Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w06 1/11 p. 8-p. 11 par. 17
  • Point biblik interessant dan livre Proverbes

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Point biblik interessant dan livre Proverbes
  • La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • ‘GAGNE LA SAGESSE EK TRAPPE DISCIPLINE’
  • (Proverbes 1:1–9:18)
  • BANN PROVERBE POU GUIDE NOU
  • (Proverbes 10:1–29:27)
  • ‘BANN MESSAGE KI ENA POIDS’
  • (Proverbes 30:1–31:31)
  • “Vre Sazes Pe Kriye For”
    Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2022
La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2006
w06 1/11 p. 8-p. 11 par. 17

Parole Jéhovah vivant

Point biblik interessant dan livre Proverbes

Le Roi Salomon ki ti regné lor Israël dan le passé, “ti kapav prononce trois mille proverbe.” (1 Rois 4:32) Eski zordi nou kapav lire sa bann parole ki rempli ar sagesse-la? Oui. Parmi sa bann parole-la ena beaucoup ki finn ecrire dan livre Proverbes. Sa livre la Bible-la ti terminé vers 717 a.n.l. C’est zis deux dernier chapitre ki pa finn ecrire par Salomon. C’est Agour garson Yaqé ek le roi Lemouël ki’nn ecrire sa deux chapitre-la. Mais certain pensé ki Lemouël, li enn lot nom pou Salomon.

Ena deux raison kifer inn rassemblé sa bann parole inspiré ki trouve dan livre Proverbes-la. C’est “pou faire konn la sagesse ek la discipline.” (Proverbes 1:2) Sa bann parole-la aide nou pou gagne la sagesse setadir capacité pou trouve bann kitsoz bien clair ek applik la connaissance pou reglé nou bann problem. Zot donne nou aussi la discipline, setadir l’instruction moral. Kan nou prend compte sa bann proverbe-la ek nou ecoute zot conseil, sa kapav influence nou leker, aide nou pou trouve bonheur, ek faire nou reussi dan nou la-vie.—Hébreux 4:12.

‘GAGNE LA SAGESSE EK TRAPPE DISCIPLINE’

(Proverbes 1:1–9:18)

Salomon dire: “Vrai sagesse pé contigne crié fort dan chemin.” (Proverbes 1:20) Kifer nou bizin ecoute so la-voix ki fort ek ki clair? Chapitre 2 cite beaucoup l’avantage ki nou gagné kan nou gagne la sagesse. Chapitre 3 expliké couma pou rod l’intimité avek Jéhovah. Apré Salomon dire: “La sagesse, sa-mem ki pli important. Gagne la sagesse; ek avek tou seki to gagné, gagne l’intelligence. Trappe discipline; pa largue li.”—Proverbes 4:7, 13.

Ki pou aide nou pou resisté kont l’immoralité ki ena dan le monde? Proverbes chapitre 5 donne nou la reponse: Servi bien nou capacité pou reflechi, ek konn reconette bann moyen ki le monde servi pou attire nou. Reflechi aussi lor bann mauvais consequence l’immoralité. Chapitre 6 mette nou en garde kont bann pratik ek bann l’attitude ki mette nou relation avek Jéhovah en danger. Chapitre 7 decrire bann fason agir enn dimoune ki ena enn la-vie immoral, ek sa kapav aide nou beaucoup. Chapitre 8 presente dan enn joli fason, valeur ki la sagesse ena ek couma li enn qualité ki attire nou. Chapitre 9, dernier parmi bann proverbe ki nou’nn examiné ziska l’heure, li dan forme enn l’exemple bien interessant ki pousse nou pou rod la sagesse.

Reponse pou bann question biblik:

1:7; 9:10—Dan ki fason la crainte pou Jéhovah, li “commencement la connaissance” ek “commencement la sagesse”? Sans la crainte pou Jéhovah, pa kapav ena okenn connaissance, parski Jéhovah, Li-mem Createur tou kitsoz ek Li-mem ki’nn faire ecrire la Bible. (Romains 1:20; 2 Timothée 3:16, 17) Li-mem la source tou vrai connaissance. Alors, la connaissance commence par la crainte pou Jéhovah, enn la-crainte ki rempli ar respé. La crainte pou Bondié, li aussi commencement la sagesse parski pa kapav ena la sagesse sans la connaissance. En plus, enn dimoune ki pena la crainte pou Jéhovah, pa pou servi connaissance ki li ena pou honore so Createur.

