Nou zenfant—Enn l’heritage ki ena enn grand valeur
“Guetté! Bann garson zot enn l’heritage Jéhovah; fruit ventre, li enn recompense.”—PSAUME 127:3.
1. Couma premier ti-baba finn né?
REFLECHI pou enn ti moment lor mirak ki finn arrivé par fason ki Jéhovah ti crée premier zom ek premier femme. Adam ek Ève toulé-deux ti donne enn partie de zot-mem, ek sa ti vinn enn cellule ki ti developpé dan ventre Ève ek ki finalement ti vinn enn dimoune complet—premier ti-baba. (Genèse 4:1) Ziska zordi, nou considere formation ek naissance enn zenfant, couma enn kitsoz extraordinaire. Certain mem appel sa enn mirak.
2. Kifer ou pou dire ki seki arrivé dan ventre enn madame enceinte, li enn mirak?
2 Apré l’union enn mama ek enn papa, enn cellule commence developpé dan ventre mama-la pendant environ 270 jour. Apré sa, li vinn enn ti-baba ki ena plusieurs milliard cellule. Dan premier cellule-la, ena bann instruction pou faire plus ki 200 different qualité cellule. Sa bann cellule-la extra compliké. Zot suive sa bann instruction-la enn fason ki okenn dimoune pa comprend, ek zot developpe exactement dan l’ordre ek dan maniere ki bizin pou forme enn dimoune vivant!
3. Kifer beaucoup dimoune raisonnable d’accord ki zis Bondié ki kapav responsable naissance enn ti-baba?
3 Kisannla ou pou dire ki vrai-mem finn crée enn ti-baba? C’est bien-sur, sa Kikenn ki finn crée la vie-la. Enn ecrivain Psaume ti chanté: “Zot bizin koné ki Jéhovah, Li-mem Bondié. Li-mem ki finn faire nou, ek pa nou-mem.” (Psaume 100:3) Parent, ou bien koné c’est pa parski ou extra intelligent ki ou finn kapav produire sa ti boute la-vie-la. Zis enn Bondié ki ena enn sagesse extraordinaire, ki kapav faire mirak pou forme enn nouveau la-vie. Pendant plusieurs millier l’année, bann dimoune raisonnable finn dire ki c’est grace a enn Grand Createur ki enn zenfant kapav formé dan ventre so mama. Eski ou aussi, ou croire pareil?—Psaume 139:13-16.
4. Ki defaut bann dimoune ena, mais ki Jéhovah pena?
4 Mais eski Jéhovah, Li enn Createur sans okenn sentiment, ki finn zis mette en place enn system pou ki bann zom ek bann femme kapav gagne zenfant? Certain dimoune pena sentiment, mais Jéhovah, jamais Li pa coumsa. (Psaume 78:38-40) La Bible dire dan Psaume 127:3: “Guetté! Bann garson [ek bann tifi aussi] zot enn l’heritage Jéhovah; fruit ventre, li enn recompense.” Anou examiné ki sa vedir enn l’heritage, ek ki sa montré nou.
Enn l’heritage ek enn recompense
5. Kifer bann zenfant, zot enn l’heritage?
5 Enn l’heritage, li couma enn cadeau. Souvent, bann parent travaille bien dur ek pendant longtemps pou quitte enn l’heritage pou zot zenfant. Sa kapav l’argent, la terre ou-soit kitfois, enn kitsoz ki ti ena beaucoup valeur pou zot. N’importe ki li été, li enn preuve ki parent-la ti content so zenfant. La Bible dire ki bann zenfant, zot couma enn l’heritage ki Bondié finn donne bann parent. Zot enn cadeau ki Bondié donné parski Li content nou. Si ou enn parent, eski ou kapav dire ki ou bann action montré ki ou considere ou bann zenfant couma enn cadeau ki Createur l’univers finn confié ou?
