Eski li enn bon l’exemple ou-soit enn l’avertissement pou ou?
“Bondié Jacob . . . pou montré nou ki chemin nou bizin suive, ek nou pou marche lor so bann sentier.”—IS. 2:3.
1, 2. Couma ou kapav tire profit ar bann l’exemple ki ena dan la Bible?
SUREMENT ou d’accord ki ou kapav tire profit ar seki finn ecrire dan la Bible, pa vrai? Dan sa livre-la, ena l’exemple bann zom ek bann femme fidele ki ti ena enn conduite ek bann qualité ki ou ti pou content imité. (Héb. 11:32-34) Selman, ou finn kitfois remark aussi bann l’exemple ki averti nou—bann action ek bann l’attitude ki bann zom ek bann femme ti ena, ki ou bizin evité.
2 En realité, certain dimoune ki mentionné dan la Bible zot bann bon l’exemple ki nou kapav suive ek en mem temps, zot inn faire bann mauvais kitsoz ki nou bizin rejeté. Reflechi lor l’exemple David, enn berger ki ti humble ek ki plitar ti vinn enn grand le roi. Li enn bon l’exemple parski li ti ena l’amour pou la verité ek li ti ena confiance en Jéhovah. Selman, David ti coupable bann peché grave. Par exemple, li ti commette l’adultere avek Bath-Shéba, li ti faire touye Ouriya so mari, ek li ti mank sagesse kan li ti faire enn recensement en Israël. Mais dan sa lartik-la, nou pou examine l’exemple so garson, Salomon, ki ti enn le roi ek aussi enn ecrivain la Bible. Premierement, nou pou guette deux fason couma li’nn laisse nou enn bon l’exemple.
“Sagesse Salomon”
3. Kifer nou kapav dire ki Salomon inn laisse nou enn bon l’exemple?
3 Jésus Christ, Grand Salomon, ti koz en bien lor le roi Salomon ek li ti montré ki li enn bon l’exemple pou nou. Ar certain Juif ki ti ena bann doute, Jésus ti dire: “La reine du sud pou levé pendant jugement avek sa generation-la ek pou condamne li; parski li’nn sorti depuis dan boute la terre pou vinn ecoute sagesse Salomon, mais guetté! ici ena enn kitsoz ki beaucoup plus ki Salomon.” (Mat. 12:42) Oui, Salomon ti bien populaire pou so sagesse, ek li ti encourage nou pou gagne la sagesse.
4, 5. Couma Salomon ti gagne sa sagesse ki li ti ena-la, mais couma sa li different pou nou?
4 Dan commencement regne Salomon, Bondié ti apparette ar li dan enn rêve ek ti dire li faire enn demande. Salomon ti koné ki li pa ti ena beaucoup l’experience, alors li ti demann Bondié pou donne li sagesse. (Lire 1 Rois 3:5-9.) Bondié ti content ki Salomon ti demann Li sagesse au lieu ki la richesse ek la gloire. Alors, Li ti donne Salomon enn “leker sage ek intelligent,” ek aussi enn grand prosperité. (1 Rois 3:10-14) Pareil couma Jésus ti dire, sagesse Salomon ti tellement extraordinaire ki la reine Shéba ti tann sa ek li ti faire enn longue voyage pou trouve sa par li-mem.—1 Rois 10:1, 4-9.
5 Zordi, nou, nou pa attann ki Bondié faire enn mirak pou donne nou la sagesse. Salomon ti dire ki Jéhovah “Li-mem donne la sagesse,” mais li ti dire ki nou bizin faire zeffort pou gagne sa qualité-la. Li ti ecrire: “Ecoute bien la sagesse, pou ki to kapav ouvert to leker pou gagne discernement.” En rapport avek sa, li ti servi bann l’expression couma “rod gagne,” ek “contigne rod” la sagesse. (Prov. 2:1-6) Oui, li clair ki nou kapav gagne la sagesse.
