Apprecié role Jésus en tant ki Grand David ek Grand Salomon
“Guetté! Ici ena enn kitsoz ki beaucoup plus ki Salomon.”—MAT. 12:42.
1, 2. Kifer nou, en tant ki humain, nou ti pou kapav trouve sa etonnant ki Samuel ti gagne l’ordre pou choisir David pou vinn enn le roi?
KISANNLA ti pou dire ki enn jour sa garson-la ti pou vinn le roi en Israël? Pou prophete Samuel, li ti zis enn jeune berger. En plus, la ville Bethléhem kot li ti sorti, ti enn simple ti la ville. La Bible ti dire lor sa la ville-la ki li “trop tipti pou ki [li] parmi bann millier dan Juda.” (Mika 5:2) Mais pourtant, sa garson ki pa ti parette important ek ki ti sorti dan enn ti la ville-la, c’est li-mem ki Samuel ti pou faire vinn enn oint ek le roi en Israël.
2 David ki ti jeune, pa ti premier garson ki so papa, Jessé, ti presente Samuel pou ki li faire li vinn enn oint. Li pa ti ni deuxieme ni troisieme garson. David ti dernier garson Jessé, enn zom fidele ki ti ena huit garson. En plus, li pa ti mem la kan Samuel ti vinn kot Jessé pou oint enn parmi so bann garson pou vinn prochain le roi en Israël. Mais Jéhovah Li, Li ti’nn choisir David, ek c’est sa ki ti pli important.—1 Sam. 16:1-10.
3. (a) Pou Jéhovah, ki kitsoz ki pli important kan Li guette enn dimoune? (b) Ki ti arrivé kan David ti’nn oint par Samuel?
3 Jéhovah ti trouve seki Samuel pa ti kapav trouvé. Bondié ti kapav trouvé ki qualité leker David ti ena, ek sa ti faire Li plaisir. Pou Bondié, seki pli important c’est pa l’apparence enn dimoune, mais seki sa dimoune-la été vrai-mem endan. (Lire 1 Samuel 16:7.) Alors, kan Samuel ti comprend ki Jéhovah pa ti’nn choisir okenn parmi sept grand garson Jessé, li ti faire al cherche so pli jeune garson ki ti pé veille bann mouton. La Bible raconté: “Alors, [Jessé] ti faire al cherche [David]. Li ti enn jeune homme ki ti ena enn teint rosé, ki ti ena joli lizié ek ki ti bien joli. Alors, Jéhovah ti dire: ‘Levé, faire li vinn oint, parski c’est li!’ Samuel ti prend enn corne de l’huile ek ti verse sa lor so la tête ek ti faire li vinn enn oint parmi so bann frere. Ek l’esprit Jéhovah ti commence agir lor David depuis sa jour-la.”—1 Sam. 16:12, 13.
David ti represente Christ
4, 5. (a) Cite certain point ki pareil entre David ek Jésus. (b) Kifer nou kapav appel Jésus, Grand David?
4 Apepré 1,100 an plitar, Jésus ti né dan la ville Bethléhem, pareil couma David. Beaucoup Isralites pa ti considere Jésus couma enn le roi, en tou cas, pa enn le roi couma zot, zot ti pé atann. Pourtant, pareil couma David, c’est Jésus ki Jéhovah ti’nn choisir ek ki Jéhovah ti content.a (Luc 3:22) Dan cas Jésus aussi, ‘l’esprit Jéhovah ti commence agir lor li’ kan li ti vinn enn oint.