6. Ki projet Bondié ti ena kan Li ti permette bann dimoune gagne zenfant?
6 Kan Jéhovah ti donne sa cadeau-la, Li ti ena projet pou rempli la terre avek bann descendant Adam ek Ève. (Genèse 1:27, 28; Isaïe 45:18) Jéhovah personnellement pa finn crée chaque dimoune, couma Li finn faire avek bann million ange. (Psaume 104:4; Révélation 4:11) Au contraire, Bondié finn decidé pou crée bann dimoune avek capacité pou gagne bann zenfant ki pou ressemblé zot parent. Li vrai-mem enn grand privilege ki enn mama ek enn papa ena, pou gagne enn zenfant ek pou prend li soin! En tant ki parent, eski ou remercié Jéhovah ki finn permette ou profite sa l’heritage ki ena valeur-la?
Aprann ar l’exemple Jésus
7. Par fason ki li ti interessé ar bann “dimoune,” couma Jésus ti montré ki li pa ti faire pareil couma certain parent faire?
7 Li bien triste ki pa tou parent ki considere zot zenfant couma enn l’heritage. Beaucoup pena enn grand compassion pou zot zenfant. Sa bann parent-la pa imite Jéhovah ek so Garson. (Psaume 27:10; Isaïe 49:15) Prend l’exemple Jésus, ki ti bien different avek bann parent coumsa, parski li, li ti interessé ar bann jeune. Mem avant Jésus ti vinn lor la terre couma enn dimoune—kan li ti enn l’esprit puissant dan le ciel—la Bible dire ki li “ti bien attaché ar bann dimoune.” (Proverbes 8:31) L’amour ki li ti ena pou bann dimoune ti tellement grand ki li ti disposé pou donne so la-vie couma enn ranson pou ki nou kapav gagne la vie eternel.—Matthieu 20:28; Jean 10:18.
8. Couma Jésus ti donne enn bon l’exemple pou bann parent?
8 Kan Jésus ti lor la terre, li ti donne enn bon l’exemple pou bann parent. Guetté ki li ti faire. Li ti prend lé-temps pou passe avek bann zenfant, mem si li ti bien occupé ek ti ena pression lor li. Li ti guette zot joué dan bazar, ek dan so l’enseignement li ti mentionne bann kitsoz ki zot ti faire. (Matthieu 11:16, 17) Kan dernier fois Jésus ti al Jérusalem, li ti koné ki la-bas, li ti pou souffert ek li ti pou mort. Alors, kan bann dimoune ti amenn bann ti zenfant pou vinn guette li, bann disciple ti rod empeche zot, kitfois parski zot pa ti envie ki Jésus stressé encore. Mais Jésus ti corrige so bann disciple. Li ti montré ki li ti “bien attaché ar bann” ti zenfant kan li ti dire: “Laisse bann ti zenfant vinn vers moi; pa rod empeche zot.”—Marc 10:13, 14.
9. Kifer souvent nou action pli important ki nou parole?
9 Nou kapav aprann par l’exemple Jésus. Kan bann jeune vinn vers nou, couma eski nou reagir—mem si nou occupé? Eski nou reagir pareil couma Jésus? Seki bann zenfant bizin, surtout ar zot parent, c’est lé-temps ek l’attention, kitsoz ki Jésus ti disposé pou donne zot. Li vrai ki li important ki nou dire nou zenfant: “Mo content toi.” Pourtant, bann action ena plus poids ki bann parole. C’est pa zis par ou parole ki ou pou montré ou bann zenfant ki ou content zot, mais surtout par ou bann action. Ou pou montré sa kan ou disposé pou donne zot ou lé-temps, ou l’attention ek ou prend zot compte. Mais li possible ki mem si ou faire tousala, ou pa trouve resultat dé-suite, en tout cas, pa aussi vite ki ou ti pou content. Ou pou bizin ena patience. Nou kapav aprann pou cultive sa qualité-la si nou imite fason ki Jésus ti traite so bann disciple.
