IMITE ZOT LA FOI | NOÉ
Li “Ti Marche Avek Vrai Bondié”
NOÉ pé assize lor enn gros boute di-bois; li pé faire enn ti pause. Li dresse so la jambe ek so lé-dos ki pé fermal, en mem temps li pé guette sa grand l’arche ki devant li-la. Enn l’odeur fort, enn l’odeur goudron ki’nn chauffé pé levé dan l’air; li tann son bann zouti pé resonné. Kot li pé assizé, li kapav trouve so bann garson, sakenn so coté, pé travail lor fasad sa grand l’arche-la. Sa faire plusieurs dizaine l’année ki so madame, so bann garson, ek so bann belle-fille pé travail bien dur lor sa projet-la. Zot inn fini enn bon partie l’arche-la, mais reste ankor beaucoup pou faire!
Bann dimoune ki reste dan sa region-la pensé zot fou. Zot mor ar riyé kan zot trouve Noé ek so bann garson pé range l’arche ek kan zot tendé ki enn jour enn deluge pou couvert later entier. Pou zot, sa malheur ki Noé pé contigne annoncé-la, jamais pa pou arrivé! Zot pa kapav comprend couma enn dimoune kapav gaspille so lavi—ek lavi so famille—pou faire enn kitsoz bete coumsa. Mais, Noé so Bondié, Jéhovah, pa ti trouve bann kitsoz, coumsa.
Parole Bondié dire: “Noé ti marche avek vrai Bondié.” (Genèse 6:9) Eski sa vedir ki Bondié ti marche lor later, ou-soit ki Noé ti al dan le ciel? Non. Li vedir plutot ki Noé ti tellement obeir so Bondié avek fidelité, ek li ti tellement content Li, ki coumadir zot ti marche ensam pareil couma deux camarade. Plusieurs millier l’année apré, la Bible dire concernant Noé: “Par [so] la foi, li ti condamne le monde.” (Hébreux 11:7) Couma Noé finn faire sa? Ki nou kapav aprann ar so l’exemple zordi?
LI TI GARDE SO L’INTEGRITÉ DAN ENN LE MONDE VIOLENT
Noé grandi dan enn le monde kot bien vite bann dimoune vinn deplizanpli mauvais. Hénok, so arriere-grand-pere, ti enn zom droite ki ti marche avek Bondié. Deja dan so lepok, bann dimoune ti mauvais. Hénok ti annoncé ki Bondié ti pou envoye so jugement lor bann mauvais dimoune, ek ki sa jour-la ti derriere laport. Asterla, dan lepok Noé, mentalité bann dimoune inn vinn ankor pli pire. En realité, kan Jéhovah ti guetté, Li ti trouvé ki later ti’nn gaté net, parski li ti rempli ar violence. (Genèse 5:22; 6:11; Jude 14, 15) Kifer situation inn deterioré coumsa?
Enn kitsoz terrible ti pé developpé parmi bann ange. Enn parmi zot inn rebellé kont Jéhovah. Li’nn gate reputation Bondié; li’nn embete Adam ek Ève pou desobeir Bondié ek c’est coumsa ki li’nn vinn Satan le Diable. Dan lepok Noé, lezot ange commence rebellé kont regne Jéhovah. Zot quitte position ki Bondié ti donne zot dan le ciel ek zot vinn lor later. Zot prend enn lekor humain ek zot marié avek bann joli tifi. Sa bann ange ki fiere, egoïste, ek rebelle-la empoisonne l’esprit bann dimoune.—Genèse 3:1-5; 6:1, 2; Jude 6, 7.
En plis, bann zenfant ki zot gagné vinn bann zom extra grand ek extra fort. La Bible appel zot bann Nephilim, ki vedir “faire lezot tombé.” Zot bann brite, bann dominere, ek a cause zot, le monde vinn deplizanpli violent ek mauvais. C’est pou sa raison-la ki nou Createur trouvé ki “bann dimoune ti’nn vinn bien mauvais lor later ek tou tendance ki ti ena dan zot leker ti touletan mauvais.” Alors Jéhovah decidé pou detruire sa mauvais le monde-la dan 120 an.—Genèse 6:3-5.
