Anou marche dan bann chemin Jéhovah
“Heureux tou seki ena la crainte pou Jéhovah, ki pé marche dan so bann chemin.”—PS. 128:1.
1, 2. Kifer nou kapav sur ki li possible pou trouve le bonheur?
VIVE heureux, sa-mem ki tou dimoune envie. Mais surement ou pou d’accord ki enn dimoune ki envie gagne le bonheur ek ki rod li, sa pa vedir ki li enn dimoune ki vrai-mem heureux.
2 Pourtant, li possible pou vive heureux. Psaume 128:1 dire: “Heureux tou seki ena la crainte pou Jéhovah, ki pé marche dan so bann chemin.” Nou kapav vive heureux si nou adore Bondié ek nou faire seki Li demann nou. Ki l’effet sa kapav ena lor nou conduite ek lor bann qualité ki nou manifesté?
Montré ki kapav faire ou confiance
3. Ki rapport ena entre promesse ki nou’nn faire ar Bondié ek le fait ki kapav faire nou confiance?
3 Bann dimoune ki ena la crainte pou Jéhovah, kapav faire zot confiance, pareil couma kapav faire Jéhovah confiance. Jéhovah ti realise tou bann promesse ki Li ti faire ar nation Israël. (1 Rois 8:56) Kan nou ti voué nou la-vie ar Jéhovah, c’est promesse pli important ki nou’nn kapav faire, ek si nou prié regulierement nou pou kapav tini sa promesse-la. Nou kapav prié pareil couma David ki ti dire dan enn Psaume: “Toi, o Bondié, to finn ecoute mo bann promesse. . . . Mo envie faire bann melodie pou to nom pou touletan, pou ki mo kapav tini mo bann promesse jour apré jour.” (Ps. 61:5, 8; Eccl. 5:4-6) Pou nou kapav vinn camarade ar Bondié, fodé ki lezot kapav faire nou confiance.—Ps. 15:1, 4.
4. Ki Yiphtah ek so tifi ti faire concernant sa promesse ki li ti faire ar Jéhovah-la?
4 Dan lepok bann juge en Israël, Yiphtah ti promette ki si Jéhovah faire li gagne la victoire lor bann Ammonite, li pou donne Jéhovah premier dimoune ki pou vinn joinde li kan li pou sorti la guerre, couma “enn sacrifice ki brule net.” Ek finn arrivé ki sa dimoune-la ti so prop tifi—so sel zenfant. Yiphtah ek so tifi, ki ti enn celibataire, ti ena la foi en Jéhovah ek sa ti permette zot pou tini promesse ki Yiphtah ti faire. Bann Israélite ti considere mariage ek gagne bann zenfant couma bann kitsoz important. Mais malgré sa, tifi Yiphtah ti disposé pou reste celibataire ek li ti gagne privilege pou offert Jéhovah enn service sacré dan So temple.—Juges 11:28-40.
5. Couma Hanna ti montré ki kapav faire li confiance?
5 Hanna ti enn femme ki ti ena la crainte pou Jéhovah ek ti kapav faire li confiance. Li ti vive avek so mari Elqana ki ti enn Lévite, ek avek Peninna, enn lot femme Elqana. Zot ti reste dan region Éphraïm, enn l’endroit kot ti ena bann montagne. Peninna ti gagne plusieurs zenfant ek li ti bouffonne Hanna ki ti sterile. Li ti faire sa surtout kan toute la famille ti al tabernacle. C’est pendant enn sa bann l’occasion-la ki Hanna ti faire enn promesse: si li gagne enn garson, li pou donne li Jéhovah. Enn tipé apré, Hanna ti tombe enceinte, li ti gagne enn garson ek li ti appel li Samuel. Kan Samuel ti’nn arrete boire avek so mama, Hanna ti amenn li Shilo pou presente li devant Bondié, ek li ti prete Samuel Jéhovah pou “toute longue so la-vie.” (1 Sam. 1:11) Hanna ti tini so promesse mem si li pa ti koné ki plitar li ti pou gagne lezot zenfant.—1 Sam. 2:20, 21.
6. Couma Tychique ti montré ki lezot ti kapav faire li confiance?
6 Tychique, enn chretien ki ti vive dan premier siecle, ti enn dimoune ki lezot kapav faire confiance ek enn “ministre ki fidele.” (Col. 4:7) Tychique ti accompagne l’apotre Paul. Zot ti sorti Grèce, zot ti passe par Macédoine pou al dan l’ouest l’Asie ek kitfois mem Tychique ti reste avek Paul ziska Jérusalem. (Actes 20:2-4) Kitfois c’est li-mem “sa frere” ki ti aide Tite pou organise enn collecte pou bann chretien Judée ki ti bizin l’aide. (2 Cor. 8:18, 19; 12:18) Kan premier fois Paul ti al dan prison dan Rome, c’est Tychique ki ti amenn so bann lettre pou bann chretien ki ti reste Éphèse ek Colosses. (Éph. 6:21, 22; Col. 4:8, 9) Kan enn deuxieme fois Paul ti dan prison dan Rome, encore enn fois, c’est Tychique ki li ti envoye Éphèse. (2 Tim. 4:12) Si nou montré ki lezot kapav faire nou confiance, nou aussi nou pou gagne bann benediction dan service Jéhovah.
7, 8. Kifer nou kapav dire ki David ek Yonathân ti bann vrai camarade?
7 Bondié attann ki nou montré ki nou bann camarade ki lezot kapav faire confiance. (Prov. 17:17) Yonathân, garson le roi Saül ti vinn camarade avek David. Kan Yonathân ti tann dire ki David ti’nn touye Goliath, “nâme Yonathân ti attache avek nâme David, ek Yonathân ti commence content li couma so prop nâme.” (1 Sam. 18:1, 3) Yonathân ti mem averti David kan Saül ti envie touye li. David ti sauvé, apré sa, Yonathân ti al joinde li ek ti faire enn l’alliance avek li. Yonathân ti manké mort parski li ti koz David ar Saül, mais sa pa ti empeche sa deux camarade-la pou rejoinde encore ek pou renouvelé l’alliance ki zot ti faire lor zot l’amitié. (1 Sam. 20:24-41) Kan dernier fois zot ti joinde, Yonathân ti fortifié David dan so service “pou Bondié.”—1 Sam. 23:16-18.
8 Yonathân ti mort dan enn la-guerre kont bann Philistin. (1 Sam. 31:6) Dan enn chanté deuil, David ti dire: “Mo extra chagrin toi mo frere Yonathân, to ti bien agreable pou moi. Ek pou moi, to l’amour ti pli extra ki l’amour bann femme.” (2 Sam. 1:26) Sa l’amour-la ti enn l’affection ki ena entre deux camarade; sa pa ti ena okenn rapport avek sexualité. David ek Yonathân ti bann vrai camarade.
Ena touletan “l’humilité”
9. Couma nou trouve l’importance l’humilité dan Juges chapitre 9?
9 Si nou envie vinn bann camarade Bondié, fodé ki nou ena “l’humilité.” (1 Pierre 3:8; Ps. 138:6) Nou trouve l’importance l’humilité dan Juges chapitre 9. Yotham, garson Guidéôn ti dire: “Enn jour, bann pié ti allé pou choisir enn lé-roi pou regne lor zot.” Li mentionne pié zolive, pié figue ek pié raisin. Zot ti represente bann dimoune ki ti ena enn grand position mais ki pa ti rod regne lor zot bann frere israélite. Alors ki pié pikan li—enn pié ki ti zis bon pou faire difé—ti represente royauté Abimélek, enn zom ki ti ena l’orgueil, enn criminel ki ti envie domine lor lezot. Mem si li ti “faire prince lor Israël pendant trois an,” li ti mort boner. (Juges 9:8-15, 22, 50-54) Eski li pa pli bon ki nou ena “l’humilité”?