Jésus ti ena patience ek l’affection
10. Ki leson Jésus ti donne so bann disciple lor l’humilité, ek eski li ti reussi, premier fois?
10 Jésus ti koné ki so bann disciple ti habitué discuté pou koné kisannla ki pli grand. Enn jour, kan li ti’nn arrive Capernaüm avek zot, li ti demann zot: “ ‘Ki zot ti pé discuté lor chemin?’ Zot pa ti reponn [parski] lor chemin zot ti pé discuté pou koné kisannla ki pli grand parmi zot.” Au lieu ki Jésus ti en colere avek zot, avek patience, li ti donne zot enn l’exemple pou enseigne zot l’humilité. (Marc 9:33-37) Eski sa ti produire enn bon resultat? Pa dé-suite. Six mois plitar, Jacques ek Jean ti faire zot mama demann Jésus pou faire zot gagne enn grand position dan so Royaume. Encore enn fois, Jésus ti corrige zot fason pensé avek patience.—Matthieu 20:20-28.
11. (a) Ki coutume bann zapotre Jésus pa ti suive kan zot ti arrive dan enn la-chambre a l’etage? (b) Ki Jésus ti faire, ek eski lerla, so bann zeffort ti gagne bann bon resultat?
11 Pâque l’an 33 n.l. pa ti’nn tardé pou arrivé, ek Jésus ti joinde so bann zapotre en privé pou celebré sa l’evenement-la. Kan zot ti arrive dan enn la-chambre a l’etage, pa enn sel parmi so douze zapotre ti volontaire pou lave lipié lezot, mem si li ti enn coutume pou faire sa. Sa travail-la ti demann beaucoup l’humilité, ek en general c’est enn serviteur ou-soit enn madame ki ti faire sa dan enn lakaz. (1 Samuel 25:41; 1 Timothée 5:10) Surement Jésus ti bien triste pou trouve so bann disciple contigne rod l’importance ek enn grand position. Alors, Jésus ti lave lipié chaque zapotre, ek apré, li ti supplie zot sincerement pou ki zot imite li ek servi lezot. (Jean 13:4-17) Eski zot ti faire sa? La Bible dire ki plitar pendant sa soirée-la, “ti ena enn grand la-guerre entre zot pou koné kisannla ki parette pli grand.”—Luc 22:24.
12. Couma bann parent kapav imite Jésus kan zot forme zot zenfant?
12 Kan ou bann zenfant pa ecoute ou conseil, eski en tant ki parent ou rann-ou compte seki Jésus finn surement ressenti? Nou rappel ki Jésus pa ti arrete aide so bann zapotre, mem si zot ti tardé pou corrige zot defaut. Mais finalement, so patience inn rapporte bann bon resultat. (1 Jean 3:14, 18) Parent, ou bizin imite l’amour ek patience ki Jésus finn manifesté. Ou aussi, jamais pa baisse lé-bras ek arrete forme ou zenfant.
13. Kifer fodé pa ki enn parent crie avek enn zenfant ki vinn pose li enn question?
13 Bann jeune bizin senti ki zot parent content zot ek interessé ar zot. Jésus ti envie koné ki so bann zapotre ti pensé, alors li ti ecouté kan zot ti ena question. Li ti demann zot ki zot ti pensé lor certain kitsoz. (Matthieu 17:25-27) Oui, si nou envie enseigne bien, nou bizin konn bien ecouté ek montré enn l’interet sincere. Kan enn zenfant vinn pose enn question so parent, fodé pa ki parent-la ena tendance pou crie ar li ek dire li: “Sorti-la allé! To pa trouvé mo pé occupé?” Si enn parent vrai-mem occupé, li bizin dire so zenfant ki zot kapav kozé inpé plitar. Seulement, parent-la bizin faire enn maniere ki vrai-mem li al koz ar so zenfant plitar. Dan sa fason-la, zenfant-la pou trouvé ki so parent vrai-mem interessé ar li, ek li pou pli facile pou vinn dire so parent seki li ena dan so leker.
