Avant tou kitsoz contigne rod “so justice”
“Alors, avant tou kitsoz, contigne rod le royaume ek so justice, ek zot pou gagne aussi tou sa bann lezot kitsoz-la.”—MAT. 6:33.
1, 2. Ki été la justice Bondié, ek lor ki li basé?
“ALORS, avant tou kitsoz, contigne rod le royaume.” (Mat. 6:33) Zordi, bann Témoins de Jéhovah bien konn sa conseil ki Jésus Christ ti donné dan so Sermon lor montagne-la. Dan tou domaine nou la vie, nou faire tou seki nou kapav pou montré ki nou content sa Royaume-la ek ki nou envie reste fidele ar li. Mais nou bizin aussi rappel deuxieme partie sa phrase-la, setadir “ek so justice.” Ki été la justice Bondié, ek ki sa vedir rod li avant tou kitsoz?
2 Dan langue original, bann mot ki’nn servi pou “justice” kapav aussi traduire par “seki droite.” Sa vedir ki la justice Bondié li en accord avek bann principe ek bann valeur moral ki droite ki Bondié Li-mem inn fixé. En tant ki Createur, Jéhovah ena droit pou fixé bann principe lor seki bon ek seki mauvais, seki bien ek seki mal. (Rév. 4:11) Selman, sa pa implik enn serie la loi ki bien severe, ki insensible, ou-soit enn longue la liste bann regle. Au contraire, li basé lor personnalité Jéhovah ek so bann lezot qualité principal: l’amour, la sagesse ek la puissance. Alors, la justice Bondié li ena enn lien avek so volonté ek so projet. Li implik seki Jéhovah attann ar bann ki envie servi Li.
3. (a) Ki sa vedir rod la justice Bondié avant tou kitsoz? (b) Kifer nou soutenir bann principe juste ek droite ki Jéhovah inn fixé?
3 Ki sa vedir rod la justice Bondié avant tou? Pou dire sa dan enn fason simple, c’est faire volonté Bondié pou faire Li plaisir. Rod so justice implik aussi essaye vive en accord avek so bann valeur moral ek so bann principe ki parfait ek pa dapré nou bann prop principe. (Lire Romains 12:2.) Sa fason vive-la touche nou bann relation avek Jéhovah. Nou pa obeir so bann la loi zis parski nou peur pangar Li puni nou. Au contraire, nou l’amour pou Bondié pousse nou pou faire zeffort pou faire Li plaisir kan nou soutenir so bann principe, pa kan nou etabli nou prop principe. Nou reconette ki c’est sa ki nou bizin faire ek ki c’est pou sa ki nou finn crée. Pareil couma Jésus Christ, le roi dan Royaume Bondié, nou bizin content la justice.—Héb. 1:8, 9.
4. Kifer li bien important ki nou rod justice Bondié?
4 Kifer li important ki nou rod la justice Jéhovah? Premier test ki ti ena dan jardin Éden ti basé lor enn kitsoz bien important: eski Adam ek Ève ti pou accepté droit ki Jéhovah ti ena pou etabli bann principe ou-soit non. (Gen. 2:17; 3:5) Parski zot pa ti accepté sa droit-la, sa finn amenn la souffrance ek la mort lor nou, zot bann descendant. (Rom. 5:12) De lot coté, Parole Bondié dire: “Seki pé rod la justice ek l’amour fidele pou trouve la vie, la justice ek la gloire.” (Prov. 21:21) Oui, kan nou rod justice Bondié avant tou kitsoz, sa faire nou ena bann bon relation avek Jéhovah, ek sa kapav faire nou gagne la vie sauve.—Rom. 3:23, 24.
Danger pou etabli nou prop justice
5. Ki danger nou bizin evité?
5 Kan li ti ecrire bann chretien dan Rome, l’apotre Paul ti montré enn danger ki nou tou nou bizin evité si nou envie reussi rod justice Bondié avant tou kitsoz. Ar bann Juif dan so lepok, Paul ti dire: “Mo dire dan zot faveur ki zot ena enn zele pou Bondié, mais pa dapré connaissance exact; en realité, parski zot pa konn justice Bondié, mais zot rod etabli zot prop justice, zot pa finn soumette-zot ar justice Bondié.” (Rom. 10:2, 3) Dapré Paul, sa bann adorateur-la pa ti comprend justice Bondié parski zot ti trop occupé pou etabli zot prop justice.a
6. Ki l’attitude nou bizin rejeté, ek kifer?
6 Enn fason ki nou kapav tombe dan sa piege-la c’est kan nou compare nou-mem ar lezot ek nou considere nou service pou Bondié couma enn competition. Sa l’attitude-la kapav bien vite amenn nou pou ena trop confiance dan nou bann capacité. Mais, si vrai-mem nou agir dan sa fason-la, nou pou blié la justice Jéhovah. (Gal. 6:3, 4) Nou l’amour pou Jéhovah, c’est sa ki bizin pousse-nou pou faire seki bon. Si nou dire ki nou content Bondié mais ki nou essaye prouve nou prop justice, seki nou dire pa pou ena okenn valeur.—Lire Luc 16:15.