6. Dan ki fason nou kapav montré ki nou pé tire profit ar bon l’exemple Salomon concernant la sagesse?
6 Li pou bon ki nou demann nou-mem: ‘Eski mo pé accorde l’importance ar l’exemple Salomon ki ti accorde enn grand valeur ar sagesse Bondié?’ Bann crise economik finn pousse beaucoup dimoune pou consacré-zot ar zot travail ek pou donne l’argent enn grand l’importance. Sa finn aussi influence decision ki certain finn prend concernant ki qualité l’etude zot pou faire ek pou comié le temps zot pou faire sa bann l’etude-la. Ki ou kapav dire lor ou ek ou famille? Eski ou bann choix montré ki sagesse Bondié ena enn grand valeur pou ou ek ki ou pé rod gagne sa sagesse-la? Si ou change ou bann priorité ou-soit ou bann l’objectif, eski sa pou permette ou gagne plus sagesse? Ou kapav sur ki, si ou gagne la sagesse ek ou mette li en pratik, sa pou faire ou gagne bann bienfait pou touletan. Salomon ti ecrire: “Alors to pou comprend la justice ek jugement ek seki droite, sa chemin ki amenn vers seki bon-la.”—Prov. 2:9.
Favorise vrai l’adoration amenn la paix
7. Couma inn arrivé ki Bondié inn gagne enn joli temple?
7 Dan commencement so regne, Salomon ti prend bann disposition pou remplace tabernacle, ki ti’nn servi depuis lepok Moïse, par enn joli temple. (1 Rois 6:1) Nou kapav appel sa temple-la, temple Salomon. Mais, c’est pa Salomon ki ti gagne l’idée pou faire sa temple-la. Li pa ti faire sa pou gagne la gloire couma enn grand architecte ou-soit en kikenn ki faire bann don. En realité, c’est David ki premier fois ti propose pou construire enn temple ek zis apré, Bondié ti donne li bann plan detaillé pou sa temple-la ek so bann meuble. David ti faire enn grand contribution pou finance sa travail-la. (2 Sam. 7:2, 12, 13; 1 Chron. 22:14-16) Mais kan-mem, c’est Salomon ki ti gagne responsabilité pou faire sa construction ki ti duré pendant sept an et demi-la.—1 Rois 6:37, 38; 7:51.
8, 9. (a) Ki bon l’exemple Salomon inn laissé lor l’importance pou perseveré pou faire seki bon? (b) Ki ti arrivé kan Salomon ti favorise vrai l’adoration?
8 Alors, nou kapav dire ki Salomon inn donne nou enn bon l’exemple lor l’importance pou perseveré pou faire seki bon, ek pou mette bann kitsoz ki pli important en premier. Kan ti fini construire temple, ek ti mette l’arche de l’alliance ladan, Salomon ti faire enn la priere en publik. Dan so la priere, li ti dire Jéhovah: “Ki to lizié ouvert ek guette vers sa lakaz-la, la-nuit li-jour, vers sa place ki to ti dire: ‘Mo nom pou la,’ pou ecoute la priere ki to serviteur pou faire vers sa place-la.” (1 Rois 8:6, 29) Bann Israélite ek bann etranger ti pou kapav prié vers sa batiment ki ti’nn construire pou donne nom Bondié la gloire.—1 Rois 8:30, 41-43, 60.
9 Ki ti arrivé kan Salomon ti favorise vrai l’adoration? Apré l’inauguration temple Jéhovah, le peuple ti “content ek zot leker ti dan la joie a cause tou di-bien ki Jéhovah ti faire pou David so serviteur ek pou . . . Israël.” (1 Rois 8:65, 66) En realité, ti ena enn la paix ek enn prosperité extraordinaire pendant 40 an ki Salomon ti regné. (Lire 1 Rois 4:20, 21, 25.) Psaume 72 montré sa bien ek faire nou comprend ki bann benediction nou pou gagné kan Jésus Christ, Grand Salomon, pou regné.—Ps. 72:6-8, 16.