5 Ena encore bann point ki pareil entre Jésus ek David. Par exemple, conseiller David, Ahithophel, ti trahir li, ek dan cas Jésus, c’est enn parmi so bann zapotre, Judas Iscariote ki ti trahir li. (Ps. 41:9; Jean 13:18) David ek Jésus toulé-deux ti ena enn grand zele pou lakaz Jéhovah. (Ps. 27:4; 69:9; Jean 2:17) En plus, Jésus li heritier David. Avant naissance Jésus, enn ange ti dire so mama: “Jéhovah pou donne li trone David, so papa.” (Luc 1:32; Mat. 1:1) Mais, parski c’est Jésus ki ti pou accompli tou bann promesse ki concerne le Messie, a cause sa, li beaucoup pli grand ki David. Li-mem Grand David, le Roi messianik ki zot tou ti pé attann depuis longtemps.—Jean 7:42.
Suive nou le Roi, ki aussi nou Berger
6. Dan ki fason eski David ti enn bon berger?
6 Pareil couma David, Jésus li aussi li enn berger. Couma enn bon berger été? C’est enn kikenn ki avek fidelité ek courage prend soin so troupeau, nourri li ek protege li. (Ps. 23:2-4) Kan David ti jeune, li ti enn berger ek li ti prend bien soin bann mouton so papa. Kan enn lion ek enn l’ours ti attak so troupeau, li ti montré so courage ek li ti riské so la vie pou protege so bann mouton.—1 Sam. 17:34, 35.
7. (a) Ki ti prepare David pou faire so travail le roi? (b) Couma Jésus inn montré ki li l’excellent Berger?
7 Bann l’année ki David ti passé dan bann la plaine ek lor bann colline pou garde bann mouton, ti prepare li pou sa grand travail ek responsabilité ki li ti pou ena apré kan li ti pou vinn le roi lor nation Israël.b (Ps. 78:70, 71) Jésus aussi inn prouvé ki li enn bon berger. Jéhovah donne li la force ek guide li pou prend soin bann membre “ti troupeau” ek “lezot brebis.” (Luc 12:32; Jean 10:16) Alors, Jésus li vrai-mem l’excellent Berger. Li konn so bann mouton tellement bien ki li kapav appel sakenn par so nom. Tellement li content zot, ki kan li ti lor la terre li ti disposé pou donne li-mem pou zot bonheur. (Jean 10:3, 11, 14, 15) En tant ki l’excellent Berger, Jésus inn accompli enn kitsoz ki jamais David pa ti pou kapav faire. Sacrifice so la vie inn donne bann dimoune possibilité pou delivré ar la mort. Nanyin pa pou kapav empeche Jésus pou guide bann membre so “ti troupeau” ek amenn zot vers la vie immortel dan le ciel, ni pou conduire bann “lezot brebis” vers la vie eternel dan le monde nouveau, kot pa pou ena bann dimoune ki pou attak zot.—Lire Jean 10:27-29.
Suive nou le Roi ki gagne la victoire
8. Couma David inn vinn enn kikenn ki ti ena enn grand reputation?
8 Le roi David ti enn guerrier ki pa ti peur nanyin, ki ti protege pays kot peuple Bondié ti resté ek “Jéhovah ti sauve David partout kot li ti allé.” Pendant so regne, David ti agrandi territoire nation Israël. Territoire-la ti commence depuis la riviere l’Égypte ek ti fini avek la riviere Euphrate. (2 Sam. 8:1-14) Grace a Jéhovah li ti vinn enn le roi bien puissant. La Bible dire: “Dan tou pays, bann dimoune ti konn reputation David ek Jéhovah Li-mem ti faire tou bann nation ena la crainte pou David.”—1 Chron. 14:17.
9. Ki victoire, Jésus, le Roi ki Jéhovah inn choisir, ti gagné?
9 Pareil couma le roi David, Jésus aussi pa ti peur naynin kan li ti lor la terre. En tant ki le Roi ki Jéhovah ti’nn choisir, li ti montré ki li ena pouvoir lor bann demon kan li ti delivré bann dimoune ki ti possedé. (Marc 5:2, 6-13; Luc 4:36) Mem so pli grand l’ennemi, Satan le Diable, pa ti ena okenn pouvoir lor li. Grace a Jéhovah ki ti soutenir li, Jésus ti kapav gagne la victoire lor le monde ki enba pouvoir Satan.—Jean 14:30; 16:33; 1 Jean 5:19.
