Watchtower BIBLIOTEK LOR INTERNET
Watchtower
BIBLIOTEK LOR INTERNET
Kreol Morisien
  • LABIB
  • PIBLIKASION
  • RENION
  • w07 1/9 p. 23-27
  • Parent—Enseigne zot zenfant avek amour

Pena video ki disponib pou seki ou finn swazir.

Sori, enn erer inn anpes sa video-la zwe.

  • Parent—Enseigne zot zenfant avek amour
  • La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2007
  • Soutit
  • Lor Mem Size
  • Li important pou ena patience
  • Couma pou discipline avek amour
  • Encourage ou bann zenfant pou koz franc ar ou
  • Parent, Zenfant—Communik Avek Amour
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2013
  • Paran—Ed To Zanfan pou Kontan Zeova
    Latour Degard Pe Anons Rwayom Zeova (Edision Letid)—2022
  • Nou zenfant—Enn l’heritage ki ena enn grand valeur
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2005
  • Enseigne zot zenfant pou content Jéhovah
    La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2007
Rod Plis
La Tour de Garde pé annonce Royaume Jéhovah—2007
w07 1/9 p. 23-27

Parent—Enseigne zot zenfant avek amour

“Tou seki zot ena pou faire, faire li avek amour.”—1 CORINTHIENS 16:14.

1. Ki sentiment bann parent ena kan enn zenfant né?

LA PLUPART parent pou d’accord ki naissance enn zenfant c’est kitfois enn parmi bann l’evenement ki pli heureux dan la vie. Enn mama ki appel Aleah dire: “Kan mo tifi ti fek né ek mo ti guette li premier fois, mo ti ressenti enn kitsoz extraordinaire. Pou moi, li ti pli joli zenfant ki mo finn trouvé.” Pourtant enn l’evenement joyeux coumsa kapav aussi faire bann parent tracassé. Mari Aleah dire: “Seki ti tracasse moi c’est, si mo ti pou kapav bien prepare mo tifi pou bann l’epreuve ki li ti pou gagné dan so la-vie.” Beaucoup parent ena sa sentiment-la ek zot rann-zot compte ki li bien important ki zot elevé zot zenfant avek amour. Selman, bann parent chrétien ki envie elevé zot zenfant avek amour gagne bann difficulté. Ki qualité difficulté zot gagné?

2. Ar ki difficulté bann parent bizin faire face?

2 Nou pé vive la fin bann dernier jour sa lé-monde-la. Couma ti annoncé, le monde rempli ar bann dimoune ki pa manifesté l’amour. Mem dan la famille, bann dimoune pena “okenn affection naturel” ek zot finn vinn‘ingrat, zot pa fidel, zot pa konn control zot, zot pena okenn pitié.’ (2 Timothée 3:1-5) Kan bann famille chrétien en contact toulé-jour avek bann dimoune ki manifesté sa bann defaut-la, sa kapav ena enn l’influence lor fason ki zot traite bann membre zot famille. En plus, bann parent, en tant ki humain imparfait, bizin lutte kont zot prop tendance pou perdi control, pou dire bann kitsoz ki zot pa vrai-mem envie dire ek pou ena enn mauvais jugement dan bann lezot fason.—Romains 3:23; Jacques 3:2, 8, 9.

3. Couma bann parent kapav elevé bann zenfant ki heureux?

3 Malgré sa bann difficulté-la, bann parent kapav elevé bann zenfant ki heureux ek ki bien lor plan spirituel. Couma? Kan zot suive sa conseil la Bible-la: “Tou seki zot ena pou faire, faire li avek amour.” (1 Corinthiens 16:14) Oui, l’amour li “enn kitsoz parfait ki soude nou tou ensam.” (Colossiens 3:14) Anou examine trois l’aspect lor l’amour ki l’apotre Paul ti mentionné dan so premier lettre ki li ti envoye bann Corinthiens. Nou pou examine bann fason precis couma bann parent kapav applik sa qualité-la kan zot pé elevé zot bann zenfant.—1 Corinthiens 13:4-8.