5:3—Kifer appel enn prostitué, enn “femme etranger”? Proverbes 2:16, 17 decrire enn “femme etranger” couma enn kikenn “ki finn blié l’alliance so Bondié.” Bann Israélite ti appel n’importe kisannla ki ti adore bann fausse Bondié ou-soit ki ti decide pou ignore la Loi mosaïk, enn etranger. Enn prostitué aussi ti forme partie dan sa bann dimoune ki ti appel etranger-la.—Jérémie 2:25; 3:13.

7:1, 2—Ki vedir bann expression “mo bann parole” ek “mo bann commandement”? En plus bann l’enseignement ki ena dan la Bible, bann parent etabli bann la-loi pou bien-etre zot famille. Bann jeune bizin suive sa bann la-loi-la ek aussi bann l’enseignement biblik ki zot gagné ar zot parent.

8:30—Kisannla “zouvrier qualifié”? La sagesse presente li-mem couma enn personne, enn zouvrier qualifié. C’est pa zis enn technik ki servi pou explik different l’aspect la sagesse, mais ici la sagesse represente Jésus Christ, premier garson Bondié, avant ki li vinn lor la terre. Longtemps avant ki li ti né couma enn humain lor la terre, Jéhovah ‘ti crée li couma commencement tou seki Li ti faire.’ (Proverbes 8:22) En tant ki enn “zouvrier qualifié,” li ti travail avek so Papa pou crée tou bann kitsoz.—Colossiens 1:15-17.

9:17—Ki été “bann de l’eau ki’nn kokin,” ek kifer zot “douce”? La Bible compare plaisir ki enn mari ek so femme ena kan zot gagne relation sexuel couma de l’eau ki sorti dan enn puit ek ki rafraichissant. Alors bann de l’eau ki’nn kokin represente bann relation sexuel immoral ki pratiké en secret. (Proverbes 5:15-17) Sa bann de l’eau-la parette douce pou bann ki croire ki personne pa pou decouvert zot.

Bann leson pou nou:

1:10-14. Nou bizin faire attention ki bann pecheur pa attire nou dan zot mauvais chemin par zot bann promesse pou faire nou vinn riche.

3:3. L’amour fidel ek la fidelité bizin ena enn grand valeur pou nou ek nou bizin manifesté sa bann qualité-la. Fodé ki bann dimoune remark sa bien pareil couma zot remark enn collier ki ena enn grand valeur dan nou li-cou. Nou bizin aussi grave sa bann qualité-la lor nou leker pou ki zot forme partie dan nou personnalité.

4:18. Nou gagne la connaissance spirituel tigit par tigit. Pou nou reste dan la lumiere, nou bizin contigne montré l’humilité.

5:8. Fodé ki nou reste loin ar tou bann l’influence immoral, ki li a travers la musik, bann divertissement, Internet, ou-soit bann livre ek magazine.

5:21. Eski enn kikenn ki content Jéhovah pou change so bann bon relation avek vrai Bondié kont dé-trois moment plaisir? Surement pa! Seki pli pousse nou pou garde nou pureté moral, c’est ki nou koné ki Jéhovah trouve seki nou faire ek Li pou demann nou bann compte pou sa.

6:1-5. Dan sa bann verset-la, nou gagne bann bon conseil pou pa ‘porte-nou garant,’ setadir pou nou pa prend bann l’engagement financier pou enn lot dimoune, parski sa li pa enn bon kitsoz. Si, apré ki nou’nn bien reflechi, nou rann-nou compte ki nou finn prend enn mauvais decision, sans tardé nou bizin ‘contigne suppliye sa dimoune-la’ ek faire tou seki nou kapav pou redresse sa situation-la.

6:16-19. Ici li mentionne sept qualité peché kot nou retrouve preské tou mauvais kitsoz ki enn dimoune kapav faire. Fodé ki nou ena la haine pou sa bann kitsoz-la.

6:20-24. Kan enn jeune gagne enn l’education ki basé lor la Bible depuis tipti-mem, sa kapav protege li pou li pa tombe dan piege l’immoralité. Fodé pa ki bann parent neglige responsabilité ki zot ena pou donne zot zenfant sa l’education-la.

7:4. Nou bizin aprann content la sagesse ek l’intelligence.