10, 11. Ki role Jésus ena dan le ciel?
10 Apepré 60 an apré la mort ek resurrection Jésus, l’apotre Jean ti gagne enn vision kot li ti trouve Jésus en tant ki enn le Roi guerrier dan le ciel. Jean ti ecrire: “Guetté! Enn cheval blanc; ek sa kikenn ki ti pé assize lor la, ti ena enn l’arc; ek ti donne li enn couronne, ek li ti sorti couma enn vainker ek li ti sorti pou complete so victoire.” (Rév. 6:2) Sa cavalier lor sa cheval blanc-la c’est Jésus. Li ti gagne “enn couronne” en 1914 kan li ti vinn le Roi dan Royaume ki dan le ciel. Apré sa, “li ti sorti couma enn vainker.” Oui, pareil couma David, Jésus li enn le Roi ki gagne la victoire. Enn tipé apré ki li ti etabli couma le Roi dan Royaume Bondié, li ti gagne la victoire lor Satan ek li ti tire li ek so bann demon dan le ciel ek ti jette zot lor la terre. (Rév. 12:7-9) Jésus pou contigne so la guerre ziska ki li “complete so victoire,” setadir ziska ki li detruire sa mauvais systeme Satan-la net.—Lire Révélation 19:11, 19-21.
11 Mais pareil couma David, Jésus li enn le roi ki ena compassion ek li pou protege la ‘grande foule’ pendant Har-Maguédôn. (Rév. 7:9, 14) En plus, enba regne Jésus ek so bann 144,000 coheritier, pou ena “enn resurrection bann dimoune ki juste ek bann dimoune ki pa juste, toulé-deux.” (Actes 24:15) Bann ki pou ressuscité lor la terre pou ena possibilité pou vive pou touletan. C’est vrai-mem enn l’avenir extraordinaire ki pé attann zot! Nou tou, anou bien decidé pou contigne “faire seki bon,” pou ki nou la kan la terre pou rempli ar bann dimoune juste ek heureux ki pou vive enba domination Grand David.—Ps. 37:27-29.
Sagesse Salomon
12. Pou ki kitsoz Salomon ti prié?
12 Garson David, Salomon, li aussi li ti represente Jésus.c Kan Salomon ti vinn le roi, Jéhovah ti apparette ar li dan enn rêve ek ti dire ki Li pou donne li tou seki li demandé. Salomon ti kapav demann plus richesse, pouvoir ou-soit enn la vie pli longue. Mais au lieu ki li ti rod so l’avantage personnel li ti dire Jéhovah: “Donne moi la sagesse ek connaissance pou ki mo kapav sorti ek rentré devant sa peuple-la, parski kisannla ki kapav juge sa grand peuple ki to ena-la?” (2 Chron. 1:7-10) Jéhovah ti reponn la priere Salomon.—Lire 2 Chroniques 1:11, 12.
13. Kifer nou kapav dire ki personne pa ti ena mem sagesse ki Salomon, ek kisannla ti donne li sa sagesse-la?
13 Tant ki Salomon ti fidele envers Jéhovah, personne pa ti kapav dire bann parole rempli ar sagesse couma li. Salomon ti kapav dire “trois mille proverbe.” (1 Rois 4:30, 32, 34) Finn ecrire beaucoup parmi sa bann proverbe-la ek zot encore couma enn tresor pou bann dimoune ki rod la sagesse. La reine Sheba ti faire apepré 2,400 kilometre pou testé sagesse Salomon avek “bann question difficile.” Li ti impressionné par seki Salomon ti dire ek par prosperité so royaume. (1 Rois 10:1-9) La Bible faire nou koné kisannla ti donne Salomon sa sagesse-la, kan li dire: “Tou bann dimoune lor la terre ti rod trouve Salomon pou tann so sagesse, sagesse ki Bondié ti mette dan so leker.”—1 Rois 10:24.
