Kisannla Abraham ti été?
BIEN tigit dimoune finn ena enn grand l’influence lor bann religion ki ena dan le monde couma Abraham. Bann juif, bann musulman, ek bann chretien ena enn grand respé pou Abraham.a Certain finn decrire li couma enn dimoune bien important dan l’Ecriture ek “enn grand l’exemple la foi.” La Bible appel li “papa tou bann ki ena la foi.”—Romains 4:11.
Kifer bann dimoune ena sa grand respé-la pou Abraham? Enn raison c’est parski Abraham ti ena enn grand privilege. C’est zis li tousel ki la Bible decrire dan enn fason direct couma camarade Bondié—ek la Bible faire sa trois fois!—2 Chroniques 20:7, note; Isaïe 41:8; Jacques 2:23.
Mais, dan lezot domaine, Abraham ti enn zom ordinaire pareil couma nou. Li ti faire face ar beaucoup difficulté ki nou-mem nou gagné—ek li ti reussi surmonte zot. Eski ou ti pou content koné couma li ti faire sa? Anou guetté ki la Bible dire lor sa zom extraordinaire-la.
So passé
Abraham ti né en 2018 avant nou lepok, ek li ti grandi dan la ville Our. (Genèse 11:27-31) Our ti enn grand la ville ki ti bien riche. Bann dimoune dan Our ti adore bann zidole. Kitfois Térah, papa Abraham, li aussi li ti pé adore plusieurs zidole. (Josué 24:2) Pourtant, Abraham ti choisir pou adore zis Jéhovahb au lieu ki bann zidole ki pa ti ena la vie.
Ki ti pousse Abraham pou prend sa decision-la? Abraham ti né 150 an avant ki Sem, garson Noé, mort. Si li ti frequente sa zom ki ti pli agé-la, ki l’influence sa finn kapav ena lor li? Kitfois Abraham finn aprann directement avek Sem couma sa ti été kan li ek so famille ti gagne la vie sauve pendant deluge. Kitfois li ti aprann aussi lor l’importance pou adore Jéhovah, Bondié ki ti sap Sem ek so famille dan sa deluge-la.
Ki li ti aprann sa par Sem ou-soit par lezot moyen, Abraham ti accepté seki li ti aprann lor vrai Bondié. Kan Jéhovah, sa Kikenn “ki examine bann leker[-la],” ti observe Abraham, Li ti trouve enn kitsoz ki bon dan sa zom-la—ek Li ti aide li pou vinn enn pli bon dimoune encore.—Proverbes 17:3; 2 Chroniques 16:9.
So la vie
Abraham ti ena enn la vie bien rempli ek bien mouvementé, enn la vie kot souvent ti ena bann difficulté mais ki touletan ti ena enn sens. Anou examine deux-trois l’experience ki li ti faire.
▪ Kan Abraham ti pé reste Our, Bondié ti demann li pou quitte pays kot li ti’nn né ek pou al dan enn pays ki Li ti pou montré li. Mem si Abraham ek Sara pa ti konn tou bann detail, par exemple, kot-sa zot ti pou allé ou-soit kifer Bondié ti pé demann zot pou quitte zot pays, zot ti obeir. Finalement, Abraham ek Sara ti vive dan bann la tente dan pays Canaan, zot ti vive couma bann etranger pendant tou zot la vie.—Actes 7:2, 3; Hébreux 11:8, 9, 13.
▪ Alors ki Abraham ek Sara pa ti encore ena zenfant, Jéhovah ti promette ki Li ti pou faire Abraham vinn enn grand nation. Jéhovah ti dire aussi ki tou bann famille lor la terre ti pou gagne benediction par moyen Abraham. (Genèse 11:30; 12:1-3) Plitar Jéhovah ti confirmé ki li ti pou realise sa promesse-la. Li ti dire Abraham ki so descendance ti pou vinn beaucoup, pareil couma bann zetoile dan le ciel.—Genèse 15:5, 6.