BANN PROVERBE POU GUIDE NOU

(Proverbes 10:1–29:27)

Le reste livre proverbe, zot bann proverbe ki separé, ki pa depann lor zot camarade ek zot dire beaucoup kitsoz mem si zot courte. Beaucoup koz lor deux l’idée ki different ou-soit deux l’idée ki pareil ek zot donne nou bann bon leson concernant nou conduite, nou fason kozé, ek nou l’attitude.

Chapitre 10 ziska 24 mette l’accent lor l’importance pou ena enn la-crainte ki rempli ar respé pou Jéhovah. C’est “bann zom Hizqiya, le roi Juda” ki ti copié proverbe chapitre 25 ziska 29. (Proverbes 25:1) Sa bann proverbe-la montré nou ki nou bizin compte lor Jéhovah ek zot donne nou bann lezot leson ki bien important.

Reponse pou bann question biblik:

10:6; note—Couma eski “la bouche bann mauvais dimoune couvert la violence”? Kitfois bann mauvais dimoune servi bann parole douce pou cachiette zot bann mauvais l’intention pou faire lezot di-tort. Ou-soit aussi parski souvent bann dimoune pa content zot ek mal considere zot, sa oblige bann mauvais dimoune pou ferme zot la-bouche.

10:10—Couma “enn kikenn ki pese lizié” “faire di-tort”? “Enn dimoune ki pa vaut nanyin” pa zis ‘servi bann kozé travers’ pou faire di-tort mais li aussi essaye cachiette so bann mobile par bann geste ki li faire ar so lekor, par exemple, kan “li pese lizié.” (Proverbes 6:12, 13) Kan li reussi trompe enn dimoune coumsa, sa kapav blesse sa dimoune-la beaucoup.

10:29—Ki été “chemin Jéhovah”? Ici li pé koz lor fason ki Jéhovah agir avek bann dimoune, pa lor chemin ki nou bizin suive. Fason ki Jéhovah agir avek bann dimoune, li vedir securité pou bann ki pena okenn reproche pou faire zot, mais li vedir la ruine pou bann ki mauvais.

11:31—Kifer enn mauvais dimoune pou gagne plus recompense ki enn dimoune droite? Recompense ki mentionné ici, c’est punition ki sakenn gagné. Kan enn dimoune droite faire enn kitsoz ki pa bon, recompense ki li gagné a cause so peché, c’est discipline. Enn mauvais dimoune faire peché volontairement ek li refuse pou pratik seki bon. Alors li gagne seki li merité, setadir enn punition ki pli severe.

12:23—Couma enn kikenn “couvert la connaissance”? Couvert la connaissance pa vedir ki enn kikenn refuse pou partage la connaissance. Sa vedir ki sa dimoune-la partage la connaissance sans ki li attire l’attention lor li, sans faire vantard ek sans faire l’etalage ar seki li koné.

14:17—Couma dimoune kapav “ena la haine pou enn kikenn ki ena capacité pou reflechi”? Bann mot hébreu ki traduire ici par “capacité pou reflechi” vedir soit discernement ou-soit mauvais pensée. Bien-sur, bann dimoune pa content enn kikenn ki ena bann mauvais pensée. Mais zot pa content aussi enn kikenn ki ena discernement, ki servi so capacité pou reflechi, ek ki decidé pou “pa faire partie dan le monde.”—Jean 15:19.

18:19—“Kan commette enn peché kont enn frere,” couma “li vinn plus ki enn la-ville fortifié”? Pareil couma enn la-ville ki fortifié pa cedé kan bann l’ennemi entoure li, sa frere-la kapav pa’lé faire okenn concession. Bann discussion ki ena entre li ek sa dimoune ki’nn faire peché kont li-la kapav facilement vinn enn grand barriere pareil couma “enn barre enn la-tour.”

Bann leson pou nou:

10:11-14. Pou ki nou bann parole batir lezot, fodé ki nou l’esprit rempli avek la connaissance exact, ki nou leker motivé par l’amour, ek ki bann parole ki sorti dan nou la-bouche, zot dirigé par la sagesse.

10:19; 12:18; 13:3; 15:28; 17:28. Fodé pa nou koz beaucoup, ek nou bizin pese bien nou parole avant nou kozé.

11:1; 16:11; 20:10, 23. Jéhovah oulé ki nou honnete dan business.

11:4. Li bien bet pou galope derriere bann kitsoz materiel ek neglige nou l’etude personnel, nou bann reunion, la priere ek predication.

