Anou prend soin nou la santé en accord avek la Bible
“To bizin content Jéhovah to Bondié . . . avek tou to l’esprit ek avek tou to la force.”—MARC 12:30.
1. Au commencement, ki projet Bondié ti ena pou bann dimoune?
DAN projet ki Jéhovah ti ena au commencement pou bann dimoune, Li pa ti envie ki zot tombe malade ek mort. Jéhovah ti mette Adam ek Ève dan jardin Éden, ki vedir “paradis plaisir,” pou “cultive li ek pou prend li soin,” pa zis pou 70 ou-soit 80 an, mais pou touletan. (Gen. 2:8, 15, note; Ps. 90:10) Si zot ti reste fidele envers Jéhovah ek ti soumette ar so souveraineté avek amour, jamais zot pa ti pou koné ki été maladie ek la mort.
2, 3. (a) Couma livre Ecclésiaste decrire la vieillesse? (b) Kisannla ki responsable la mort ki nou finn herité ar Adam, ek couma so bann consequence pou disparette?
2 Ecclésiaste chapitre 12 decrire dan enn fason clair “bann jour difficile” ki bann dimoune imparfait koné kan zot vinn vié. (Lire Ecclésiaste 12:1-7.) Li compare bann cheveu blanc ar fleur enn “pié zamann.” Bann lipié zot comparé ar “bann zom rempli ar l’energie” ki asterla pé marche courbé ek ki tremblé. Li koz aussi lor bann madame ki al rod la lumiere kot enn la fenetre mais ki trouve zis noir; sa li enn bon comparaison pou koz lor bann lizié ki pa trouve bien clair. Li compare bann le dent ki manké ar ‘bann madame ki crase la grain, ki’nn arrete travail parski zot inn vinn tigit.’
3 Bann lipié ki tremblé, bann lizié ki pa trouve bien clair, ek bann gencive kot pena le dent, tousala pa ti rente dan projet ki Bondié ti ena au commencement pou bann dimoune. En plus, la mort ki nou finn herité ar Adam c’est enn parmi bann kitsoz ki “Satan finn faire” ki Garson Bondié pou detruire par so Royaume messianik. L’apotre Jean ti ecrire: “C’est pou sa raison-la ki Garson Bondié finn manifesté, pou detruire seki Satan finn faire.”—1 Jean 3:8.
Li normal ki nou tracassé dan enn fason raisonnable
4. Kifer li normal ki bann serviteur Jéhovah tracassé pou zot la santé, mais ki zot reconette?
4 Zordi, certain serviteur Jéhovah pé faire face ar bann probleme la santé ek la vieillesse—bann kitsoz ki arrive tou dimoune imparfait. Dan bann situation coumsa, li normal, ek li mem bon ki nou tracassé pou nou la santé dan enn fason raisonnable. Eski nou pa envie servi Jéhovah ‘avek tou nou la force’? (Marc 12:30) Alors, pendant ki nou faire tou pou ena enn la santé ki assez bon, nou bizin realiste ek reconette ki ena bien tigit kitsoz ki nou kapav faire pou ralenti la vieillesse ek pou evite tou maladie.
5. Ki leson nou kapav tiré dan fason ki bann serviteur fidele Bondié finn faire face ar maladie?
5 Beaucoup serviteur Jéhovah fidele finn bizin faire face ar bann probleme la santé. Épaphrodite ti enn parmi zot. (Phil. 2:25-27) Ti ena aussi Timothée, compagnon fidele l’apotre Paul ki ti gagne souvent bann probleme l’estomac ek Paul ti dire li boire “inpé di-vin” pou sa. (1 Tim. 5:23) Paul li-mem ti ena “enn pikan dan [so] la chair,” kitfois enn probleme avek so lizié ou-soit enn lot probleme la santé ek dan sa lepok-la pa ti ena okenn traitement pou sa. (2 Cor. 12:7; Gal. 4:15; 6:11) Concernant sa “pikan dan la chair[-la],” Paul ti suppliye Jéhovah avek tou so leker. (Lire 2 Corinthiens 12:8-10.) Bondié pa ti faire enn mirak pou soulage li ar sa “pikan dan la chair[-la],” mais Li ti donne Paul la force pou endure sa. C’est coumsa ki ti kapav trouve puissance Jéhovah dan bann faiblesse Paul. Oui, nou kapav aprann beaucoup dan sa l’exemple-la.
Anou reste equilibré concernant nou la santé
6, 7. Kifer nou bizin pa trop tracassé pou nou la santé?