Li important pou ena patience

4. Kifer bann parent bizin ena patience?

4 Paul ti ecrire: “L’amour ena patience.” (1 Corinthiens 13:4) Mot grec ki’nn traduire par “patience” vedir pa pressé pou en colere. Kifer bann parent bizin ena patience? La plupart parent surement pou kapav mazinn beaucoup raison kifer zot bizin ena patience. Anou prend zis dé-trois l’exemple. Kan enn zenfant envie enn kitsoz, li bien rare ki li demann sa so parent zis enn sel fois. Mem si parent-la inn dire li non dan enn fason bien ferme, li pou contigné demandé, parski li souhaité ki finalement so parent pou dire li oui. Bann adolescent kitfois pou persisté ek pou donne plusieurs raison kifer zot parent bizin laisse zot faire enn kitsoz alors ki bann parent-la koné ki sa kitsoz-la pa bon. (Proverbes 22:15) Ek pareil couma nou tou, bann zenfant ena tendance pou refaire mem erreur.—Psaume 130:3.

5. Ki kapav aide bann parent pou ena patience?

5 Ki kapav aide bann parent pou ena patience avek zot zenfant? Le roi Salomon ti ecrire: “Kan enn dimoune comprend seki ena pli loin, vrai-mem sa ralenti so colere.” (Proverbes 19:11) Bann parent pou comprend bien conduite zot zenfant si zot rappel ki enn lepok, zot aussi zot ti “koz couma enn tibaba, [zot] ti pense couma enn tibaba, [zot] ti raisonne couma enn tibaba.” (1 Corinthiens 13:11) Parent, eski ou rappel couma ou aussi ou ti fatigue ou papa ou-soit ou mama pou donne ou enn kitsoz ki bet? Kan ou ti enn adolescent, eski ou ti’nn deja ena l’impression ki ou bann parent pa ti comprend ou bann sentiment ou-soit ou bann problem? Si oui, surement ou comprend kifer ou bann zenfant agir dan enn certaine fason ek kifer zot bizin ki ou contigne rappel zot ou bann decision avek patience. (Colossiens 4:6) Li bon nou rappel ki Jéhovah ti dire bann parent israélite pou ‘repete So bann la-loi ar zot zenfant pou faire sa rente dan zot la-tête.’ (Deutéronome 6:6, 7) Mot hébreu ki traduire l’expression ‘repeté pou faire sa rente dan zot la-tête’ vedir “dire encore ek encore,” “imprimé.” Sa vedir ki bann parent kitfois bizin repete plusieurs fois seki zot dire avant ki zot zenfant aprann pou mette en pratik bann la-loi Bondié. Souvent, zot bizin faire mem zaffaire kan zot enseigne bann zenfant lezot kitsoz ki zot bizin aprann dan zot la-vie.

6. Kifer enn parent ki ena patience, li pa enn parent ki tolere tou kitsoz?

6 Selman, enn parent ki ena patience li pa enn parent ki tolere tou kitsoz. La Bible donne sa l’avertissement-la: “Kan laisse enn garson faire seki li envie, li pou faire so mama honté.” Pou empeche sa arrivé, mem proverbe dire: “Rotin ek reprimande, sa ki donne la sagesse.” (Proverbes 29:15) Parfois, bann zenfant kapav pensé ki zot parent pena droit pou corrige zot. Mais fodé pa ki bann famille chrétien zot dirigé couma enn system democratik; coumadir fodé bann zenfant d’accord, lerla bann parent gagne droit etablir bann regle dan lakaz. Au contraire, Jéhovah, ki pli grand Chef pou la famille, donne bann parent l’autorité pou forme ek discipline zot zenfant avek amour. (1 Corinthiens 11:3; Éphésiens 3:15; 6:1-4) En realité, discipline ena enn grand lien avek enn lot l’aspect lor l’amour ki Paul ti mentionné.