7. Couma Jésus ti koz lor probleme ki certain ena pou etabli zot prop justice?
7 Jésus ti bien tracassé ar bann “ki ti sur dan zot leker ki zot juste ek ki ti considere lezot couma bann nanyin ditou.” Li ti koz lor probleme ki certain ti ena pou etabli zot prop justice kan li ti raconte sa l’exemple-la: “Deux missié ti monté pou al dan temple pou prié, enn ladan ti enn Pharisien ek lot-la, enn missié ki ti ramasse taxe. Pharisien-la ti debouté ek ti commence prié pou li-mem: ‘O Bondié, mo remercié toi ki mo pa couma le reste bann zom, ki faire fraude, ki injuste, ki commette l’adultere, ou-soit encore couma sa missié ki ramasse taxe-la. Mo garde careme deux fois par semaine, mo donne enn dixieme lor tou seki mo gagné.’ Mais missié ki ti ramasse taxe-la li, li ti deboute pli loin, li pa ti mem envie leve so lizié pou guette le ciel, mais li ti contigne tape so l’estomac ek ti dire: ‘Ah Bondié, ena misericorde pou moi, enn dimoune ki faire peché.’ Mo dire zot, sa missié-la ti retourne kot li couma enn kikenn ki ti pli juste ki sa lot missié-la; parski enn kikenn ki rod grandeur, li pou abaissé, ek enn kikenn ki abaisse li-mem, pou donne li grandeur.”—Luc 18:9-14.
Enn lot danger—vinn “trop juste”
8, 9. Ki sa vedir montré-nou “trop juste,” ek kot sa kapav amenn nou?
8 Ecclésiaste 7:16 decrire enn lot danger ki nou bizin evité: “Pa vinn trop juste; ni montré ki to trop koné. Kifer to pou amenn malheur lor to-mem?” Dan verset 20, sa ecrivain ki ti inspiré-la montré nou pou ki raison nou bizin rejette enn l’attitude coumsa: “Parski lor sa la terre-la, pena enn zom ki juste, ki faire touletan seki bien ek pa faire peché.” Enn dimoune ki vinn “trop juste,” etabli so prop principe lor la justice ek juge lezot dapré sa bann principe-la. Pourtant, li pa realisé ki, kan li faire sa, li pé eleve so prop principe pli haute ki bann principe Bondié ek coumsa li montré ki li enn kikenn ki pa juste devant Bondié.
9 Kan nou “trop juste” ou-soit couma certain traduction la Bible inn traduire sa, “juste plus ki bizin,” sa kapav amenn nou pou critik fason ki Jéhovah dirige bann situation. Mais nou bizin rappel ki, si nou mette en doute la justice Jéhovah kan Li prend bann decision, en realité, nou pé commence eleve nou bann principe concernant la justice pli haute ki bann principe Jéhovah. C’est coumadir nou pé faire Jéhovah passe par bann test ek nou pé juge Li dapré nou prop principe lor seki bon ek seki mauvais. Mais c’est Jéhovah ki ena droit pou fixé bann principe lor la justice, pa nou!—Rom. 14:10.
10. Pareil couma Job, ki kapav faire nou juge Bondié?
10 Mem si personne parmi nou pa envie par expré juge Bondié, nou l’imperfection kapav amenn nou pou faire sa. Sa kapav arrivé facilement kan nou trouve enn kitsoz ki nou pensé pa juste, ou-soit si personnellement nou pé souffert a cause enn probleme. Mem Job, enn dimoune fidele, ti faire sa erreur-la. Au commencement, la Bible ti decrire Job couma enn dimoune ki “personne pa ti kapav faire . . . okenn reproche, li ti enn dimoune droite ki ti ena la crainte pou Bondié ek ki ti evite seki mauvais.” (Job 1:1) Mais apré, Job ti affecté par bann malheur enn derriere lot, ek pou li, sa ti parette bien injuste. Sa ti amenn Job pou dire ki “so nâme juste au lieu ki li dire ki Bondié juste.” (Job 32:1, 2) Job ti bizin ki Bondié corrige so fason pensé. Alors, fodé pa nou etonné si parfois, nou trouve nou-mem dan enn situation coumsa. Si sa arrivé, ki kapav aide nou pou corrige nou fason pensé?