6 Couma nou tou koné, bann Témoins de Jéhovah zot, zot accepté bann soin medical ek bann lezot traitement. Dan nou periodik Réveillez-vous ! souvent ena bann lartik lor la santé. Mem si nou pa recommande okenn traitement precis, nou apprecié l’aide ek cooperation bann docteur ek bann ki qualifié dan domaine la santé. Bien sur, nou conscient ki asterla li impossible pou ena enn la santé parfait. Alors, nou comprend ki li sage ki fodé pa nou obsedé par nou la santé ou-soit ki nou touletan tracassé pou nou la santé. Nou l’attitude bizin different avek l’attitude bann dimoune ki pena “okenn l’esperance,” ki pensé ki sa la vie-la c’est sa-mem tou ki zot ena ek ki pré pou accepté n’importe ki traitement pou soigne-zot. (Éph. 2:2, 12) Nou determiné pou pa perdi faveur Jéhovah zis pou nou essaye sauve la vie ki nou ena zordi, parski nou sur ki si nou reste fidele envers Bondié, nou pou “bien saisi vrai la vie,” la vie eternel dan le monde nouveau ki Bondié inn promette.—1 Tim. 6:12, 19; 2 Pierre 3:13.
7 Ena enn lot raison kifer nou bizin pa trop tracassé pou nou la santé: sa kapav amenn nou pou vinn enn dimoune egoïste. Paul ti averti bann Philippien kont sa danger-la kan li ti donne zot sa l’encouragement-la: “Pa guette zis zot prop zaffaire dan zot prop l’interet, mais guette aussi pou lezot ek prend compte zot l’interet.” (Phil. 2:4) Li bon ki nou prend nou-mem soin dan enn fason raisonnable. Mais l’interet sincere ki nou ena pou nou bann frere ek bann dimoune avek ki nou preche “sa bon nouvelle lor royaume-la,” pou empeche nou pou trop tracassé pou nou la santé.—Mat. 24:14.
8. Ki l’attitude enn dimoune ki trop tracassé pou so la santé kapav ena?
8 Ena enn danger ki existé: Enn chretien kapav tellement tracasse-li pou so la santé ki li neglige so service pou Jéhovah. Si nou trop obsedé par nou la santé, sa kapav aussi pousse-nou pou force lezot pou accepté nou l’opinion personnel concernant l’importance pou suive enn certaine regime, enn certain traitement ou-soit pou prend lezot produit ki bon pou la santé. En rapport avek sa, anou guette principe ki ena dan seki Paul ti dire: “Verifié bien bann kitsoz ki pli important, pou ki zot reste sans defaut ek zot pa faire lezot tombé ziska jour Christ.”—Phil. 1:10.
Ki pli important?
9. Ki enn parmi bann kitsoz pli important ki fodé pa nou negligé, ek kifer?
9 Si nou verifié bann kitsoz ki pli important, nou pou participe avek zele dan enn travail ki pou gueri bann dimoune lor plan spirituel. Nou faire sa travail-la kan nou preche ek nou enseigne Parole Bondié. Sa l’activité ki faire nou gagne la joie-la li profitable pou nou ek pou bann dimoune ki nou enseigné. (Prov. 17:22; 1 Tim. 4:15, 16) Dan La Tour de Garde ek Réveillez-vous ! de temps en temps ena bann lartik concernant nou bann frere ek soeur spirituel ki ena bann maladie grave. Parfois sa bann lartik-la expliké couma sa bann frere ek soeur-la endure zot difficulté ou-soit mem blié zot probleme pou enn ti moment kan zot essaye aide bann dimoune pou konn Jéhovah ek so bann promesse extraordinaire.a
10. Kifer nou choix concernant bann traitement medical li enn kitsoz ki serieux?
10 Kan li pé faire face ar enn probleme la santé, chaque chretien adulte bizin “sarié so prop charge” concernant traitement medical ki li choisir. (Gal. 6:5) Mais nou bizin rappel ki nou choix concernant enn traitement medical ena l’importance pou Jéhovah. Pareil couma nou l’obeissance pou bann principe la Bible pousse nou pou “pa prend . . . di-sang,” nou profond respé pou Parole Bondié aussi bizin pousse nou pou rejette bann traitement ki pou faire di-tort nou spiritualité ou-soit ki pou affecté nou relation avek Jéhovah. (Actes 15:20) Certain traitement ou-soit certain methode ki servi pou detecté bann maladie, bien ressemblé bann pratik spiritisme. Jéhovah pa ti approuve bann Israélite apostat ki ti servi “bann pouvoir magik,” setadir bann pratik spiritisme. Li ti dire zot: “Arrete amenn encore bann offrande la grain ki pena valeur. L’encens—li enn kitsoz detestable pou moi. Nouvelle lune ek sabbat, faire enn l’appel pou enn l’assemblée—mo pa kapav supporté kan zot servi bann pouvoir magik ensam avek enn l’assemblée ki sacré.” (Is. 1:13) Kan nou malade c’est pa enn moment pou nou faire kitsoz ki pou kapav empeche Jéhovah ecoute nou la priere, ek pou mette en danger nou relation avek Li.—Lam. 3:44.
