Vinn bann ministre souple ki konn adapté
“Mo’nn vinn tou kitsoz pou tou sorte qualité dimoune, pou ki par tou moyen possible, mo sauve certain parmi zot.”—1 CORINTHIENS 9:22.
1, 2. (a) Dan ki fason eski Paul ti enn ministre efficace? (b) Couma Paul ti considere so ministere?
LI TI bien a l’aise avek bann intellectuel, mais aussi avek bann dimoune ordinaire ki ti bann fabricant la tente. Li ti konn convaink bann grand dirigeant romain, mais aussi bann dimoune la campagne ki ti reste Phrygie. Seki li ti ecrire ti motive bann Grec ki ti ena enn l’esprit bien ouvert, mais aussi sa ti motive bann Juif, ki pa ti content changement. So bann parole ti bien logik, pa ti kapav dire nanyin pou dementi li, mais en mem temps, li ti konn touche leker bann dimoune dan enn fason extraordinaire. Li ti rod enn terrain d’entente avek bann dimoune, pou ki li faire certain accepté le Christ.—Actes 20:21.
2 Sa dimoune ki nou pé kozé-la, c’est l’apotre Paul. Li ti enn ministre Bondié ki ti gagne bann bon resultat dan so ministere ek li ti konn adapté-li ar bann situation. (1 Timothée 1:12) Jésus ti donne li enn mission pou “porte [so] nom devant bann nation ek aussi devant bann lé-roi ek bann Israélite.” (Actes 9:15) Couma li ti considere sa mission-la? Li ti dire: “Mo’nn vinn tou kitsoz pou tou sorte qualité dimoune, pou ki par tou moyen possible, mo sauve certain parmi zot. Mais, mo faire tou kitsoz a cause la bonne nouvelle, pou ki mo kapav ena enn part ladan ensam avek lezot.” (1 Corinthiens 9:19-23) Couma l’exemple Paul kapav aide nou pou vinn bann proclamateur ek bann enseignant plus efficace?
Enn dimoune transformé ki ti releve enn defi
3. Ki l’attitude Paul ti ena envers bann disciple Jésus avant ki li-mem, li vinn enn chrétien?
3 Eski Paul ti toujours enn dimoune bon, ki ti ena patience, ek ki ti ena bann qualité necessaire pou sa mission-la? Non! Saul (couma Paul ti appelé avant), ti enn dimoune bien fanatik pou so religion, ek sa ti faire li persecute bann disciple Jésus Christ avek violence. Kan li ti jeune, li ti d’accord ki touye Étienne. Apré sa, li ti al rod bann chrétien partout pou persecute zot. (Actes 7:58; 8:1, 3; 1 Timothée 1:13) Li ti contigne “faire enn tas menace pou touye bann disciple nou Seigneur.” Li pa ti zis rod zot dan Jérusalem, so la-haine ti pousse li pou al rod zot ziska Damas, dan le nord.—Actes 9:1, 2.
4. Ki changement Paul ti bizin faire pou li kapav accompli so mission?
4 Si Paul ti ena la haine coumsa pou religion chrétien, kitfois c’est parski li ti croire ki sa nouveau religion-la pou contamine la religion juif avek bann croyance etranger, ki bann Juif pa ti content. Pa blié ki Paul ti “enn Pharisien,” nom ki vedir “separé.” (Actes 23:6) Asterla, maziné ki choque li’nn gagné kan li ti aprann ki Bondié ti’nn choisir li pou preche Christ avek bann non-Juif ! (Actes 22:14, 15; 26:16-18) Bann Pharisien ti refuse mem pou mange avek bann ki zot ti consideré couma pecheur! (Luc 7:36-39) Surement Paul ti bizin faire enn grand zeffort pou change so l’attitude ek agir en accord avek volonté Bondié, ki envie ki tou sorte qualité dimoune sauvé.—Galates 1:13-17.
5. Couma eski nou kapav imite Paul dan nou ministere?
5 Li possible ki nou aussi nou bizin faire pareil. Bann Témoins de Jéhovah preche dan le monde entier ek dan plusieurs langue, ek sa faire zot joinde tou sorte qualité dimoune. A cause sa, li necessaire ki nou tou, nou examine nou-mem ek nou pa faire preference. (Éphésiens 4:22-24) Ki nou rann-nou kont ou non, nou influencé par nou l’education ek par fason ki nou finn elevé. Sa finn kapav faire nou ena bann l’opinion ek bann l’attitude ki faire nou faire preference envers certain dimoune, ek faire nou pa envie accepté lezot coutume. Nou bizin rejette sa qualité sentiment-la si nou envie trouve bann dimoune ki pou accepté la verité, ek aide zot. (Romains 15:7) C’est seki Paul ti faire. Li ti accepté pou releve sa defi-la ek preche avek bann dimoune lezot race. Grace a l’amour, li ti developpe bann capacité pou enseigné, ek li pou bon ki nou imite so bann method. Si nou examine ministere sa ‘zapotre pou bann nation-la,’ nou pou trouvé ki li ti prend compte lezot, li ti souple ek li ti konn adapté-li kan li ti preché ek enseigné.a—Romains 11:13.