Pa touletan ki nou ena tou bann renseignement
11, 12. (a) Si nou ena sentiment ki enn kitsoz injuste inn arrivé, ki nou bizin rappel? (b) Kifer enn kikenn kapav pensé ki l’exemple ki Jésus ti donné, montré enn l’injustice?
11 Premier kitsoz ki nou bizin rappel c’est ki pa touletan ki nou ena tou bann renseignement. C’est seki ti passé dan cas Job. Li pa ti koné ki ti ena bann reunion avek bann ange dan le ciel kot Satan ti mette bann fausse l’accusation lor li. (Job 1:7-12; 2:1-6) Job pa ti realisé ki en realité, c’est Satan ki ti pé faire li gagne bann probleme. Nou pa sur si Job ti mem koné exactement kisannla Satan ti été! Alors, li ti pensé ki c’est Bondié ki ti pé faire li gagne bann probleme, mais li ti en tort. Oui, li tellement facile pou tire enn mauvais conclusion kan nou pena tou bann renseignement.
12 Anou guette l’exemple ki Jésus ti donné lor bann travailleur dan enn plantation raisin. (Lire Matthieu 20:8-16.) Ici, Jésus ti koz lor enn proprietaire ki ti paye mem salaire tou so bann travailleur, ki zot ti travail toute la journée ou-soit zis enn heure temps. Ki ou pensé lor la? Eski sa parette juste? Kitfois desuite ou mette-ou dan place sa bann travailleur ki ti travail toute la journée dan soleil-la. Surement ou pensé ki ti bizin paye zot plus! Si nou base-nou lor sa conclusion-la, nou kapav considere sa proprietaire-la couma enn kikenn ki pena l’amour ek ki pa juste. Mem so reponse ar sa bann travailleur ki ti vinn plaigné-la kapav faire croire ki li ti servi so l’autorité dan enn fason injuste. Mais eski nou ena tou bann renseignement?
13. Couma nou kapav examine l’exemple Jésus lor bann travailleur dan enn plantation raisin, dan enn lot fason?
13 Anou examine sa l’exemple-la dan enn lot fason. Pena doute ki proprietaire dan sa l’exemple-la ti koné ki tou sa bann zom-la ti bizin nourri zot famille. Dan lepok Jésus, bann ki travail dan enn karo ti gagne zot la paye toulé-jour ek zot famille ti compte lor-la. Avek sa dan ou l’esprit, asterla reflechi lor situation bann travailleur ki sa proprietaire-la ti trouvé tard sa jour-la ek ki a cause sa ti travail zis enn heure temps. Kitfois, li pa ti pou possible ki zot nourri zot famille zis avek la paye enn heure temps; pourtant, zot ti disposé pou travail ek zot ti’nn attann toute la journée pou enn kikenn employe zot. (Mat. 20:1-7) C’est pa zot ki ti en tort si pa ti prend zot pou travail enn la journée. Pena nanyin ki montré ki c’est par expré ki zot pa ti travail. Maziné ki sentiment ou ti pou ena si ou ti bizin attann enn journée net passé, ek ou koné ki ou famille ti pé depann lor seki ou ti pou gagné sa jour-la. Surement ou ti pou bien content ki ou’nn gagne enn travail—ek ou ti pou bien etonné ki ou’nn gagne assez kass pou nourri ou famille!
14. Ki leson important nou aprann ar l’exemple bann travailleur dan enn plantation raisin?
14 Asterla, anou ré-examine bann action sa proprietaire-la. Li pa ti donne personne moins l’argent. Au contraire, li ti traite tou bann travailleur couma bann dimoune ki ti gagne droit gagne l’argent pou nourri zot famille. Ti ena beaucoup travailleur ki ti disponible, alors proprietaire-la ti kapav profite sa situation-la pou paye pli tigit ki seki ti bizin payé. Mais li pa ti faire sa. Tou so bann travailleur ti retourne kot zot avek assez l’argent pou nourri zot famille. Si nou prend compte sa bann detail en plus-la, sa kapav change nou fason pensé lor seki sa proprietaire-la ti faire. So decision ti rempli ar l’amour ek li pa ti servi so l’autorité dan enn fason dominere. Ki leson nou kapav aprann? Si nou considere zis certain renseignement, sa kapav faire nou tire enn mauvais conclusion. Pena doute ki sa parabole-la montré nou ki justice Bondié bien superieur, ki li pa zis basé lor bann regle ou-soit lor seki enn dimoune merité.