Salomon enn l’exemple ki averti nou
10. Ki erreur Salomon ti faire ki kapav vinn en premier dan nou l’esprit?
10 Alors, kifer nou kapav dire ki la vie Salomon li aussi enn l’avertissement pou nou? Kitfois, premier kitsoz ki ou pensé c’est so bann femme etranger ek so bann concubine. Nou lire: “Kan Salomon ti’nn vinn vié, so bann madame ti’nn detourne so leker pou faire li suive lezot bondié; ek so leker pa ti complet pou Jéhovah.” (1 Rois 11:1-6) Pena doute ki ou determiné pou pa imite sa mauvais conduite ki li ti ena-la. Eski c’est zis sa leson-la ki nou tiré ar l’exemple Salomon? Examine lezot detail dan so la vie ki kitfois nou pa trop prend en consideration, ek guetté ki l’avertissement ou gagné.
11. Ki conclusion nou kapav tiré ar premier mariage Salomon?
11 Salomon ti regné pendant 40 an. (2 Chron. 9:30) Alors, ki conclusion ou tiré kan ou lire 1 Rois 14:21? (Lire.) Dapré sa verset-la, kan Salomon ti mort, so garson Rehabam, ti vinn le roi kan li ti ena 41 an. Mama Rehabam ti appel “Naama, li ti enn Ammonite.” Sa vedir ki avant Salomon ti vinn le roi, li ti marié avek enn femme etranger ki ti sorti dan enn nation ki ti ennemi ar nation Israël ek ki ti adore bann zidole. (Juges 10:6; 2 Sam. 10:6) Eski Naama ti contigne adore sa bann zidole-la? Mem si li ti faire sa avant, kitfois li ti arrete adore bann zidole ek li ti commence adore Jéhovah pareil couma Rahab ek Ruth. (Ruth 1:16; 4:13-17; Mat. 1:5, 6) Kan-mem sa, Salomon ti rente famille ar bann Ammonite ki pa ti servi Jéhovah.
12, 13. Ki mauvais decision Salomon ti prend dan commencement so regne, ek ki raisonnement kitfois li ti ena?
12 Situation Salomon ti vinn pli pire kan li ti vinn le roi. Li ti faire “enn l’alliance par mariage avek Pharaon le roi l’Égypte ek li ti prend tifi Pharaon ek li ti amenn li dan Cité David.” (1 Rois 3:1) Eski sa femme égyptien-la ti imite Ruth ek ti adore Jéhovah? La Bible pa dire nanyin lor la. Au contraire, li dire ki Salomon ti construire enn lakaz pou tifi Pharaon (ek kitfois pou so bann servante égyptien), en dehors Cité David. Kifer? La Bible dire ki li ti faire sa parski li pa ti acceptable ki enn fausse adorateur reste pré ar l’arche de l’alliance.—2 Chron. 8:11.
13 Kitfois Salomon ti pensé ki so mariage avek sa la princesse-la ti pou donne li bann l’avantage lor plan politik, mais eski sa ti enn excuse? Bien longtemps avant, Bondié ti defann so bann serviteur pou marié avek bann Cananéen, ki ti bann païen, ek Li ti mem donne enn la liste sa bann nation cananéen-la. (Ex. 34:11-16) Eski Salomon ti pensé ki li ti kapav marié avek enn femme égyptien parski l’Égypte pa ti forme partie dan sa la liste-la? Si li ti raisonne coumsa, sa pa ti enn bon pretexte. En realité, Salomon pa ti prend compte danger ki Jéhovah ti mentionné—si enn Israélite marié ar enn kikenn ki pa adore Jéhovah, sa dimoune-la pou detourne-li ar vrai l’adoration ek li pou adore bann fausse bondié.—Lire Deutéronome 7:1-4.