14. Ki bann parent kapav aprann ar l’exemple Jésus concernant l’affection ki zot bizin manifesté envers zot zenfant?
14 Eski li bon ki bann parent maye zot zenfant ek serre zot dan zot lé-bras pou montré zot l’affection? Là encore, bann parent kapav aprann ar l’exemple Jésus. La Bible dire ki li “ti maye bann zenfant ek li ti beni zot ek ti pose so la-main lor zot.” (Marc 10:16) Dapré ou, couma sa bann zenfant-la ti reagir? Surement zot ti bien content, ek sa ti attire zot ar Jésus! Parent, si ena enn vrai l’affection ek l’amour entre ou ek ou bann zenfant, zot pou surement plus accepté ou discipline ek ou l’enseignement.
Ki quantité lé-temps bizin passé avek bann zenfant?
15, 16. Ki l’idée populaire finn developpé lor l’education bann zenfant, ek couma sa ki finn commencé?
15 Certain dimoune finn demandé si bann parent vrai-mem bizin passe sa quantité lé-temps-la avek zot zenfant ek prend zot compte sa quantité-la. Ena enn l’idée ki finn developpé concernant l’education bann zenfant ki appel lé-temps bon qualité. Bann ki finn encourage sa l’idée-la dire ki bann zenfant pa vrai-mem bizin ki zot parent passe beaucoup lé-temps avek zot, tant ki sa tigit lé-temps-la, li profite zenfant-la, li bien organisé, ek pendant sa lé-temps-la, bann parent donne zot zenfant tou zot l’attention. Eski sa l’idée-la prend compte l’interet bann zenfant?
16 Enn ecrivain ki finn gagne l’occasion koz avek beaucoup zenfant, dire ki “seki zot plus envie, c’est pas zis ki zot parent donne zot tou zot l’attention, mais aussi ki zot passe plus lé-temps avek zot.” Enn professeur ki travail dan college, faire sa remark-la: “Sa l’idée-la [lé-temps bon qualité], finn commencé parski bann parent ti senti-zot coupable. En realité, bann dimoune ti pé donne zot-mem raison pou passe pli tigit lé-temps avek zot zenfant.” Ki quantité lé-temps bann parent bizin passé avek zot zenfant?
17. Ki bann zenfant bizin ar zot parent?
17 La Bible pa dire. Seulement, bann parent Israélite ti encouragé pou koz avek zot zenfant kan zot ti dan lakaz, kan zot ti pé marché lor chemin, kan zot ti pé allongé, ek kan zot ti levé. (Deutéronome 6:7) Sa montré bien ki bann parent bizin ena enn bon communication avek zot zenfant ek contigne enseigne zot toulé-jour.
18. Couma Jésus ti saisi tou l’occasion pou forme so bann disciple, ek ki bann parent kapav aprann par sa l’exemple-la?
18 Jésus ti reussi forme so bann disciple pendant ki zot ti mange ensam, kan zot ti voyagé, ek mem kan zot ti pé reposé. Li ti saisi chaque l’occasion pou enseigne zot. (Marc 6:31, 32; Luc 8:1; 22:14) Pareillement, bann parent chrétien bizin saisi chaque l’occasion pou etablir ek garde enn bon communication avek zot zenfant ek pou forme zot dapré bann principe Jéhovah.
Ki kitsoz pou enseigne zot ek couma pou faire sa
19. (a) Apart ki zot passe lé-temps avek zot zenfant, ki bann parent bizin faire encore? (b) Ki bann parent bizin enseigne zot zenfant avant tou?
19 Pou bann parent reussi l’education zot zenfant, li pa assez ki zot zis passe lé-temps avek zot ek enseigne zot. Li aussi bien important ki zot koné ki kitsoz bizin enseigne zot. Remarké seki la Bible dire lor la: “Sa bann commandement ki mo pé donne toi zordi-la . . . to bizin faire sa rente dan la tête to garson.” Ki sa bann commandement ki bizin enseigne bann zenfant-la? Surement c’est bann commandement ki Bondié ti fek mentionné, setadir: “To bizin content Jéhovah to Bondié avek tou to leker, tou to nâme ek tou to la-force.” (Deutéronome 6:5-7) Jésus ti dire ki sa commandement-la, li pli grand dan tou bann commandement Bondié. (Marc 12:28-30) Avant tou, bann parent bizin enseigne zot zenfant lor Jéhovah, ek explik zot kifer zis Li tousel merité ki nou content Li avek tou nou leker ek tou nou nâme.