Li important ki nou ena “bon sens”
11, 12. Couma nou kapav montré ki nou ena “bon sens” kan nou pé choisir enn traitement medical?
11 Kan nou malade, nou pa kapav attann ki Jéhovah faire enn mirak pou gueri nou, mais nou kapav prié pou gagne sagesse pou choisir enn bon traitement. Nou bizin laisse bann principe biblik ek bon sens guide nou dan nou bann choix. Si nou’nn gagne enn maladie grave, li pou bon ki nou al guette enn deuxieme docteur si possible, pareil couma Proverbes 15:22 encourage nou: “Bann plan pa reussi kan pena okenn discussion confidentiel, mais zot reussi kan ena enn quantité conseiller.” L’apotre Paul ti encourage so bann compagnon pou “vive avek bon sens ek justice ek l’attachement pou Bondié dan sa systeme-la.”—Tite 2:12.
12 Beaucoup dimoune trouve-zot dan mem situation ki sa madame ki ti malade dan lepok Jésus-la. Marc 5:25, 26 dire: “Ti ena enn madame ki ti gagne enn l’hemorragie depuis douze an, ek li ti’nn bien souffert dan la main beaucoup docteur ek li ti’nn depense tou seki li ti ena; sa pa ti servi nanyin, au contraire, li ti pli malade.” Jésus ti gueri sa madame-la ek li ti traite li avek beaucoup compassion. (Marc 5:27-34) Tellement zot desesperé par zot maladie, certain chretien inn tenté pou accepté bann methode ki servi pou detecté bann maladie ou-soit bann traitement ki kont bann principe vrai l’adoration.
13, 14. (a) Couma Satan kapav servi bann choix ki nou faire concernant bann traitement medical pou faire nou desobeir Jéhovah? (b) Kifer nou bizin detourne-nou ar tou seki kapav ena mem enn ti rapport avek bann pouvoir surnaturel?
13 Satan pou essaye tou moyen pou detourne nou ar vrai l’adoration. Pareil couma avek certain li servi l’immoralité sexuel ek materialisme pou faire zot tombé lor plan spirituel, li rod faire lezot desobeir Jéhovah par moyen bann traitement medical ki pa en accord avek bann principe biblik. Sa bann traitement-la en realité servi bann pouvoir surnaturel ek spiritisme. Nou prié Jéhovah pou ki Li delivré nou ar “sa kikenn ki mauvais-la” ek ar “tou sorte qualité forme desobeissance la loi.” Alors, fodé pa nou mette nou dan la main Satan kan nou expose-nou ar n’importe ki kitsoz ki kapav ena enn rapport avek spiritisme ek bann pouvoir surnaturel.—Mat. 6:13; Tite 2:14.
14 Jéhovah ti defann bann Israélite pou pratik magik ek divination, setadir rod konn l’avenir par bann moyen surnaturel. (Deut. 18:10-12) Paul ti classe “pratik spiritisme” parmi bann “oeuvres de la chair.” (Gal. 5:19, 20) En plus, “bann ki pratik spiritisme” pa pou ena okenn place pou zot dan nouveau systeme ki Jéhovah pou faire. (Rév. 21:8) Oui, li clair ki tou kitsoz ki ena mem enn ti rapport avek spiritisme, zot detestable pou Jéhovah.
“Laisse zot tou koné ki zot bann dimoune raisonnable”
15, 16. (a) Kifer nou bizin sagesse kan nou choisir bann traitement medical? (b) Ki bon conseil college central premier siecle ti donné?
15 Apré tou seki nou finn examiné la-haut, si nou ena bann doute lor certain methode ki servi pou detecté bann maladie ou-soit lor certain traitement medical, nou pou montré ki nou sage si nou rejette zot. Bien sur, c’est pa parski personnellement nou pa kapav expliké couma enn certain technik medical marché ki sa vedir ki sa technik-la ena enn rapport avek spiritisme. Pou nou kapav ena mem fason pensé ki la Bible lor bann traitement medical, nou bizin la sagesse ki sorti kot Bondié ek enn bon jugement. Dan Proverbes chapitre 3, nou trouve sa conseil-la: “Faire Jéhovah confiance avek tou to leker ek pa fié lor to prop l’intelligence. Dan tou seki to faire, prend Li compte, ek Li, Li pou faire to bann chemin vinn droite. . . . Garde sagesse pratik ek capacité pou reflechi, ek lerla zot pou represente la vie pou to nâme.”—Prov. 3:5, 6, 21, 22.