Nou kapav ena enn fason pensé ki deformé ou-soit limité
15. Kifer li possible ki nou fason pensé lor la justice li deformé ou-soit li limité?
15 Enn deuxieme kitsoz ki nou bizin rappel kan nou devant enn situation ki parette injuste, c’est ki nou kapav ena enn fason pensé ki deformé ou-soit limité. Li kapav deformé par l’imperfection, ou-soit parski nou ena tendance pou fini juge enn kitsoz en avance, ou-soit par nou culture. Li aussi limité dan sens ki nou pena capacité pou discerne bann mobile ek pou koné ki ena vrai-mem dan leker enn dimoune. Mais Jéhovah ek Jésus zot, zot different, zot pena sa qualité limite-la.—Prov. 24:12; Mat. 9:4; Luc 5:22.
16, 17. Pou ki raison kitfois Jéhovah pa ti applik la loi ki Li ti donné lor l’adultere kan David ti faire peché avek Bath-Shéba?
16 Anou examine seki la Bible dire concernant l’adultere ki David ti commette avek Bath-Shéba. (2 Sam. 11:2-5) Dapré la Loi mosaïk, zot ti merité ki touye zot. (Lév. 20:10; Deut. 22:22) Mem si Jéhovah ti puni zot, Li pa ti applik so prop la loi. Eski Jéhovah ti pé agir avek injustice? Eski Li ti faire preference envers David ek ti viole So prop principe ki juste? Certain dimoune ki lire la Bible finn ena sa sentiment-la.
17 Selman, nou bizin rappel ki c’est Jéhovah ki ti donne sa la loi lor l’adultere-la bann juge imparfait, ki pa ti kapav lire dan leker bann dimoune. Malgré zot limite, sa la loi-la ti permette zot pou rann mem jugement pou tou dimoune. De lot coté, Jéhovah Li, Li kapav lire dan leker bann dimoune. (Gen. 18:25; 1 Chron. 29:17) Alors, fodé pa nou attann ki Jéhovah ti bizin suive enn la loi ki Li-mem Li ti’nn fixé pou bann juge imparfait. Si Li ti bizin faire sa, c’est coumadir nou pé force enn dimoune ki trouve bien clair pou mette enn lunette ki’nn faire pou bann dimoune ki pa trouve bien. Jéhovah ti kapav lire dan leker David ek Bath-Shéba ek trouvé ki zot ti vrai-mem repenti. Li ti prend sa point-la en consideration, ek Li ti juge zot dapré zot repentance, avek misericorde ek amour.
Contigne rod justice Jéhovah
18, 19. Ki pou aide nou pou jamais juge Jéhovah dapré nou prop principe lor la justice?
18 Alors, si parfois nou trouve enn kitsoz ki faire nou pensé ki Jéhovah pa finn agir avek justice—soit nou’nn lire enn recit dan la Bible, soit nou finn faire enn l’experience dan nou la vie personnel—fodé jamais nou juge Bondié dapré nou prop principe lor la justice. Rappel ki nou pa toujours ena tou bann renseignement ek ki nou fason pensé kapav deformé ou-soit limité. Jamais pa blié ki “colere bann dimoune pa accompli la justice Bondié.” (Jacq. 1:19, 20) Coumsa, nou leker jamais pou “en colere kont Jéhovah Li-mem.”—Prov. 19:3.
19 Pareil couma Jésus, anou touletan reconette ki c’est zis Jéhovah tousel ki ena droit pou fixé bann principe pou seki juste ek bon. (Marc 10:17, 18) Faire zeffort pou gagne enn “connaissance exact” setadir “enn vrai connaissance” lor so bann principe. (Rom. 10:2; 2 Tim. 3:7, The Twentieth Century New Testament) Kan nou accepté sa ek nou vive en accord avek volonté Jéhovah, nou montré ki nou pé rod avant tou, “so justice.”—Mat. 6:33.
[Note]
a Dapré enn specialiste lor la Bible, dan langue original, mot ki’nn traduire par “etabli” kapav aussi vedir ‘construire enn monument.’ Alors, dan enn fason symbolik, sa bann Juif-la, en realité, ti pé construire enn monument pou zot prop la gloire pa pou la gloire Bondié.
Eski ou rappel?
• Kifer li important ki nou rod la justice Jéhovah?
• Ki deux danger nou bizin evité?
• Couma nou kapav rod justice Bondié avant tou kitsoz?
[Zimage page 17]
Ki leson nou aprann ar l’exemple Jésus lor sa deux missié ki ti al prié dan temple-la?
[Zimage page 18]
Eski li ti injuste pou paye bann travailleur ki ti travail a partir 11eme l’heure, pareil couma bann ki ti travail toute la journée?