Enn ministre ki ti konn adapté ar different situation
6. Couma Paul ti prend compte croyance ek l’origine bann dimoune ki ti ecoute li, ek ki resultat li ti gagné?
6 Paul ti prend compte croyance ek l’origine bann dimoune ki ti ecoute li. Par exemple, kan li ti koz avek le roi Agrippa II, li ti reconette ki sa lé-roi-la ti “konn bien tou bann coutume ek bann desaccord ki ti ena parmi bann Juif.” Lerla, Paul ti konn servi connaissance ki Agrippa ti ena, pou koz avek li lor bann sujet ki li ti bien comprend. Tellement Paul ti koz dan enn fason clair ek avek conviction, ki Agrippa ti dire li: “Encore enn tigit, to pou convaink moi pou vinn enn chrétien.”—Actes 26:2, 3, 27, 28.
7. Couma Paul ti montré-li souple kan li ti preche ar enn la-foule dan Lystres?
7 Paul ti aussi souple. Par exemple, guetté couma li ti konn adapté so discours kan li ti essaye empeche enn la-foule pou adore li ek Barnabas dan la ville Lystres. Bann dimoune dan sa la-ville-la ti koz lycaonien, ek beaucoup ti considere zot couma bann dimoune ki ti ena moins l’instruction ek ki ti plus croire dan superstition ki lezot dimoune dan sa pays-la. Dapré Actes 14:14-18, Paul ti attire zot l’attention lor la creation, ek lor bann bienfait ki zot ti gagné dan la nature, pou montré ki vrai Bondié beaucoup pli superieur ki tou lezot. Li ti facile pou suive raisonnement Paul, ek apparemment sa ti “empeche bann la-foule pou offert [li ek Barnabas] bann sacrifice.”
8. Couma Paul ti montré ki li ti souple mem si parfois li ti agacé?
8 Bien-sur, Paul pa ti parfait, ek parfois li ti agacé ar certain kitsoz. Par exemple, enn jour, kan bann dimoune ti batte li ek ti traite li dan enn fason injuste, li ti koz brite ar enn Juif ki ti appel Ananias. Mais kan li ti aprann ki, sans ki li koné, li ti’nn insulté enn grand-pretre, dé-suite li ti demann excuse. (Actes 23:1-5) Enn lot fois dan la ville Athènes, li “ti agacé kan li ti trouvé ki sa la-ville-la ti rempli ar zidole.” Pourtant, dan discours ki li ti faire lor colline Mars, Paul pa ti montré ki li ti agacé. Au contraire, kan li ti koz ar bann Athénien dan enn place ki zot ti servi pou faire bann debat, li ti koz ar zot lor enn sujet ki zot ti accepté: li ti koz lor zot l’autel ki ti dedié “Pou enn Bondié ki personne pa koné” ek li ti mem cite enn parmi zot bann poete.—Actes 17:16-28.
9. Couma Paul ti bien konn adapté so l’enseignement ar different qualité dimoune?
9 Paul ti bien konn adapté so l’enseignement ar different qualité dimoune. Li ti prend compte culture ek l’origine bann dimoune avek ki li ti kozé. Kan li ti ecrire bann chrétien ki ti reste Rome, li ti koné ki bannla ti pé reste dan capital pli grand puissance politik dan sa lepok-la. Alors, enn point principal dan so lettre ti montré ki puissance sacrifice Jésus Christ, ki couvert nou peché, pli fort ki puissance peché ki faire nou vinn impur. Là, li ti servi bann parole ki ti pou touche leker bann chrétien dan Rome ek tout autour.—Romains 1:4; 5:14, 15.
10, 11. Couma Paul ti adapté so bann l’exemple ar bann dimoune avek ki li ti kozé? (Guette aussi la note.)
10 Ki Paul ti faire kan li ti envie explik bann verité profond? Li ti bien konn servi bann l’exemple ki sorti dan la vie toulé-jour, ki tou dimoune ti pou comprend. Par exemple, Paul ti koné ki bann dimoune dan Rome ti konn system esclavage ki ti existé inpé partout dan l’Empire romain. Li possible mem ki, beaucoup parmi bann dimoune ki li ti pé ecrire, ti bann esclave. Alors, Paul ti prend esclavage couma enn l’exemple pou appuye so raisonnement concernant choix ki enn dimoune ena pou obeir soit peché, soit la justice.—Romains 6:16-20.
11 Enn livre dire: “Parmi bann Romain, enn proprietaire ti kapav faire so esclave vinn libre sans okenn condition, ou-soit enn esclave ti kapav paye so proprietaire pou gagne so liberté. Enn esclave ti kapav aussi vinn libre si ti faire enn bondié vinn so proprietaire.” Enn esclave libre ti kapav contigne travail pou so proprietaire pou enn salaire. Surement, Paul ti pé koz lor sa disposition-la kan li ti ecrire lor choix ki sakenn ena pou choisir ki proprietaire li envie obeir—soit peché, soit la justice. Bann chrétien dan Rome ti liberé ar peché, ek zot ti vinn bann esclave Bondié. Zot ti libre pou servi Bondié, mais zot ti kapav aussi choisir pou servi zot ancien proprietaire—peché—si zot ti envie faire sa. C’est enn l’exemple bien simple mais ki zot tou ti pou comprend, ek sa ti pou pousse bann chrétien dan Rome pou demann zot-mem: ‘Ki proprietaire mo pé servi?’b
Anou aprann ar l’exemple Paul
12, 13. (a) Ki zeffort nou bizin faire zordi pou nou kapav touche leker different qualité dimoune? (b) Ki method ou finn trouve efficace pou preche avek bann dimoune ki ena bann l’origine different?
12 Pareil couma Paul, nou bizin prend compte lezot, nou bizin souple ek konn adapté nou l’enseignement, pou ki nou kapav touche leker different qualité dimoune. Pou nou aide sa bann dimoune-la comprend la bonne nouvelle, nou bizin faire plus ki zis rann zot enn ti visite, ek annonce enn message ki’nn fini preparé, ou-soit quitte enn publication avek zot. Nou bizin faire tou nou possible pou trouve seki zot vrai-mem bizin, seki tracasse zot, seki zot content ek pa content, seki faire zot peur ek seki zot mefié. Mem si sa demann beaucoup reflexion ek enn grand zeffort, bann proclamateur dan le monde entier pé faire sa avek zèle. Par exemple, filiale bann Témoins de Jéhovah en Hongrie faire sa rapport-la: “Bann frere respecté coutume ek fason vive bann dimoune ki sorti dan lezot pays; ek zot pa attann ki bannla adopté bann coutume local.” Bann Témoins dan lezot pays aussi faire pareil.
13 Dan enn pays dan l’Extrême-Orient, la plupart dimoune tracassé ar la santé, ar la fason pou elevé bann zenfant ek ar l’education. Alors, bann proclamateur dan sa pays-la essaye koz lor sa bann sujet-la au lieu ki zot koz lor condition mondial ki pé deterioré ou-soit lor bann problem social compliké. Dan enn grand la-ville en Amérique, bann proclamateur faire pareil. Zot inn remarké ki bann dimoune dan zot territoire tracassé a cause corruption, embouteillage lor la route, ek crime. Kan bann proclamateur inn servi sa bann sujet-la pou commence bann discussion lor la Bible, zot finn gagne bann bon resultat. Bann proclamateur ki enseigne dan enn fason efficace faire enn maniere ki, n’importe ki sujet conversation zot choisir, zot reste positif ek encourageant. Zot mette l’accent lor coté pratik bann principe la Bible zordi, ek lor l’esperance extraordinaire ki Bondié inn donne nou pou l’avenir.—Isaïe 48:17, 18; 52:7.
14. Montré couma nou kapav adapté-nou ar different qualité dimoune.
14 Li aussi bon ki nou varié la fason ki nou aborde bann dimoune dan predication, parski nou joinde bann dimoune ki ena different culture, l’education, ek religion. Fason ki nou aborde enn dimoune ki croire dan enn Createur, mem si li pa croire dan la Bible, pa pou pareil avek fason ki nou koz avek enn dimoune ki pa croire dan Bondié. Presentation ki nou pou servi avek enn dimoune ki croire ki tou bann livre religieux c’est bann livre ki faire propagande, pa pou pareil avek presentation ki nou pou servi avek enn dimoune ki accepté seki la Bible enseigné. Pa tou dimoune ki ena mem niveau l’education, alors nou bizin souple pou nou adapté nou message ar zot tou. Bann enseignant efficace servi bann raisonnement ek bann l’exemple approprié ki adapté ar situation ki presenté.—1 Jean 5:20.
Enn l’aide pou bann nouveau ministre
15, 16. Kifer ena enn besoin pou forme bann nouveau ministre?
15 Paul pa ti envie zis ameliore so prop method pou enseigne bann dimoune. Li ti koné ki li ti necessaire pou forme bann ki pli jeune couma Timothée ek Tite, pou zot vinn bann ministre efficace. (2 Timothée 2:2; 3:10, 14; Tite 1:4) Zordi aussi, li bien urgent ki nou donne enn formation pareil.