Couma pou discipline avek amour

7. Kifer bann bon parent pou discipline zot zenfant, ek ki sa discipline-la impliké?

7 Paul ti ecrire ki “l’amour . . . li bon.” (1 Corinthiens 13:4) Bann parent ki vrai-mem bon, pa pou change zot la-loi a chaque fois ki zot discipline zot zenfant. Kan zot agir coumsa, zot imite Jéhovah. Paul ti ecrire: “Jéhovah discipline bann ki Li content.” Remarké ki kan la Bible koz lor discipline, sa pa vedir zis punition. Sa vedir formé ek enseigné. Dan ki but donne enn discipline coumsa? Paul dire: “Pou bann ki li [discipline] finn formé, li rapporte enn fruit la paix, setadir la justice.” (Hébreux 12:6, 11) Kan avek amour, bann parent enseigne zot zenfant couma Bondié demann zot, zot donne bannla possibilité pou vinn bann adulte ki favorise la paix ek ki droite. Si bann zenfant accepté “discipline Jéhovah,” zot pou gagne la sagesse, connaissance ek capacité pou bien jugé—bann qualité ki ena plus valeur ki l’argent ek l’or.—Proverbes 3:11-18.

8. En general, ki arrivé kan bann parent pa discipline zot zenfant?

8 Parkont, bann parent pa pou montré ki zot bon si zot pa discipline zot zenfant. Jéhovah ti inspire Salomon pou ecrire: “Enn kikenn ki hesité pou servi so baton, ena la haine pou so garson, mais enn kikenn ki content so garson, rod li avek discipline.” (Proverbes 13:24) Souvent, kan bann parent pa discipline zot bann zenfant couma bizin ek pé touletan change zot bann la-loi, bann zenfant-la ena tendance pou vinn egoïste ek malheureux. Parkont, nou finn remarké ki bann zenfant ki zot parent comprend zot, mais ki en mem temps fixé bann limite ferme dan lakaz, sa bann zenfant-la zot travail pli bien dan lekol, zot vinn bann adulte ki konn vive bien avek lezot dimoune, ek en general, zot heureux. Alors, li clair ki bann parent ki discipline zot zenfant, zot vrai-mem montré ki zot content zot zenfant!

9. Ki kitsoz bann parent chrétien enseigne zot zenfant, ek couma bann zenfant bizin considere sa bann la-loi-la?

9 Ki sa vedir discipline bann zenfant dan enn bon fason ek avek amour? Bann parent bizin explik zot zenfant exactement seki zot attann ki bannla faire. Par exemple, depuis tipti, bann zenfant ki ena bann parent chrétien aprann bann principe fondamental ki ena dan la Bible ek l’importance pou participe dan plusieurs l’aspect vrai l’adoration. (Exode 20:12-17; Matthieu 22:37-40; 28:19; Hébreux 10:24, 25) Bann zenfant bizin koné ki pa kapav change sa bann la-loi-la.

10, 11. Kifer bann parent kapav prend en consideration desir zot zenfant kan zot etabli bann regle dan lakaz?

10 Mais li kapav arrivé ki, bann parent envie discute ensam avek zot zenfant kan zot etabli bann regle dan lakaz. Si bann jeune gagne l’occasion pou participe dan bann discussion lor sa bann regle-la, kitfois zot pou plus disposé pou suive zot. Par exemple, si bann parent envie ki zot zenfant rente lakaz avant enn certaine l’heure, zot kapav zot-mem choisir enn l’heure precis pou sa. Ou-soit, zot kapav aussi demann zot zenfant ki l’heure zot pensé zot pou rentré ek kifer. Lerla, bann parent-la kapav dire ki l’heure zot, zot envie ki bann zenfant bizin rentré ek expliké kifer sa l’heure-la li raisonnable. Si bann parent ek bann zenfant pa d’accord—enn kitsoz ki surement pou arrivé—ki bann parent pou faire? Dan certain cas, bann parent kapav decidé pou accepté seki zot zenfant proposé, si pena okenn principe la Bible ki impliké. Eski sa vedir ki là, bann parent pé cedé ek pé abandonne zot l’autorité?