▪ Kan Abraham ti ena 99 an ek Sara ti pré pou gagne 90 an, Jéhovah ti promette ki zot ti pou gagne enn garson. Pou enn dimoune, sa ti kapav parette impossible, mais bien vite Abraham ek Sara ti aprann ki nanyin pa “trop extraordinaire pou Jéhovah.” (Genèse 18:14) Enn an plitar, kan Abraham ti ena 100 an, li ti vinn papa. Li ti gagne enn garson ki li ti appel Isaac. (Genèse 17:21; 21:1-5) Dan enn fason precis, Bondié ti promette ki a travers Isaac, bann dimoune ti pou gagne bann grand benediction.
▪ Plusieurs l’année apré, Jéhovah ti demann Abraham pou faire enn kitsoz ki li pa ti attann: Li ti demann Abraham pou sacrifié so garson, Isaac, ki li ti bien content, mem si Isaac pa ti encore marié ek pa ti ena zenfant.c Surement sa ti faire Abraham enn grand la peine kan li ti pensé ki li ti pou perdi so garson. Malgré sa, Abraham ti prepare-li pou faire seki Jéhovah ti demann li ek pou offert Isaac en sacrifice. Abraham ti sur ki Bondié ti ena pouvoir pou ressuscite Isaac, si necessaire, pou ki Li realise so promesse. (Hébreux 11:19) Kan ti arrive sa moment critik kot Abraham ti pé al offert so garson, Bondié ti arrete li ek ti empeche li faire sa. Li ti felicite Abraham pou so grand l’obeissance. Apré sa, Jéhovah ti rappel Abraham bann promesse ki Li ti’nn faire li avant.—Genèse 22:1-18.
▪ Abraham ti mort l’age 175 an. La Bible dire ki “li ti mort dan enn joli vieillesse” ek aussi ki “li ti vié ek satisfait ar la vie.” (Genèse 25:7, 8) Dan sa fason-la, Abraham ti trouve realisation en lot promesse ki Jéhovah ti faire—ki li ti pou vive bien longtemps avant ki li mort en paix.—Genèse 15:15.
Seki li’nn laissé en heritage
Abraham pa zis en dimoune religieux ou-soit historik ki ti existé bien longtemps. Mem zordi, Abraham li enn bon l’exemple ki nou kapav imité. (Hébreux 11:8-10, 17-19) Anou examine quatre parmi bann bon qualité ki Abraham ti manifesté. En premier, nou pou examine enn qualité ki kitfois bann dimoune pli koné—la foi.
[Notes]
a Au commencement, Abraham ti appel Abram ek so madame ti appel Saraï. Plitar, Bondié ti change nom Abram. Li ti appel li Abraham, ki vedir “papa enn grand la foule.” Li ti change nom Saraï ek Li ti appel li Sara, ki vedir “princesse.” (Genèse 17:5, 15) Pou ki sa pli facile, dan sa serie lartik-la nou pou servi nom Abraham ek Sara.
b La Bible faire nou koné ki nom Bondié c’est Jéhovah.
c Guette lartik “ Questions des lecteurs : Pourquoi Dieu a-t-il demandé à Abraham de sacrifier son fils ? ” dan La Tour de Garde 1er janvier 2012, page 23, en français.
[L’encadré page 4]
Enn personnage bien important dan l’histoire biblik
Dix premier chapitre livre Genèse koz lor la vie plusieurs zom ki ti ena la foi. Parmi ena Abel, Hénok ek Noé. Mais, 15 prochain chapitre sa livre-la koz plus lor la vie enn sel zom—Abraham.
En plus, c’est premier fois ki la Bible mentionne certain parmi so bann principe ki pli important kan li koz lor Abraham. Par exemple, dan zistoire la vie Abraham nou trouve . . .
▪ premier fois kot decrire Bondié couma enn bouclier pou, ou-soit enn Kikenn ki protege, so bann serviteur.—Genèse 15:1; guette Deutéronome 33:29; Psaume 115:9; Proverbes 30:5.
▪ premier fois kot mentionne l’expression ena la foi dan Bondié.—Genèse 15:6.
▪ premier fois kot mentionne mot prophete.—Genèse 20:7.
▪ premier fois kot koz lor l’amour enn parent.—Genèse 22:2.