10. Ki ou finn aprann ar seki ti arrive Hérode kan li pa ti “donne Bondié la gloire”?
10 Dan premier siecle nou lepok, ti ena bann relation difficile entre le roi Judée, Hérode Agrippa, ki ti ena beaucoup l’orgueil ek bann habitant Tyr ek Sidon ki ti envie faire la paix avek li. Enn fois, kan Hérode ti pé faire enn discours en publik, zot ti criyé: “C’est la voix enn bondié, pa la voix enn zom!” Hérode pa ti rejette enn l’honneur coumsa, alors ange Jéhovah ti faire li konn enn la-mort terrible “parski li pa ti donne Bondié la gloire.” (Actes 12:20-23) Eski nou enn bon orateur ou-soit nou enseigne bien bann verité ki ena dan la Bible? Alors, anou donne Bondié la gloire pou seki Li permette nou faire.—1 Cor. 4:6, 7; Jacq. 4:6.
Prend courage ek reste fort
11, 12. Couma seki’nn arrive Hénok montré ki Jéhovah donne so bann serviteur courage ek la force?
11 Si nou marche dan bann chemin Jéhovah avek humilité, Li pou donne nou courage ek la force. (Deut. 31:6-8, 23) C’est avek courage ki Hénok, premier zom dan septieme generation bann descendant Adam, ti marche avek Bondié. Nou trouve sa parski li ti amenn enn la-vie droite parmi bann mauvais dimoune ki ti vive dan so lepok. (Gen. 5:21-24) Jéhovah ti donne Hénok la force necessaire pou li annonce sa bann dimoune-la enn message puissant a cause zot bann mauvais parole ek bann mauvais action ki zot ti faire. (Lire Jude 14, 15.) Eski ou aussi ou ena courage ki bizin pou annonce bann jugement Bondié?
12 Jéhovah ti amenn so jugement lor bann mauvais dimoune kan Li ti faire enn deluge lor la terre dan lepok Noé. Pourtant, prophetie Hénok bien encourage nou parski nou koné ki bientot bann myriade ange Bondié pou detruire bann mauvais dimoune dan nou lepok aussi. (Rév. 16:14-16; 19:11-16) Pou reponn nou bann la-priere, Jéhovah donne nou courage pou annonce so message, ki li concerne so bann jugement ou-soit bann benediction ki nou pou gagné kan so Royaume pou dirigé.
13. Kifer nou sur ki Bondié kapav donne nou courage ek la force ki nou bizin pou faire face ar bann probleme ki faire nou abatte?
13 Nou bizin sa courage ek sa la-force ki Bondié donne nou-la pou nou kapav faire face ar bann probleme ki faire nou abatte. Kan Ésaü ti marié ar deux femme Hittite, “zot ti rann la vie [so bann parent] Isaac ek Rébecca, amer.” Rébecca ti mem plaigné ar so mari Isaac, li ti dire: “Mo finn degoute mo la-vie a cause bann tifi Heth. Si jamais [nou garson] Jacob prend enn femme parmi bann tifi Heth, pareil couma sa bann tifi-la, ki sorti dan sa pays-la, ki serti mo contigne vive?” (Gen. 26:34, 35; 27:46) Isaac ti faire kitsoz, li ti envoye Jacob al choisir enn femme parmi bann adorateur Jéhovah. Mem si Isaac ek Rébecca pa ti kapav change seki Ésaü ti faire, Bondié ti donne zot sagesse, courage ek la force necessaire pou reste fidele envers Li. Si nou prié pou gagne l’aide Jéhovah, Li pou faire pareil pou nou.—Ps. 118:5.
14. Couma enn tifi israélite ti montré so courage?
14 Plusieurs siecle plitar, enn tifi israélite ki bann voleur Syrien ti faire prisonnier, ti vinn enn servante dan lakaz Naamân, chef l’armée Syrien. Naamân ti ena la lepre. Sa tifi-la ti tann koz lor bann mirak ki Bondié ti faire par prophete Élisha. Li ti prend courage ek li ti dire femme Naamân: ‘Si mo maitre al en Israël, prophete Jéhovah pou gueri li ar so la-lepre.’ Vrai-mem Naamân ti al en Israël ek grace a enn mirak, li ti gueri. (2 Rois 5:1-3) Sa tifi-la li enn bon l’exemple pou bann jeune ki compte lor Jéhovah pou gagne courage pou zot kapav donne temoignage zot bann professeur, camarade lekol ek lezot dimoune encore!