11 Pou reponn sa question-la, anou guette fason ki Jéhovah ti servi so l’autorité avek amour kan li ti traite avek Lot ek so famille. Apré ki bann ange ti amenn Lot, so femme ek so deux tifi, en dehors Sodome, zot ti dire: “Sauvé, al dan bann montagne, pou ki to pa perdi to la-vie!” Mais, Lot ti reponn: “Pa sa, s’il te plait Jéhovah!” Lerla, Lot ti propose Jéhovah enn lot solution: “S’il te plait, sa la-ville-la li assez pré pou mo sauvé ek c’est enn ti kitsoz. S’il te plait, eski mo kapav sauvé al la-bas?” Ki Jéhovah ti reponn li? “Oui, mo ena vrai-mem consideration pou toi, mem ziska là.” (Genèse 19:17-22) Eski Jéhovah ti abandonne so l’autorité? Non! Au contraire, Li ti prend compte seki Lot ti demann Li, ek Li ti choisir pou montré plus bonté envers li dan sa domaine-la. Si ou enn parent, eski dé-fois ou kapav prend en consideration desir ou bann zenfant kan ou etabli bann regle dan lakaz?

12. Ki pou aide enn zenfant pou ki li senti-li en securité?

12 Bien sur, c’est pa zis bann regle ki ena dan lakaz ki bann zenfant bizin koné, zot bizin konn aussi ki bann punition zot pou gagné si zot pa obeir sa bann regle-la. Enn fois ki’nn fini discute lor sa bann punition-la ek ki zot tou inn bien comprend sa, bizin applik sa bann regle-la. Si bann parent touletan pé mette zot zenfant en garde kont enn punition ki zot merité, mais jamais zot pa puni zot zenfant, zot pa pé montré ki zot bon. La Bible dire: “Parski pa finn applik enn jugement vite kont enn mauvais action, a cause sa, dan zot leker bann dimoune finn plus decidé pou faire le mal.” (Ecclésiaste 8:11) Li vrai ki enn parent kapav decidé pou pa corrige enn zenfant en publik ou-soit devant so bann camarade pou pa faire li gagne honté. Mais bann zenfant senti-zot plus en securité ek zot ena plus respé ek l’amour pou zot parent kan zot koné ki, kan zot parent dire “oui” sa vedir oui ek kan zot dire “non” sa vedir non—mem si sa implik enn punition.—Matthieu 5:37.

13, 14. Couma bann parent kapav imite Jéhovah kan zot enseigne zot zenfant?

13 Pou ki enn punition li bon, punition-la ek fason ki donne li, bizin adapté ar zenfant-la. Pam dire: “Nou pa ti kapav donne nou deux zenfant mem qualité punition. Seki ti marché avek enn, pa ti marché avek lot-la.” Larry, so mari, expliké: “Nou pli grand tifi ti bien decidé pou faire seki li ti envie ek coumadir zis enn discipline bien severe ki ti ena l’effet lor li. Mais avek nou deuxieme tifi, nou ti zis bizin koz ferme ou-soit guette li dan enn fason severe pou li comprend.” Oui, bann parent ki ena l’amour faire tou seki zot kapav pou guetté ki qualité discipline ki adapté ar chaque zenfant.

14 Jéhovah donne bann parent l’exemple, parski Li konn bann point fort ek bann faiblesse sakenn so bann serviteur. (Hébreux 4:13) En plus, kan Jéhovah donne enn punition, jamais Li trop severe ni Li trop mou. Au contraire, Li toujours discipline so peuple “zis quantité ki bizin.” (Jérémie 30:11) Parent, eski ou konn bann point fort ek bann faiblesse ou bann zenfant? Eski ou kapav servi sa connaissance-la dan enn fason efficace ek avek bonté pou forme zot? Si oui, ou pé montré ki ou content ou bann zenfant.

Encourage ou bann zenfant pou koz franc ar ou

15, 16. Couma bann parent kapav encourage zot zenfant pou dire franc seki zot pensé, ek ki method bann parent chrétien finn trouve efficace dan sa domaine-la?