16 En 1914, ti ena environ 5,000 proclamateur lor la terre entier; mais zordi ena apepré 5,000 nouveau disciple ki prend bapteme chaque semaine! (Isaïe 54:2, 3; Actes 11:21) Kan bann nouveau commence frequente la congregation ek envie preché, zot bizin gagne enn formation ek enn direction. (Galates 6:6) Li bien important ki nou servi bann method ki nou Chef, Jésus, ti servi, kan nou enseigne ek forme bann nouveau disciple.c
17, 18. Couma nou kapav aide bann nouveau proclamateur pou ena confiance en zot-mem kan zot preché?
17 Jésus pa ti zis al rod enn la-foule ek lerla dire so bann zapotre commence preche ar zot. Avant, li ti montré zot l’importance sa travail-la, lerla li ti encourage zot pou prié. Ek finalement, li ti faire trois l’arrangement pou aide zot: li ti donne zot enn compagnon, enn territoire ek enn message. (Matthieu 9:35-38; 10:5-7; Marc 6:7; Luc 9:2, 6) Anou suive so l’exemple. Ki nou pé forme nou prop zenfant, enn nouveau etudiant, ou enn kikenn ki pa finn preché pendant enn certaine temps, anou suive sa method-la.
18 Bann nouveau proclamateur bizin ki nou aide zot beaucoup, pou ki zot kapav ena confiance en zot-mem pou preché. Eski ou kapav aide zot pou prepare enn joli presentation ki simple, ek lerla repete sa ensam avek zot? Dan predication, kozé ou-mem dan bann premier lakaz ki zot faire, ek laisse nouveau proclamateur-la aprann par ou l’exemple. Ou kapav suive l’exemple Guidéôn ki ti dire so bann soldat: “Guetté couma mo faire, ek apré faire pareil.” (Juges 7:17) Apré, donne nouveau-la possibilité pou participé. Felicite li pou bann zeffort ki li faire, ek kan necessaire, donne li bann ti suggestion pou li amelioré.
19. Ki ou bien decidé pou faire pou ou kapav ‘accompli ou ministere a fond’?
19 Pou nou kapav ‘accompli nou ministere a fond,’ nou bizin bien decidé pou vinn pli souple kan nou preché, ek nou envie forme bann nouveau pou zot vinn pareil. Kan nou reflechi lor l’importance nou l’objectif—donne connaissance Bondié ki kapav sauve la vie—nou sur ki li vaut la peine pou “vinn tou kitsoz pou tou sorte qualité dimoune, pou ki par tou moyen possible [nou] sauve certain parmi zot.”—2 Timothée 4:5; 1 Corinthiens 9:22.
[Note]
a Nou pou trouvé couma Paul finn manifesté sa bann qualité-la dan so ministere, dan Actes 13:9, 16-42; 17:2-4; 18:1-4; 19:11-20; 20:34; Romains 10:11-15; 2 Corinthiens 6:11-13.
b Paul ti faire pareil kan li ti prend l’exemple enn disposition legal ki ti existé dan l’Empire romain, pou li expliké ki ena enn nouveau relation entre Bondié ek so bann “garson” ki Li’nn oint. (Romains 8:14-17) Dan livre Saint Paul à Rome (en anglais), nou lire sa: “L’adoption ti enn coutume ki ti existé parmi bann Romain, ek sa ti ena enn lien avek la fason ki bann Romain ti considere la famille.”
c Program “Bann pionnier aide lezot” pé fonctionné dan tou bann congregation Témoins de Jéhovah. Sa program-la permette bann ki dan service a plein temps servi zot l’experience ek zot formation pou aide bann proclamateur ki ena moins l’experience.
Eski ou rappel?
• Couma eski nou kapav imite Paul dan nou ministere?
• Ki changement nou bizin faire dan nou l’attitude?
• Couma nou kapav garde nou message positif?
• Ki bann nouveau bizin, pou zot ena confiance en zot-mem?
[L’encadré page 29]
L’apotre Paul ti prend compte bann dimoune, li ti souple ek li ti konn adapté-li kan li ti preché ek enseigné
[L’encadré page 31]
Jésus ti faire trois l’arrangement pou aide so bann disciple: li ti donne zot enn compagnon, enn territoire ek enn message
[Zimage, page 28]
Paul ti reussi convaink different qualité dimoune parski li ti konn adapté-li
[Zimage, page 30]
Bann ministre ki gagne bann bon resultat, prend compte culture bann dimoune avek ki zot kozé
[Zimage page 31]
Bann ministre ki konn adapté ar bann nouveau condition, aide bann nouveau pou prepare-zot pou la predication