16 Alors, pendant ki nou faire tou seki nou kapav pou reste en bonne santé autant ki possible, nou bizin faire attention pou pa perdi faveur Bondié kan nou choisir bann traitement medical pou soigne nou ou-soit pou faire face ar la vieillesse. Dan domaine la santé ek dan lezot domaine, nou bizin ‘laisse zot tou koné ki nou bann dimoune raisonnable’ kan nou vive en accord avek bann principe la Bible. (Phil. 4:5) Dan enn lettre bien important, college central premier siecle ti donne bann chretien l’instruction pou pa adore bann zidole, pou pa prend di-sang, ek pou pa commette fornication. Dan sa lettre-la ti ena sa l’assurance-la: “Si zot faire bien attention pou evite sa bann kitsoz-la, zot pou prosperé.” (Actes 15:28, 29) Dan ki fason?
Anou montré-nou raisonnable pendant ki nou pé attann enn la santé parfait
17. Ki bienfait nou finn gagné dan domaine la santé parski nou respecté bann principe biblik?
17 Li bon ki sakenn parmi nou demann nou-mem: ‘Eski mo conscient bann bienfait ki mo’nn gagné parski mo’nn obeir couma bizin bann principe la Bible en rapport avek di-sang ek fornication?’ Mazinn aussi bann bienfait ki nou’nn gagné parski nou’nn faire zeffort pou “tire tou kitsoz ki sali nou lekor ek nou l’esprit pou nou kapav purifié nou.” (2 Cor. 7:1) Kan nou obeir bann principe biblik en rapport avek nou l’hygiene personnel, nou evite beaucoup maladie. Nou bien parski nou pa fumé ni nou drogué, bann pratik ki faire nou vinn impur lor plan physik ek spirituel. Reflechi aussi lor bann bienfait ki nou gagné parski nou konn controle nou-mem kan nou mangé ek kan nou boire. (Lire Proverbes 23:20; Tite 2:2, 3.) Mem si bann kitsoz couma repos ek l’exercice kapav aide nou pou reste en bonne santé, si nou finn prosperé lor plan physik ek spirituel, c’est surtout parski nou finn accepté direction ki la Bible donné.
18. Ki kitsoz bizin pli important pou nou? (b) Ki prophetie concernant la santé nou pé attann pou realisé?
18 Mais seki pli important pou nou c’est prend soin nou la santé spirituel ek fortifié nou bann relation avek Jéhovah, nou Papa ki dan le ciel, Li-mem la Source ‘la vie asterla ek la vie ki pou ena’ dan le monde nouveau ki Li’nn promette. (1 Tim. 4:8; Ps. 36:9) Dan sa le monde nouveau-la, nou pou gagne pardon pou nou bann peché lor base sacrifice Jésus, ek grace a sa nou pou gueri lor plan spirituel ek physik dan enn fason complet. Jésus Christ, l’Agneau Bondié pou guide nou vers “bann la source de l’eau la vie,” ek Bondié pou souye tou larme dan nou lizié. (Rév. 7:14-17; 22:1, 2) Lerla, sa prophetie-la pou realisé: “Okenn habitant pa pou dire: ‘Mo malade.’ ”—Is. 33:24.
19. Pendant ki nou prend soin nou la santé dan enn fason raisonnable, ki l’assurance nou kapav ena?
19 Nou sur ki nou delivrance pé kosté, ek nou pé attann avek impatience jour kot Jéhovah pou faire maladie ek vieillesse disparette. Pendant ki nou pé attann sa, nou sur ki nou Papa ki content nou pou aide nou pou supporte bann souffrance ki nou gagné kan nou malade, parski ‘Li interessé ar nou.’ (1 Pierre 5:7) Alors, anou prend soin nou la santé mais anou faire sa toujours en accord avek bann principe bien clair ki ena dan Parole ki Bondié inn inspiré!
[Note]
a Ena enn la liste bann lartik coumsa dan l’encadré ki trouve dan La Tour de Garde 1er septembre 2003, page 31, en créole.
Revision
• Kisannla ki responsable pou bann maladie, ek kisannla ki pou delivré nou ar consequence peché?
• Mem si li normal ki nou tracasse-nou ar nou la santé, ki nou bizin evité?
• Kifer traitement medical ki nou choisir ena l’importance pou Jéhovah?
• Ki bienfait nou gagné kan nou respecté bann principe biblik en rapport avek nou la santé?
[Zimage page 24]
Bann dimoune pa finn crée pou tombe malade ek vinn vié
[Zimage page 26]
Malgré zot probleme la santé, bann serviteur Jéhovah gagne la joie dan zot ministere