15. Ki action Obadia ti faire avek courage?
15 Courage ki nou gagné ar Bondié aide nou pou endure persecution. Anou prend l’exemple Obadia ki ti en charge dan palais le roi Ahab, dan lepok prophete Éliya. Kan la reine Jézabel ti donne l’ordre pou touye bann prophete Bondié, Obadia ti prend cent prophete ek ti cachiette zot “par cinquante dan enn caverne.” (1 Rois 18:13; 19:18) Eski avek courage ou pou aide ou bann frere ek soeur ki persecuté pareil couma Obadia ti aide bann prophete Jéhovah?
16, 17. Couma Aristarque ek Gaïus ti reagir kan zot ti gagne persecution?
16 Si nou gagne persecution, nou kapav sur ki Jéhovah pou avek nou. (Rom. 8:35-39) Dan Éphèse, dan enn theatre ki ti en plein air, Aristarque ek Gaïus, bann compagnon l’apotre Paul ti bizin faire face ar enn la-foule kot ti ena kitfois plusieurs millier dimoune. Démétrius, enn kikenn ki ti faire bann objet en argent, ti pousse bann dimoune pou faire enn emeute. Li ek bann lezot dimoune ti habitué faire bann ti temple Artemis, ek zot commerce ti pé bien marché. Mais predication Paul ti menace zot travail, parski beaucoup dimoune ki ti ecoute Paul dan sa la-ville-la ti arrete adore bann zidole. La foule ti traine Aristarque ek Gaïus dan theatre, ek zot ti criyé: “Artemis bann Éphésiens, li grand!” Kitfois Aristarque ek Gaïus ti attann ki zot pou mort sa jour-la, mais maire la ville ti vinn calmé sa la-foule-la.—Actes 19:23-41.
17 Si ou ti faire enn l’experience coumsa, eski apré sa, ou ti pou rod amenn enn la-vie ki moins dangereux? Nanyin pa montré ki Aristarque ek Gaïus ti perdi courage. Aristarque ti enn habitant Thessalonique, alors li ti koné ki si li preche la bonne nouvelle, li riské gagne persecution. Enn tipé avant sa, ti ena enn emeute kan Paul ti preche dan sa la-ville-la. (Actes 17:5; 20:4) Parski Aristarque ek Gaïus ti marche dan bann chemin Jéhovah, Li ti donne zot la force ek courage ki zot ti bizin pou endure persecution.
Prend compte l’interet lezot
18. Couma Prisca ek Aquila ti “prend compte” l’interet lezot chretien?
18 Ki nou pé gagne persecution zordi ou-soit non, nou bizin prend compte nou bann frere ek soeur. Prisca ek Aquila ti “prend compte” l’interet lezot chretien. (Lire Philippiens 2:4.) Kitfois sa bon couple-la ti faire Paul reste kot zot kan li ti vinn Éphèse, la ville kot Démétrius ti faire sa emeute ki nou’nn fek kozé-la. Li possible ki c’est sa situation-la ki’nn pousse Aquila ek Prisca pou “riské zot la-vie” pou Paul. (Rom. 16:3, 4; 2 Cor. 1:8) Zordi, kan ena persecution, nou tracassé pou securité nou bann frere ek soeur, ek sa faire nou vinn “prudent couma bann serpent.” (Mat. 10:16-18) Nou contigne nou l’activité predication avek precaution ek nou refuse pou trahir nou bann frere kan nou bann persecuteur demann nou zot nom ou-soit bann lezot renseignement.