Noé ek so madame ti bizin protege zot bann zenfant kont bann mauvais l’influence
Maziné couma li ti difisil pou elevé bann zenfant dan enn le monde coumsa! Pourtant, c’est seki Noé inn faire. Li’nn gagne enn bon madame. Plitar, alors ki Noé ena 500 an, so madame gagne trois garson—Sem, Cham, ek Japhet.a Noé ek so madame, toulé-deux ensam, ti bizin protege zot garson kont bann mauvais l’influence ki ena autour zot. Bann ti garson ena tendance pou admire “bann zom fort,” ‘bann zom ki tou dimoune koné,’ ek c’est exactement coumsa ki bann Nephilim ti été. Noé ek so madame pa ti kapav empeche zot bann zenfant tann bann exploit sa bann geant-la. Mais, seki zot ti kapav faire c’est, enseigne zot la verité lor Jéhovah, Bondié ki detesté tou seki mauvais. Zot ti bizin aide zot bann garson comprend ki Jéhovah so leker ti fermal kan Li ti trouve tou sa violence ek rebellion ki ti ena lor later-la.—Genèse 6:6.
Bann parent zordi kapav comprend ki difficulté Noé ek so madame finn gagné. Pareil couma dan lepok Noé, nou le monde zordi rempli avek dimoune violent ek ki rebelle. Mem bann divertissement ki faire pou bann zenfant, zot rempli ar violence. Bann parent ki ena sagesse faire tou seki zot kapav pou combatte sa bann mauvais l’influence-la kan zot enseigne zot zenfant lor Jéhovah, Bondié la paix, ki pou tire tou violence enn jour. (Psaume 11:5; 37:10, 11) Si Noé ek so madame finn reussi, ou aussi ou kapav reussi. Noé so bann garson finn vinn bann bon dimoune, ek zot finn marié avek bann tifi ki, pareil couma zot, ti disposé pou mette Jéhovah, vrai Bondié, en premier dan zot lavi.
“FAIRE ENN L’ARCHE POU TOI”
Enn jour, Noé so lavi changé net. Jéhovah koz avek sa serviteur ki Li bien content-la, ek faire li konn projet ki Li ena pou detruire le monde sa lepok-la. Bondié donne li sa l’ordre-la: “Faire enn l’arche pou toi avek di-bois pié la resine.”—Genèse 6:14.
Sa l’arche-la li pa enn bateau, couma certain pensé. Li pena ni la voile, ni gouvernail, ni rame—so bann coin ti carré. Pou dire pli simple, li couma enn boite. Jéhovah donne Noé bann dimension exact sa l’arche-la ek bann detail concernant so forme. En plis, Bondié dire li passe goudron endan ek en dehors l’arche. Ek Li dire Noé kifer: “Mo pé amenn enn deluge de l’eau lor later, . . . tou seki lor later pou mor.” Selman Jéhovah donne Noé sa l’ordre-la: “To bizin rente dan l’arche, toi, to bann garson, to madame, ek bann madame to bann garson, avek toi.” Dan chaque l’espece zanimo ki ena lor later, Noé bizin ramasse enn certain quantité. Zis bann ki’nn rente dan l’arche ki pou kapav sapé kan Deluge pou vini!—Genèse 6:17-20.
Noé ena enn bel travail pou faire. L’arche-la ti pou extra grand—environ 133 metre longueur, 22 metre largeur, ek 13 metre hauteur. Li ti bien pli grand ki pli gros bateau ki’nn construire dan lepok moderne. Eski Noé rod tou excuse pou pa faire sa travail-la? Eski li plaigné, ou-soit li change bann detail pou faire so travail vinn pli fasil? La Bible dire: “Ek Noé ti faire dapré tou seki Bondié ti’nn donne li l’ordre pou faire. Li ti faire exactement seki ti’nn dire li faire.”—Genèse 6:22.
Sa travail-la prend beaucoup le temps, kitfois 40 ou-soit 50 an. Zot bizin coupe bann pié, transporte sa bann tronc-la, taille bann poteau, donne zot enn forme ek mette zot ensam. L’arche-la bizin ena trois l’etage, plusieurs piece, ek enn laport sur le coté. La-haut net, ena bann la fenetre partout, ek so toit inpé pli haute au milieu pou ki de l’eau kapav desann.—Genèse 6:14-16.