Suive nou le Roi ki sage
14. Cite bann fason couma Jésus ti “beaucoup plus ki Salomon.”
14 Zis enn sel dimoune ti ena plus sagesse ki Salomon. Sa dimoune-la c’est Jésus Christ. Li ti dire lor li-mem: “Guetté! Ici ena enn kitsoz ki beaucoup plus ki Salomon.” (Mat. 12:42) Jésus ti dire “bann parole la vie eternel.” (Jean 6:68) Par exemple, so Sermon lor montagne reprend bann principe ki sorti dan bann proverbe Salomon ek li ti developpe sa bann principe-la plus en detail. Salomon ti expliké couma bann adorateur Jéhovah kapav heureux. (Prov. 3:13; 8:32, 33; 14:21; 16:20) Jésus ti attire l’attention ki vrai bonheur ena enn rapport avek l’adoration Jéhovah ek realisation bann promesse Bondié. Li ti dire: “Heureux bann ki reconette ki zot pauvre lor plan spirituel, parski royaume ki dan le ciel pou zot.” (Mat. 5:3) Bann ki applik bann principe ki trouve dan l’enseignement Jésus, zot vinn proche ar Jéhovah, “la source la vie.” (Ps. 36:9; Prov. 22:11; Mat. 5:8) Christ represente “sagesse ki sorti kot Bondié.” (1 Cor. 1:24, 30) En tant ki le Roi messianik, Jésus Christ ena “l’esprit sagesse.”—Is. 11:2.
15. Couma nou kapav gagne bann bienfait ar sagesse ki sorti kot Bondié?
15 Nou ki bann disciple sa Grand Salomon-la, couma nou kapav gagne bann bienfait ar sagesse ki sorti kot Bondié? C’est dan la Bible ki nou trouve sagesse Jéhovah, alors nou bizin faire zeffort pou gagne sa sagesse-la kan nou etudié la Bible avek serieux, surtout kan nou etudié bann parole Jésus, ek kan nou medite lor seki nou lire. (Prov. 2:1-5) En plus, nou bizin contigne demann Bondié pou donne nou so sagesse. Parole Bondié donne nou l’assurance ki si nou demann Bondié so l’aide, Li pou reponn nou bann la priere sincere. (Jacq. 1:5) Avek l’aide l’esprit saint, nou pou trouve dan Parole Bondié enn sagesse ki ena enn grand valeur ki kapav aide nou pou faire face ar bann difficulté ek pou prend bann bon decision. (Luc 11:13) La Bible appel aussi Salomon enn “rassembleur” ki ti “contigne enseigne le peuple la connaissance.” (Eccl. 12:9, 10) Jésus, Chef congregation chretien, li aussi li rassemblé so peuple. (Jean 10:16; Col. 1:18) Alors, li important ki nou assisté bann reunion ki faire dan congregation kot nou ‘contigne gagne l’enseignement.’
16. Cite enn lot point ki pareil entre Salomon ek Jésus.
16 Salomon ti enn le roi ki ti faire beaucoup kitsoz. Li ti organise enn grand programme construction dan so pays. Li ti dirige construction bann palais, bann chemin, bann systeme pou amenn de l’eau, bann la ville kot ti ena bann store, bann la ville pou bann char ek pou bann cavalier. (1 Rois 9:17-19) Tou bann dimoune dan so royaume ti tire profit ar sa bann travail ki li ti faire-la. Jésus aussi li enn constructeur. Li ti construire so congregation lor ‘enn roche’ ki ti represente li-mem. (Mat. 16:18) Li pou dirige aussi enn grand travail construction dan le monde nouveau.—Is. 65:21, 22.
Suive nou le Roi ki etabli la paix
17. (a) Ki kitsoz ki ti extraordinaire ar regne Salomon? (b) Ki Salomon pa ti kapav faire?