19. Ki bann bon kitsoz Dorcas ti faire pou lezot?
19 Ena plusieurs fason couma nou kapav prend compte l’interet lezot. Certain chretien ena bann besoin ek kitfois nou kapav aide zot. (Éph. 4:28; Jacq. 2:14-17) Dan premier siecle, dan congregation Joppé, ti ena enn femme ki ti bien genereux ki ti appel Dorcas. (Lire Actes 9:36-42.) Dorcas “ti faire beaucoup di-bien ek beaucoup donation pou aide lezot.” Par exemple, li ti pé faire bann linge pou bann veuve ki ti bizin l’aide. Kan li ti mort en l’an 36 nou lepok, bann veuve ti bien chagrin. Bondié ti servi l’apotre Pierre pou ressuscite Dorcas. Nou pensé ki Dorcas ti passe le reste so la-vie lor la terre pou preche la bonne nouvelle ek pou faire bann bon kitsoz pou lezot, tousala avek la joie. Nou bien content ki zordi aussi nou ena parmi nou bann soeur coumsa, bann soeur ki bien genereux!
20, 21. (a) Couma kan nou encourage lezot sa permette nou pou prend compte zot l’interet? (b) Couma ou kapav encourage lezot?
20 Nou prend compte l’interet lezot kan nou encourage zot. (Rom. 1:11, 12) Silas, compagnon service l’apotre Paul ti bien encourage lezot. En 49 nou lepok, apré ki ti prend enn decision concernant circoncision, college central dan Jérusalem ti envoye bann frere pou amenn enn lettre pou bann chretien ki ti reste dan lezot l’endroit. Silas, Judas, Barnabas ek Paul ti amenn sa lettre-la Antioche. Là, Silas ek Judas “ti encourage bann frere par beaucoup discours ek ti fortifié zot.”—Actes 15:32.
21 Plitar, Paul ek Silas ti al dan prison, dan la ville Philippe mais zot ti liberé apré enn tremblement de terre. Surement zot ti bien content pou rann temoignage garde prison ek pou trouve li ek so famille vinn bann croyant! Avant ki zot ti quitte sa la-ville-la, Paul ek Silas ti encourage bann frere. (Actes 16:12, 40) Pareil couma Paul ek Silas, ou aussi faire zeffort pou encourage lezot par ou bann commentaire, par bann sujet ki ou faire dan reunion, ek par ou zele dan predication. Ek si ou ena enn “parole encourageant” surtout pa hesité, “dire li.”—Actes 13:15.
Contigne marche dan bann chemin Jéhovah
22, 23. Couma nou kapav vrai-mem gagne bann bienfait ar bann zistoire ki ena dan la Bible?
22 Nou bizin bien content ki dan Parole Jéhovah, “Bondié ki touletan encourage nou,” ena bann zistoire vrai lor la vie bann dimoune! (2 Cor. 1:3, Parole de Vie) Si nou envie gagne bann bienfait ar sa bann zistoire-la, nou bizin applik bann leson biblik ki nou tiré ladan ek laisse l’esprit saint Bondié guide nou dan nou la-vie.—Gal. 5:22-25.
23 Si nou medite lor bann zistoire ki ena dan la Bible, sa pou aide nou pou manifesté bann qualité ki faire Jéhovah plaisir. Sa pou aussi fortifié nou relation avek Jéhovah ki donne nou “sagesse ek connaissance ek la joie.” (Eccl. 2:26) En retour, nou pou kapav faire leker nou Bondié ki ena l’amour pou nou, content. (Prov. 27:11) Anou bien decidé pou faire sa kan nou contigne marche dan bann chemin Jéhovah!
Couma ou pou reponn?
• Couma ou kapav montré ki kapav faire ou confiance?
• Kifer nou bizin ena “l’humilité”?
• Couma bann zistoire ki ena dan la Bible kapav aide nou pou ena courage?
• Cite bann fason couma nou kapav prend compte l’interet lezot.
[Zimage lor page 12]
Ti kapav faire Yiphtah ek so tifi confiance; zot ti tini promesse Yiphtah, mem si sa ti difficile
[Zimage lor page 14]
Jeune, ki zot finn aprann ar l’exemple sa tifi israélite-la?
[Zimage lor page 15]
Couma Dorcas ti faire kitsoz pou bann chretien ki ti bizin l’aide?