A mesure ki bann l’année passé, ek ki l’arche prend forme, surement Noé bien content pou gagne soutien so famille! Range l’arche li enn travail bien difisil, mais ena enn lot travail ki kitfois pli difisil. La Bible dire nou ki Noé ti “enn predicateur la justice.” (2 Pierre 2:5) Alors avek courage, li donne l’exemple kan li al averti bann dimoune ki bientot pou ena enn destruction lor sa mauvais systeme ki pena okenn respé pou Bondié-la. Couma zot reagir? Plitar, kan Jésus Christ koz lor sa lepok-la, li dire ki bann dimoune “pa ti prend compte.” Zot ti tellement occupé par bann kitsoz ki zot ti habitué faire, couma mangé, boire, ek marié, ki zot pa ti prend compte Noé. (Matthieu 24:37-39) Pena doute ki beaucoup bouffonne li ek so famille. Kitfois certain menace li ek persecute li avek violence.
Mem si bann dimoune ti trouvé ki Bondié ti pé beni Noé, zot ti mok li ek ti ignore so message
Malgré sa, Noé ek so famille jamais pa abandonné. Zot contigne garde zot priorité, setadir range l’arche, mem si bann dimoune autour zot pensé ki seki zot pé faire li dan vide, li bien bete, ek ki zot dan l’erreur. Zordi, bann famille Chretien kapav aprann beaucoup avek la foi Noé ek so famille. Apré tou, nou pé vive enn lepok ki la Bible appel “bann dernier jour” sa systeme-la. (2 Timothée 3:1) Jésus ti dire ki nou lepok ti pou pareil couma lepok kan Noé ti pé construire l’arche. Kan bann dimoune ki pa interessé ar message ki nou pé annoncé lor Royaume Bondié, bouffonne nou, ou-soit-mem persecute nou, li bon ki nou rappel l’exemple Noé. Nou pa premier pou gagne sa bann qualité probleme-la.
“RENTE DAN L’ARCHE”
Plusieurs dizaine l’année passé, ek tigit-tigit l’arche commence prend so forme final. Alors ki Noé pré pou gagne 600 an, li perdi plusieurs so bann proche. Lamek, so papa, mor.b Cinq an plitar, papa Lamek setadir grand-pere Noé, Methoushélah, mor l’age 969 an. Dapré la Bible, c’est li-mem dimoune ki’nn vive pli longtemps. (Genèse 5:27) Methoushélah ek Lamek, toulé-deux ti vive dan mem lepok ki Adam.
Sa mem l’année-la, Jéhovah donne Noé enn l’ordre: “Rente dan l’arche, toi ek to famille.” En mem temps, Jéhovah dire Noé prend bann zanimo dan tou l’espece, mette zot dan l’arche—sept zanimo dan chaque l’espece ki pur, ki kapav offert en sacrifice, ek deux dan tou le reste.—Genèse 7:1-3.
Mazinn enn coute: Partout kot guetté ena zanimo; zot tou pé vinn vers l’arche—ena pé marché, envolé, rampé—zot tou ena diferan grosseur ek diferan forme. Ena ki bien trankil mais lezot non. Mazinn pauvre Noé pé essaye rassemblé, calmé, ek mem kitfois pé caresse tou sa bann zanimo sauvage-la pou faire zot rente dan l’arche kot zot pou enfermé. La Bible dire ki “zot finn rente avek Noé dan l’arche.”—Genèse 7:9.
Bann ki ena doute kitfois pou dire: ‘Couma enn kitsoz coumsa kapav arrivé? Couma tou sa bann zanimo-la kapav vive ensam dan la paix, enfermé dan enn l’arche?’ Reflechi lor la: Eski vrai-mem Createur l’univers pena pouvoir pou controle tou sa bann zanimo-la, ou-soit-mem faire zot vinn moins agressif, alors ki c’est Li-mem ki’nn crée zot? Beaucoup l’année plitar, c’est Li-mem ki ti ouvert Lamer Rouge ek ki ti faire soleil reste en place. Eski vrai-mem Li pa ti pou kapav faire tou sa bann kitsoz ki decrire dan zistoire Noé-la? Bien sur Li ti pou kapav, ek c’est seki Li’nn faire!