17 Nom Salomon sorti dan enn racine ki vedir “la paix.” Le roi Salomon ti regne dan la ville Jérusalem ek nom sa la ville-la vedir “Ena Double la Paix.” Pendant 40 an regne Salomon, ti ena enn la paix ki jamais pa ti ena avant en Israël. La Bible dire concernant sa lepok-la: “Juda ek Israël ti contigne vive en securité, sakenn enba so pié raisin ek enba so pié figue, depuis Dân ziska Béer-Shéba, touletan ki Salomon ti regné.” (1 Rois 4:25) Mais, malgré tou so sagesse, Salomon pa ti kapav delivré so peuple ar maladie, peché ek la mort. Grand Salomon li, li pou kapav delivré so peuple ar tousala.—Lire Romains 8:19-21.
18. Ki condition ena dan congregation?
18 Mais deja zordi, ena la paix dan congregation. Oui, nou pé vive dan enn vrai paradis spirituel. Nou en paix avek Bondié ek nou prochain. Remarké seki Isaïe ti annoncé concernant bann condition ki nou pé koné zordi: “Zot pou bizin forge zot bann l’epée ek faire sa vinn bann zouti pou travail la terre, ek zot pou faire zot bann lance vinn bann cisaille. Enn nation pa pou leve l’epée kont enn lot nation, ek zot nepli pou aprann la guerre.” (Is. 2:3, 4) Kan nou laisse l’esprit Bondié influence nou, nou faire nou part pou ki sa paradis spirituel-la li joli.
19, 20. Cite bann raison kifer nou ena la joie.
19 Mais seki l’avenir reserve nou li encore pli bon. Enba regne Christ, bann dimoune obeissant pou konn enn la paix ki jamais pa ti ena avant. Lerla, tigit par tigit, zot pou “nepli esclave ar seki pé detruire [zot]” ek finalement zot pou vinn parfait. (Rom. 8:21) Apré ki zot pou passe l’epreuve final a la fin Regne mille an, “bann ki ena l’humilité pou herite la terre, ek vrai-mem zot pou trouve enn grand la joie dan l’abondance la paix.” (Ps. 37:11; Rév. 20:7-10) Oui, regne Christ Jésus pou pli extra ki regne Salomon dan bann fason ki nou pa mem kapav maziné!
20 Nation Israël ti konn enn grand la joie enba direction Moïse, David ek Salomon. Mais enba direction Christ, nou pou konn enn pli grand la joie encore. (1 Rois 8:66) Nou remercié Jéhovah parski Li’nn donne nou so Garson ki Li finn crée direct, li-mem ki Grand Moïse, Grand David ek Grand Salomon!
[Note]
a Nom David kitfois vedir “Bien-aimé.” Kan Jésus ti prend bapteme ek pendant so transfiguration, Jéhovah ti appel li “mo Garson ki mo bien content.”—Mat. 3:17; 17:5.
b En mem temps, David ti couma enn agneau ki ena confiance dan so Grand Berger, Jéhovah. Li ti rod protection ek direction Jéhovah. Li ti dire avek confiance: “C’est Jéhovah ki mo Berger. Mo pa pou mank nanyin.” (Ps. 23:1) Jean le Baptiste ti appel Jésus “l’Agneau Bondié.”—Jean 1:29.
c Enn detail interessant: deuxieme nom Salomon ti Yedidia, ki vedir “Bien-aimé Yah.”—2 Sam. 12:24, 25, note.
Eski ou kapav expliké?
• Dan ki sens Jésus li Grand David?
• Dan ki sens Jésus li Grand Salomon?
• Ki bann qualité ou apprecié ar Jésus ki Grand David ek aussi Grand Salomon?
[Zimage lor page 31]
Sagesse ki Bondié ti donne Salomon ti represente sagesse Grand Salomon
[Zimage lor page 32]
Regne Jésus pou pli extra ki regne Salomon ek David dan bann fason ki nou pa kapav maziné asterla!