14. Couma nou kapav tire leson kan nou reflechi lor seki Salomon ti faire?
14 Eski nou pou tire leson ar seki Salomon ti faire? Li possible ki enn soeur rod enn pretexte pou desobeir commandement Bondié pou marié “selman dan le Seigneur” kan li ena enn relation sentimental avek enn kikenn ki pa servi Jéhovah. (1 Cor. 7:39) Enn kikenn kapav aussi rod bann pretexte pou faire bann sport apré lekol ou-soit pou rente dan bann club dan lekol. Li kapav arrivé aussi ki enn chretien rod bann pretexte pou li pa paye tou taxe ki li supposé payé, ou-soit pou koz menti kan demann li pou dire bann kitsoz ki li’nn faire ek ki embarrassant. Li important ki nou rappel ki nou aussi nou kapav tombe dan mem piege ki Salomon si nou rod bann pretexte pou desobeir Bondié.
15. Couma Jéhovah ti montré misericorde envers Salomon, mais ki nou bizin rappel?
15 Li interessant pou koné ki, apré ki la Bible mentionne mariage Salomon avek sa la princesse etranger-la, li dire ki Bondié ti donne Salomon sagesse ki li ti demandé ek aussi ti faire li vinn riche. (1 Rois 3:10-13) Salomon pa ti prend compte bann commandement Bondié, pourtant pena nanyin ki montré ki Jéhovah ti rejette li desuite couma enn le roi ek ti discipline li dan enn fason severe. Kifer? C’est parski Jéhovah koné ki nou bann dimoune imparfait, ki’nn faire ar la poussiere. (Ps. 103:10, 13, 14) Selman, nou bizin rappel ki nou bann action kapav ena bann consequence asterla ou-soit plitar dan nou la vie.
Tou sa madame-la!
16. Kan Salomon ti marié ar beaucoup madame, ki commandement li pa ti prend compte?
16 Dan Chant de Salomon, le roi Salomon ti flatte enn vierge. Li ti dire ki sa tifi-la ti pli joli ki 60 la reine ek 80 concubine. (Chant de S. 6:1, 8-10) Kitfois seki Salomon ti ecrire ti faire reference ar quantité madame ek concubine ki li ti ena dan sa lepok-la. Mem si la plupart ou-soit tou sa bann madame-la ti bann vrai adorateur, Bondié ti donne Moïse sa commandement-la: “Fodé pa [ki enn le roi en Israël] ena beaucoup madame, pou ki so leker pa detourné.” (Deut. 17:17) Mais encore enn fois, Jéhovah pa ti rejette Salomon. En realité, Bondié ti contigne beni Salomon ek Li ti servi li pou ecrire livre la Bible ki appel Chant de Salomon.
17. Ki kitsoz nou bizin rappel?
17 Eski sa vedir ki Salomon ti kapav desobeir commandement Bondié sans ki li gagne bann mauvais consequence ek ki nou aussi nou kapav faire pareil? Non. Au contraire, sa montré ki Bondié kapav montré so patience pendant enn moment. Mais, si enn serviteur Bondié pé desobeir So commandement ek pa pé arrive li nanyin de mal, sa pa vedir ki li pa pou gagne okenn mauvais consequence plitar. Rappel seki Salomon ti ecrire: “Parski pa finn applik enn jugement vite kont enn mauvais action, a cause sa, bann dimoune finn plus decidé dan zot leker pou faire le mal.” Li ti dire aussi: “Mo koné aussi ki sa pou fini bien pou bann ki ena la crainte pou vrai Bondié.”—Eccl. 8:11, 12.