20. Dans le passé, ki kitsoz Bondié ti dire bann parent zot bizin enseigne zot bann zenfant?
20 Seulement, kan bann parent enseigne zot zenfant ‘sa bann commandement-la,’ li pa suffi ki zot enseigne zis pou content Bondié avek tou zot leker. Ou pou remarké ki dan livre Deutéronome, dan enn chapitre avant, Moïse ti repete bann la-loi ki Bondié ti ecrire lor bann tablette roche, setadir les Dix Commandements. Dan sa bann la-loi-la, ti ena commandement pou pa koz menti, pa kokin, pa touyé, ek pa commette l’adultere. (Deutéronome 5:11-22) Alors, bann parent dan sa lepok-la ti comprend l’importance pou enseigne bann principe moral zot bann zenfant. Zordi, bann parent chrétien bizin faire pareil zot aussi, si zot envie aide zot zenfant pou konn enn l’avenir sur ek heureux.
21. Ki bann parent ti comprend kan zot ti gagne l’ordre pou ‘faire rente bann commandement Bondié dan la tête’ zot bann zenfant?
21 Remarké ki Bondié ti montré bann parent couma zot bizin enseigne ‘sa bann commandement-la’ zot zenfant. Li ti dire zot: “To bizin faire sa rente dan la tête to garson.” Sa l’expression ‘faire rente dan la tête-la’ vedir “enseigné ek faire comprend enn kitsoz par beaucoup repetition ek bann l’avertissement: incité ou-soit fixé dan l’esprit.” En realité, Bondié pé demann bann parent pou faire enn program pou etudié la Bible avek zot zenfant, avek l’objectif precis pou faire rente bann kitsoz spirituel dan zot l’esprit.
22. Ki Bondié ti dire bann parent Israélite zot bizin faire pou enseigne zot zenfant, ek ki sa vedir?
22 Bann parent bizin faire enn grand zeffort pou etabli enn program coumsa. La Bible dire: “To bizin attache zot [bann commandement Bondié] couma enn signe lor to la-main, ek zot bizin servi couma enn bandeau entre to lizié; ek to bizin ecrire zot lor to bann linteau la-porte, ek lor to la-porte l’entrée.” (Deutéronome 6:8, 9) Sa pa vedir ki bann parent bizin vrai-mem ecrire bann la-loi Bondié lor zot linteau la-porte, lor zot la porte l’entrée, attache enn copie lor la-main zot zenfant, ek mette enn copie entre zot lizié. Mais, zot bizin touletan rappel zot zenfant bann commandement Bondié. Zot bizin contigne faire sa souvent, pou ki coumadir bann commandement Bondié, zot devant lizié bann zenfant-la, touletan.
23. Ki nou pou examiné dan nou l’etude la semaine prochaine?
23 Ki kitsoz bien important bann parent bizin enseigne zot zenfant? Kifer zordi, li necessaire ki bann parent enseigne zot zenfant ek montré zot couma zot kapav protege zot-mem? Ki l’aide bann parent ena zordi pou aide zot enseigne zot zenfant couma bizin? Dan prochain lartik, nou pou examine sa bann question-la ek lezot encore ki concerne beaucoup parent.
Couma ou pou reponn?
• Kifer bann parent bizin rappel ki zot zenfant ena enn grand valeur?
• Ki bann parent ek lezot dimoune kapav aprann ar l’exemple Jésus?
• Ki quantité lé-temps bann parent bizin passé avek zot zenfant?
• Ki kitsoz bizin enseigne bann zenfant, ek couma bizin faire sa?
[Zimage, page 20]
Ki leson bann parent kapav tiré ar fason ki Jésus ti enseigné?
[Zimage, page 21]
Kan ek couma bann parent Israélite ti bizin enseigne zot zenfant?
[Zimage, page 22]
Bann parent bizin garde bann commandement Bondié devant zot zenfant