zot pa boire so di-sang, zot pena la vie en zot-mem. Kikenn ki mange mo la-chair ek boire mo di-sang, ena la vie eternel, ek mo pou ressuscite li dan dernier jour.”—Jean 6:53, 54.
14 Souvent, bann l’exemple ki Jésus ti servi, ti pousse bann dimoune pou montré si vrai-mem zot envie marche avek Bondié. Sa l’exemple-la aussi ti faire pareil. Li ti faire bann dimoune ena bann reaction bien fort. La Bible dire nou: “Kan zot ti tann sa beaucoup parmi so bann disciple, ti dire: ‘Sa langage-la choquant! Kisannla kapav ecoute sa?’ ” Lerla Jésus ti explik zot ki zot ti bizin rod comprend signification spirituel sa bann parole-la. Li ti dire : “C’est l’esprit ki donne la vie; la chair pa servi nanyin. Bann parole ki mo’nn dire zot, represente l’esprit ek la vie.” Mais kan-mem, beaucoup pa ti’lé ecouté, ek la Bible ajouté: “A cause sa, beaucoup parmi so bann disciple ti retourne vers bann kitsoz ki zot ti’nn laisse derriere, ek zot ti nepli oulé marche avek li.”—Jean 6:60, 63, 66.
15. Ki bon l’attitude certain parmi bann disciple Jésus ti ena?
15 Seulement, pa tou disciple Jésus ki ti reagir dan sa fason-la. Li vrai ki bann disciple fidel pa ti bien comprend seki Jésus ti dire. Mais zot confiance en li ti reste solid. Pierre, enn parmi sa bann disciple fidel-la, ti exprime sentiment tou bann ki ti’nn resté, li ti dire: “Seigneur, ar kisannla nou pou allé? C’est toi ki ena bann parole la vie eternel.” (Jean 6:68) Sa c’est vrai-mem enn bon l’attitude ek enn bon exemple!
16. Couma nou la-foi kapav testé, ek ki bon l’attitude nou bizin developpé?
16 Pareil couma bann disciple dan premier siecle, zordi aussi nou la-foi kapav testé. Kitfois nou troublé parski bann promesse Jéhovah pa pé realisé aussi vite ki nou ti pou souhaité. Nou kapav trouve certain explication lor la Bible ki ena dan bann publication, difficile pou comprend. Conduite enn lot chrétien kapav troublé nou. Eski nou bizin arrete marche avek Bondié pou bann raison coumsa? Jamais! Bann disciple ki ti abandonne Jésus ti montré ki zot ti ena enn raisonnement ki pa spirituel. Fodé pa ki nou imite zot.
“Nou pa parmi bann ki pé reculé”
17. Ki kapav aide nou pou contigne marche avek Bondié?
17 L’apotre Paul ti ecrire: “Tou l’Écriture finn inspiré par Bondié.” (2 Timothée 3:16) Dan enn fason bien clair, Jéhovah dire nou a travers la Bible: “Ala chemin-la. Marche ladan.” (Isaïe 30:21) Kan nou obeir Parole Bondié, sa aide nou pou ‘faire bien attention lor maniere ki nou marché.’ (Éphésiens 5:15) Kan nou etudié la Bible ek nou medite lor seki nou aprann, sa aide nou pou “contigne marche dan la verité.” (3 Jean 3) Oui, couma Jésus ti dire: “L’esprit . . . donne la vie, la chair pa servi nanyin.” Sel conseil en ki nou kapav faire confiance pou guide nou la-vie, c’est bann conseil spirituel ki Jéhovah donne nou dan so Parole, par so l’esprit ek so l’organisation.
18. (a) Ki certain faire parski zot pena la sagesse? (b) Ki qualité la foi eski nou developpé?
18 Zordi, bann ki plaigné ek ki pa satisfait, soit parski zot pena enn raisonnement spirituel, ou-soit parski seki zot pé attann pa pé realisé, souvent zot rod profite autant ki zot kapav, bann kitsoz ki le monde offert. Zot blié ki la fin pré, zot pa trouve l’importance pou “veillé” ek zot choisir pou ena bann l’objectif egoïste plutot ki mette Royaume Bondié dan premier place. (Matthieu 24:42) Enn kikenn ki marche dan sa fason-la montré ki li pena la sagesse. Guette ki l’apotre Paul ti dire: “Nou pa parmi bann ki pé reculé pou al vers destruction, mais nou parmi bann ki ena la foi pou garde nou nâme en vie.” (Hébreux 10:39) Pareil couma Hénok ek Noé, nou pé vive dan enn lepok bien troublé, mais pareil couma zot, nou ena privilege pou marche avek Bondié. Kan nou faire sa, nou kapav attann avek confiance ki nou pou trouve bann promesse Jéhovah realisé: la mechanceté pou disparette, ek enn lé-monde kot ena la justice pou etabli lor la terre. Eski c’est pa enn privilege extraordinaire sa?
19. Couma Mika ti decrire conduite bann vrai adorateur Bondié?
19 Par inspiration, prophete Mika ti dire lor bann nation ki ena dan le monde ki zot ti pou “marche sakenn dapré nom zot bondié.” Apré sa, li ti koz lor li-mem ek lor lezot fidel adorateur Jéhovah; li ti dire: “Nou, nou pou marche dapré nom Jéhovah nou Bondié pou touletan, oui pou toujours.” (Mika 4:5) Si ou bien decidé pareil couma Mika pou marche avek Bondié, alors reste proche ar Jéhovah, n’importe ki arrivé pendant sa lepok difficile-la. (Jacques 4:8) Nou souhaité ki sakenn parmi nou ena enn desir sincere pou marche avek Jéhovah nou Bondié, asterla ek pou toujours!
Couma ou pou reponn?
• Ki ressemblance ena entre lepok Noé ek nou lepok?
• Ki chemin Noé ek so famille ti suive, ek couma eski nou kapav imite zot la-foi?
• Ki mauvais l’attitude certain disciple Jésus ti ena?
• Ki bann vrai chrétien bien decidé pou faire?
[Zimage, page 30]
Pareil couma dan lepok Noé, zordi bann l’activité toulé-jour prend le temps bann dimoune
[Zimage, page 31]
En tant ki bann proclamateur Royaume Bondié, “nou pa parmi bann ki pé reculé”