18. Couma l’exemple Salomon montré ki bann parole ki trouve dan Galates 6:7 zot bien vrai?
18 Si selman Salomon ti prend compte sa verité-la! C’est vrai ki li ti faire beaucoup bon kitsoz ek ki pendant enn bon boute le temps li ti gagne benediction Bondié. Mais avek le temps, li ti commence faire bann mauvais kitsoz enn derriere lot. Tigit par tigit, li ti developpe enn mauvais l’habitude pou desobeir Jéhovah. Seki Bondié ti inspire Paul pou ecrire plitar ti bien vrai: “Pa laisse-zot trompé: pa badine ar Bondié. Seki enn dimoune semé, sa-mem ki li pou recolté”! (Gal. 6:7) Plitar dan so la vie, Salomon ti recolté bann mauvais consequence parski li ti desobeir commandement Bondié. Nou lire: “Le roi Salomon ti content beaucoup femme etranger en mem temps ki li ti content tifi Pharaon: bann Moabite, bann Ammonite, bann Édomite, bann Sidonienne ek bann Hittite.” (1 Rois 11:1) Kitfois beaucoup parmi sa bann femme-la ti contigne adore zot fausse bondié, ek sa ti ena enn l’effet lor Salomon. Li ti faire seki mauvais devant lizié Jéhovah, ek li perdi faveur nou Bondié ki ena enn grand patience.—Lire 1 Rois 11:4-8.
Tire leson ar bann bon ek bann mauvais kitsoz ki li ti faire
19. Kifer ou kapav dire ki dan la Bible ena beaucoup bon l’exemple?
19 Avek bonté, Jéhovah ti inspire Paul pou ecrire: “Tou bann kitsoz ki finn ecrire longtemps finn ecrire pou nou l’instruction, pou ki par nou l’endurance ek par consolation ki nou gagné dan bann l’Ecriture, nou ena enn l’esperance.” (Rom. 15:4) Parmi sa bann kitsoz ki finn ecrire-la, ena bon l’exemple bann zom ek bann femme ki ti ena enn la foi extraordinaire. Paul ti kapav dire: “Ki mo kapav dire encore? Le temps pou manké si mo contigne raconte zot concernant Guidéôn, Baraq, Samson, Yiphtah, David, ek aussi Samuel ek lezot prophete, zot ki grace a la foi ti gagne la victoire lor bann royaume, pratik la justice, gagne bann promesse. . . . Zot ki ti faible, ti’nn faire zot vinn fort.” (Héb. 11:32-34) Nou kapav ek nou bizin aprann ar bann bon l’exemple ki ena dan la Bible ek imite sa bann l’exemple-la.
20, 21. Kifer ou bien decidé pou tire leson ar bann mauvais l’exemple ki ena dan Parole Bondié?
20 Selman, certain recit dan la Bible koz aussi lor bann mauvais l’exemple. Parmi certain sa bann mauvais l’exemple-la, ti ena bann zom ek bann femme ki enn lepok dan zot la vie ti bann serviteur Jéhovah ek ti gagne so faveur. Kan nou lire la Bible, nou kapav arrete-nou lor bann kitsoz ki certain serviteur Bondié ti faire ki’nn detourne-zot ar vrai l’adoration ek lerla zot ti vinn bann mauvais l’exemple. Kitfois nou trouvé ki certain, tigit par tigit, finn developpe bann mauvais l’attitude ou-soit bann mauvais tendance, ki finalement finn amenn bann mauvais consequence. Couma nou kapav tire leson ar sa bann recit-la? Nou kapav demann nou-mem: ‘Couma sa finn arrivé? Eski moi aussi mo kapav developpe sa bann tendance-la? Ki mo kapav faire pou evite sa ek pou tire leson ar sa bann mauvais l’exemple-la?’
21 Pena doute ki nou bizin examine sa bann l’exemple-la avek serieux, parski Bondié ti inspire Paul pou ecrire: “Sa bann kitsoz ki ti arrive zot-la ti couma bann l’exemple ek finn ecrire sa pou averti nou, nou ki’nn arrive pré ar la fin sa bann systeme ki existé-la.”—1 Cor. 10:11.
Ki ou finn aprann?
• Kifer ou kapav trouve bann bon ek bann mauvais l’exemple toulé-deux dan la Bible?
• Couma Salomon ti laisse enn mauvais l’habitude developpé dan so la vie?
• Ki leson ou kapav tiré ar mauvais l’exemple Salomon?
[Zimage page 11]
Salomon ti mette en pratik sagesse ki Bondié ti donne li
[Zimage page 14]
Eski ou pé tire leson ar mauvais l’exemple Salomon?