Li vrai ki Bondié ti kapav choisir enn lot moyen pou sap lavi sa bann zanimo-la. Mais, avek beaucoup sagesse Li’nn choisir enn moyen ki rappel nou confiance ki Li ti ena en nou bann premier parent kan Li ti dire zot prend soin tou bann creature vivant lor later. (Genèse 1:28) A cause sa zordi, beaucoup parent servi zistoire Noé pou enseigne zot zenfant ki bann zanimo ek bann dimoune zot ena beaucoup valeur devant lizié Jéhovah.
Jéhovah dire Noé ki Deluge pou vini dan enn semaine. Mazinn enn coup: Zot tou pé galoupe par-si par-la. Zot ena enn quantité travail pou faire: Zot bizin mette tou sa bann zanimo-la dan l’arche ek bizin ramasse mangé sa bann zanimo-la dan enn fason bien ordonné; zot bizin aussi embark tou zot bann zaffaire personnel. Surement Noé so madame ek so trois belle-fille ti bien occupé pou amenage place kot zot ti resté dan l’arche dan enn fason kot zot ti pou senti-zot a l’aise.
Mais ki bann dimoune tout autour ti faire? Mem si zot ti trouvé ki Jéhovah ti pé beni Noé ek seki li ti pé faire, zot “pa ti prend compte.” Zot pa ti kapav faire coumadir zot pa ti pé trouve bann zanimo pé rente dan l’arche. Mais sa pa etonne nou. Zordi aussi pareil, bann dimoune pa prend compte bann preuve bien clair ki montré ki nou pé vive bann dernier jour sa systeme-la. Pareil couma l’apotre Pierre ti predire, zordi ena bann moqueur ki mok bann ki ecoute l’avertissement Bondié. (2 Pierre 3:3-6) Dan lepok Noé aussi, surement ti ena bann dimoune ki ti mok li ek so famille.
Kan eski sa bann moquerie-la ti arreté? Sa recit-la dire ki, enn fois ki Noé ti amenn so famille dan l’arche, “Jéhovah ti ferme laport derriere li.” Dan sa moment-la, si ti ena kit moqueur ki ti la, pena doute ki letan zot inn trouve sa, zot la bouche inn fermé. Mais, si jamais zot ti ankor pé mok bannla, letan sa gros la pluie-la inn commence tombé, lerla vrai-mem zot la bouche inn fermé net! La pluie inn contigne tombé, tombé, tombé, ziska ki finn ena inondation dan le monde, pareil couma Jéhovah ti dire.—Genèse 7:16-21.
Eski Jéhovah ti content kan sa bann mauvais dimoune-la ti mor? Non! (Ézékiel 33:11) Au contraire, Li finn donne zot assez le temps pou change zot fason agir ek pou faire seki bon. Eski zot ti kapav faire sa? Fason ki Noé ti amenn so lavi, ti reponn sa question-la. Noé finn marche avek Jéhovah, li’nn obeir Li dan tou kitsoz, coumsa li’nn montré ki n’importe kisannla ti kapav gagne lavi sauve. C’est dan sa sens-la ki so la foi finn condamne le monde sa lepok-la, setadir finn mette au clair tou bann mauvais kitsoz ki bann dimoune dan so generation ti pé faire. C’est so la foi ki finn sap li ek so famille. Si ou imite la foi Noé, ou aussi ou pou kapav sauve ou-mem ek bann dimoune ki ou content. Pareil couma Noé, ou kapav marche ensam avek Jéhovah pareil couma enn camarade ek sa l’amitié-la kapav duré pou touletan!
a Bann dimoune sa lepok-la ti vive beaucoup pli longtemps ki bann dimoune zordi. Kifer sa? C’est parski zot ti vive enn lepok ki ti bien pré ar lepok kot Adam ek Ève ti vive, enn lepok kot Adam ek Ève ti parfait ek kot zot ti ena tou zot la force.
b Lamek appel so garson Noé, ki vedir “Repos; Consolation” ek li prophetisé ki Noé pou realise signification so nom. Couma? Later ti maudit, bann dimoune ti bizin rinté pou cultive later. Alors Noé ti pou amenn l’humanité vers enn lepok kot zot ti pou gagne enn repos ar sa malediction-la. (Genèse 5:28, 29) Lamek pa’nn reussi trouve realisation sa bann parole-la.