15 Enn lot l’aspect ki l’amour ena, c’est ki “li pa trouve la joie dan l’injustice, mais li trouve la joie avek la verité.” (1 Corinthiens 13:6) Couma bann parent kapav forme zot zenfant pou zot content seki juste ek vrai? Enn kitsoz bien important ki zot bizin faire c’est encourage zot zenfant pou dire bien franc seki zot ressenti, mem si li difficile pou zot accepté seki bann zenfant-la dire. Nou comprend ki bann parent content kan zot zenfant exprime bann pensée ek bann sentiment ki en accord avek bann principe biblik. Mais li kapav arrivé ki enn zenfant dire franc seki li ena dan so leker ek sa kapav montré ki li ena enn tendance pou content seki pa bon. (Genèse 8:21) Couma lerla bann parent bizin reagir? Kitfois zot pou ena tendance pou corrige zenfant-la dé-suite. Si bann parent faire sa, bien vite zot zenfant pou aprann pou dire zis seki zot parent envie tendé. Bien sur, kan enn zenfant commence mank respé dan so fason kozé, bann parent bizin corrige li dé-suite. Mais ena enn difference entre enseigne enn zenfant couma pou exprime-li avek respé, ek dicté li seki li bizin dire.

16 Couma bann parent kapav encourage zot zenfant pou dire franc seki zot pensé? Aleah, ki nou ti mentionné au commencement, dire: “Nou pa en colere kan nou bann zenfant dire nou bann kitsoz ki troublé nou; coumsa nou finn crée enn l’atmosphere kot nou bann zenfant kapav dire franc seki zot pensé.” Enn papa ki appel Tom dire: “Nou ti encourage nou tifi pou dire nou so sentiment, mem si li pa ti d’accord avek nou fason pensé. Nou ti pensé ki si touletan nou ti coupe li kan li ti exprime-li ek oblige li pou accepté seki nou, nou ti envie, li ti pou agacé ek li ti pou prend l’habitude pou pa dire nou seki ti ena vrai-mem dan so leker. Parkont, kan nou ti ecoute li, sa ti encourage li pou ecoute nou.” Nou koné ki bann zenfant bizin obeir zot parent. (Proverbes 6:20) Mais kan ena enn communication bien franc, sa donne bann parent l’occasion pou aide zot zenfant pou developpe capacité pou raisonné. Vincent, enn papa quatre zenfant, dire: “Souvent, nou ti examine bann l’avantage ek bann desavantage enn certaine situation pou ki nou bann zenfant kapav trouvé par zot-mem ki pli bon solution. Sa ti aide zot pou developpe zot capacité pou reflechi.”—Proverbes 1:1-4.

17. Ki bann parent kapav sur?

17 Li vrai ki okenn parent pa pou kapav applik dan enn fason parfait seki la Bible dire lor fason ki bizin elevé bann zenfant. Mais, ou kapav sur ki ou bann zenfant pou bien apprecié bann zeffort ki ou faire pou enseigne zot avek patience, bonté ek amour. Pena doute ki Jéhovah pou beni ou bann zeffort. (Proverbes 3:33) En realité, tou bann parent chrétien faire sa zeffort-la parski zot envie ki zot zenfant aprann pou content Jéhovah pareil couma zot-mem zot content Li. Couma bann parent kapav reussi faire sa? Prochain lartik pou examine certain method bien precis ki bann parent kapav servi.

Eski ou rappel?

• Couma, kan enn parent ena enn bon jugement, sa aide li pou ena patience?

• Ki lien ena entre la bonté ek discipline?

• Kifer enn communication franc entre parent ek zenfant, li bien important?

[Zimage, page 25]

Parent, eski ou rappel couma ou ti été kan ou ti zenfant?

[Zimage, page 26]

Eski ou encourage ou bann zenfant pou dire franc seki zot pensé?

    Piblikasion Kreol Morisien (2000-2025)
    Dekoneksion
    Koneksion
    • Kreol Morisien
    • Partaze
    • Preferans
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Linformasion Legal
    • Prinsip Konfidansialite
    • Reglaz Konfidansialite
    • JW.ORG
    • Koneksion
    Partaze