13:4. Li pa assez ki nou “envie” enn responsabilité dan congregation ou-soit ki nou envie gagne la vie dan le monde nouveau. Nou bizin aussi travail dur ek contigne faire bann grand zeffort pou rempli bann condition ki bizin.

13:24; 29:15, 21. Enn parent ki content so zenfant pa gate li plus ki bizin, ni ferme lizié lor so bann defaut. Plutot, enn papa ou-soit enn mama corrige zenfant-la pou tire sa bann defaut-la avant ki zot prend racine.

14:10. Li pa touletan possible pou nou exprime nou bann sentiment ki pli profond, ni faire lezot comprend sa bann sentiment-la. A cause sa, reconfort ki lezot kapav offert, li limité. Kitfois nou bizin compte zis lor Jéhovah tousel kan nou passe par certain difficulté.

15:7. Fodé pa nou dire enn dimoune tou seki nou koné enn sel coup, pareil couma enn planteur jamais pa sème tou so bann la-grain dan mem l’endroit. Enn dimoune sage sème so connaissance tigit par tigit, dapré seki necessaire.

15:15; 18:14. Kan nou garde enn l’attitude positif, sa pou aide nou trouve la joie mem dan bann situation bien difficile.

17:24. Fodé pa nou faire pareil couma enn “dimoune bet,” ki laisse so lizié ek so leker promené partout au lieu ki li concentré lor bann kitsoz important. Nou bizin rod l’intelligence pou ki nou kapav agir avek sagesse.

23:6-8. Nou bizin evite bann dimoune ki faire croire ki zot ena l’hospitalité mais ki hypocrite.

27:21. Fason ki nou reagir kan lezot felicite nou, montré ki qualité dimoune nou été. Si sa pousse nou pou reconette ki tou seki nou faire c’est grace a Jéhovah ek si sa encourage nou pou contigne servi Li, nou pou montré ki nou ena l’humilité. Parkont si sa faire nou croire ki nou pli superieur ki lezot, nou pou montré ki nou mank l’humilité.

27:23-27. Sa bann proverbe-la servi bann kitsoz ki ena rapport avek la vie bann berger, pou attire l’attention lor contentement ki nou kapav gagné kan nou amenn enn la-vie simple ek kan nou travail dur. Fodé ki sa bann proverbe-la faire nou comprend bien ki nou bizin depann lor Bondié.a

28:5. Si nou “rod Jéhovah” a travers la priere ek l’etude so Parole, nou kapav “comprend tou” seki bizin pou servi Li couma Li envie.

‘BANN MESSAGE KI ENA POIDS’

(Proverbes 30:1–31:31)

Livre Proverbes termine avek deux ‘message ki ena poids.’ (Proverbes 30:1; 31:1) Dan so message, Agour servi bann comparaison ki faire reflechi pou decrire couma li impossible pou satisfaire desir enn dimoune ki toujours envie gagne plus. Li montré aussi couma li difficile pou reconette bann tactik ki enn zom servi pou reussi trompe enn jeune fille.b Li averti nou aussi pou nou pa vinn vantard ek nou pa faire colere.

Lemouël ti gagne enn message avek so mama. Dan sa message ki ena beaucoup poids-la, ena bann bon conseil concernant fason servi di-vin ek bann la-boisson ki faire dimoune sou ek aussi lor fason pou juge avek la justice. Description ki li donné concernant enn madame ki capable, termine par sa bann mot-la: “Donne li enn part dan seki so la-main inn produire, ek laisse so travail faire li gagne bann louange dan bann la-porte [la ville.]”—Proverbes 31:31.

Gagne la sagesse, accepté discipline, developpe la crainte pou Bondié, compte lor Jéhovah—Sa c’est bann leson ki livre Proverbes enseigne nou ek sa bann leson-la vrai-mem ena beaucoup valeur! Anou faire tou nou possible pou nou applik sa bann conseil-la. Lerla nou pou konn bonheur ki enn ‘kikenn ki ena la crainte pou Jéhovah,’ gagné.—Psaume 112:1.

[Note]

a Guette La Tour de Garde 1er août 1991, page 31.

b Guette La Tour de Garde 1er juillet 1992, page 31.

[Zimage, page 8]

Jéhovah, Li-mem la source tou vrai connaissance

[Zimage, page 10]

Ki vedir “sème la connaissance”?

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze