Aprann ar ‘l’armature la verité’
“[Zot] ena l’armature la connaissance ek la verité dan la Loi.” —ROM. 2:20.
1. Kifer li important ki nou comprend signification la Loi mosaïk?
SI PA ti ena bann recit inspiré ki l’apotre Paul ti ecrire, li ti pou difficile pou nou comprend signification beaucoup l’aspect dan la Loi mosaïk. Par exemple, dan lettre ki li ti ecrire bann Hébreu, li ti explik dan enn fason clair couma Jésus, en tant ki enn ‘grand pretre fidele,’ kapav enn sel fois pou tou offert enn “sacrifice ki couvert peché” bann dimoune. Bann ki ena la foi dan sa sacrifice-la kapav gagne “enn delivrance eternel.” (Héb. 2:17; 9:11, 12) Paul ti expliké ki tabernacle ti zis “enn l’ombrage bann kitsoz ki dan le ciel” ek ki Jésus ti vinn Mediateur enn “pli bon l’alliance” ki l’alliance kot Moïse ti mediateur. (Héb. 7:22; 8:1-5) Dan lepok Paul, sa bann explication lor la Loi-la ti ena beaucoup valeur pou bann chretien ek zot encore ena valeur zordi. Zot aide nou pou comprend pli bien ki bann disposition ki Bondié inn prend pou nou, ena enn grand valeur.
2. Ki l’avantage bann chretien juif ti ena lor bann chretien non-juif?
2 Dan lettre ki Paul ti ecrire congregation Rome, certain partie ti concerne bann chretien Juif. Parski zot ti konn la Loi, Paul ti dire ki zot ti ena l’avantage pou ena “l’armature la connaissance ek la verité” concernant Jéhovah ek so bann principe juste. Enn connaissance ek enn grand respé pou sa ‘l’armature la verité[-la]’ ti permette bann chretien juif, pareil couma bann Juif fidele avant zot, pou guide, pou enseigne ek pou faire bann ki pa ti konn la Loi, comprend pli bien la Loi Bondié.—Lire Romains 2:17-20.
SEKI TI POU REPRESENTE SACRIFICE JÉSUS
3. Ki bienfait nou pou gagné kan nou examine bann sacrifice ki bann Israélite ti faire?
3 L’armature la verité ki Paul ti pé kozé, encore aide nou zordi pou comprend projet Jéhovah. Bann principe ki ena dan la Loi mosaïk pa’nn perdi zot signification, ni zot valeur. Avek sa dan nou l’esprit, anou examine zis enn l’aspect dan la Loi—couma different sacrifice ek offrande ki bann Juif humble ti offert, ti dirige zot vers Christ ek ti aide zot pou comprend seki Bondié ti demann zot. Alors ki bann kitsoz de base ki Jéhovah demann so bann serviteur, jamais pa changé, nou pou aussi trouvé couma bann la loi ki Bondié ti donne bann Israélite concernant bann sacrifice ek bann offrande, kapav aide nou pou examiné ki qualité service nou pé donne Li.—Mal. 3:6.
4, 5. (a) Ki la Loi mosaïk ti faire bann serviteur Bondié rappel? (b) La loi Bondié concernant bann sacrifice ti attire l’attention lor ki kitsoz?
4 Beaucoup l’aspect dan la Loi mosaïk ti faire bann Juif comprend ki zot ti bann dimoune ki faire peché. Par exemple, si enn dimoune ti touche enn lekor mort, li ti bizin purifié li-mem. Pou li faire sa, li ti bizin offert enn vache rouge ki ti sans defaut. Enn pretre ti bizin touye vache-la, brule li, ek garde so lasann pou faire enn “de l’eau pou purifié.” Troisieme ek septieme jour apré ki sa dimoune-la ti vinn impur, pretre-la ti bizin fann-fann sa de l’eau-la lor li pou purifié li. (Nomb. 19:1-13) Enn madame ki ti gagne enn ti-baba, ti bizin reste impur pendant enn periode le temps ek apré sa, li ti bizin faire enn sacrifice pou demann pardon. Sa ti faire bann Juif rappel ki zot ti imparfait ek zot ti né avek peché.—Lév. 12:1-8.
5 Dan beaucoup situation dan zot la vie, bann Juif ti bizin faire bann sacrifice zanimo pou gagne pardon zot peché. Ki sa bann Juif-la ti comprend sa ou-soit non, sa bann sacrifice-la ek lezot sacrifice ki zot ti offert plitar dan temple Jéhovah, ti “enn l’ombrage” sacrifice parfait ki Jésus ti pou faire.—Héb. 10:1-10.
ENN BON L’ATTITUDE CONCERNANT BANN SACRIFICE
6, 7. (a) Kan bann Israélite ti choisir enn sacrifice pou offert Jéhovah, ki zot ti bizin prend en consideration, ek ki sa ti representé? (b) Ki bann question nou kapav pose nou-mem?
6 Kan bann Israélite ti bizin offert Jéhovah enn zanimo en sacrifice, zot ti bizin respecté sa condition important-la: zanimo-la ti bizin “sans defaut”—li pa ti bizin aveugle, blessé, malformé, ou-soit malade. (Lév. 22:20-22) Kan bann Israélite ti offert Jéhovah bann fruit ou-soit bann la grain, zot ti bizin offert bann “premier fruit,” “seki [ti] pli bon” dan zot recolte. (Nomb. 18:12, 29) Jéhovah pa ti accepté bann offrande ki ti inferieur. Sa condition important en rapport avek bann sacrifice zanimo-la ti represente sacrifice Jésus ki ti pou sans tache ek sans defaut. Jéhovah ti pou donne en sacrifice meilleur kitsoz ki Li ti ena ek ki ti ena enn grand valeur pou Li, pou delivré l’humanité.—1 Pierre 1:18, 19.
7 Si sa dimoune ki ti pé faire sa sacrifice-la ti vrai-mem ena reconnaissance envers Jéhovah pou So grand bonté, eski li pa ti pou content pou offert Jéhovah pli bon kitsoz ki li ti ena? C’est dimoune-la ki ti pou choisir si li ti pou offert Jéhovah pli bon kitsoz ou-soit non. Mais selman, li ti koné ki si li ti offert enn sacrifice ki ti ena defaut, sa pa ti pou faire Bondié plaisir. Si li ti faire sa, li ti pou montré ki li pa ti considere sa sacrifice-la couma enn kitsoz important ek ki li ti mem trouve sa couma enn fardeau. (Lire Malaki 1:6-8, 13.) Sa bizin faire nou reflechi lor nou service pou Bondié ek demann nou-mem: ‘Avek ki l’attitude mo pé servi Jéhovah? Eski mo bizin ré-guette qualité service ki mo pé donne Li? Avek ki mobile mo pé servi Li?’
8, 9. Kifer nou bizin examine l’attitude ki bann Israélite ti ena kan zot ti faire bann sacrifice?
8 Kan, dan enn fason volontaire, enn Israélite ti offert Jéhovah enn sacrifice pou montré so reconnaissance, ou-soit kan li ti offert enn holocauste, setadir enn sacrifice ki brule net, pou demann Jéhovah So faveur, surement sa pa ti difficile pou li choisir enn bon zanimo. Sa adorateur-la ti pou content pou offert Jéhovah pli bon kitsoz ki li ti ena. Azordi, bann chretien pa faire bann sacrifice ki ti mentionné dan la Loi mosaïk. Mais zot faire lezot sacrifice, par exemple, zot donne zot le temps, zot l’energie ek tou seki zot ena pou servi Jéhovah. L’apotre Paul ti dire ki, faire “declaration publik” lor nou l’esperance, ek “faire di-bien ek [aussi] partage avek lezot,” c’est bann sacrifice ki faire Bondié plaisir. (Héb. 13:15, 16) L’attitude ki peuple Bondié ena kan zot participe dan sa bann l’activité-la montré ki zot vrai-mem ena enn grand reconnaissance pou tou seki Jéhovah finn donne zot. Alors, pareil couma bann Israélite ti pé offert Jéhovah bann sacrifice dan enn fason volontaire avek enn bon l’attitude ek bann bon mobile, bann chretien aussi ena mem sentiment kan zot pé servi Jéhovah zordi.
9 Dapré la Loi mosaïk, enn dimoune ki ti faire peché ti bizin offert enn sacrifice pou peché ou-soit enn sacrifice culpabilité. Sa bann sacrifice-la ti obligatoire. Mais eski ou pensé ki li ti pou difficile pou sa Israélite-la offert sa sacrifice-la avek enn bon l’attitude, parski sa ti obligatoire? Eski li ti kapav arrivé ki li offert sa a cause ki a faire? (Lév. 4:27, 28) Non, pa si li ti sincere ek si li ti envie garde bann bon relation avek Jéhovah.
10. Ki bann “sacrifice” kitfois bann chretien bizin faire pou corrige zot erreur?
10 Zordi aussi pareil, sans ki ou rann-ou compte, ou-soit parski ou pa finn reflechi avant ou kozé, kitfois ou finn offense enn frere. Ou-soit, ou conscience kapav reproche ou parski ou finn faire enn mauvais kitsoz. Enn dimoune ki envie faire Jéhovah plaisir, pou faire tou seki li kapav pou reglé sa situation-la, pa vrai? Kitfois, pou li faire sa, li bizin demann excuse sa dimoune ki li finn offensé-la. Ek si li’nn faire enn peché grave, li pou al rod enn l’aide spirituel ar bann ancien. (Mat. 5:23, 24; Jacq. 5:14, 15) Alors, sa coute nou kitsoz pou corrige enn erreur ki nou’nn faire kont enn nou bann frere ou-soit kont Bondié Li-mem. Selman, kan nou faire bann “sacrifice” coumsa, nou retabli nou bann relation avek Jéhovah ek avek nou frere ek nou ena enn bon conscience. Lerla, sa bann bon resultat-la donne nou l’assurance ki Jéhovah koné ki pli bon pou nou.
11, 12. (a) Ki bann sacrifice communion ti representé? (b) Ki lien bann sacrifice communion ena avek vrai l’adoration zordi?
11 Sacrifice communion c’est enn lot sacrifice ki ti forme partie dan la Loi mosaïk. Enn dimoune ti offert sa pou montré ki li ti en paix avek Jéhovah. Sa dimoune-la, ensam avek so famille ti mange la viande sa zanimo ki li ti offert-la, kitfois dan enn parmi bann la salle a mangé ki ti ena dan temple. Pretre ki ti faire sa sacrifice-la ek aussi lezot pretre ki ti pé servi dan temple ti gagne enn portion la viande. (Lév. 3:1, note; 7:31-33) Sa adorateur-la ti faire sa sacrifice-la surtout parski li ti envie ena bann bon relation avek Bondié. C’est coumadir sa adorateur-la, so famille, bann pretre, ek Jéhovah Li-mem, ti pé prend enn repas ensam dan la joie ek dan la paix.
12 Ki pli grand privilege enn dimoune kapav ena ki invite Jéhovah dan enn sens symbolik, pou enn repas ek ki Li accepté! Bien sur, sa dimoune-la ti pou content pou donne enn grand l’invité coumsa pli bon kitsoz ki li ti ena. Bann sacrifice communion ti forme partie dan l’armature la verité ki ti ena dan la Loi. Zot ti montré ki dan l’avenir, tou bann dimoune ki ti pou envie ena bann bon relation avek zot Createur, ti pou kapav faire sa, grace a sacrifice Jésus, enn pli grand sacrifice. Azordi, a mesure ki nou pé donne tou seki nou ena ek nou la force, dan enn fason volontaire dan service Jéhovah, nou kapav profite l’amitié avek Jéhovah.
BANN SACRIFICE KI BONDIÉ PA TI ACCEPTÉ
13, 14. Kifer Jéhovah pa ti accepté sacrifice ki le roi Saül ti ena l’intention pou faire?
13 Bien sur, pou ki Jéhovah ti accepté bann sacrifice, enn Israélite ti bizin offert sa avek enn bon l’attitude ek enn bon leker. Mais dan la Bible, ena l’exemple bann dimoune ki ti offert Jéhovah bann sacrifice ki Li pa ti accepté. Kifer Bondié ti rejette zot sacrifice? Anou examine deux situation.
14 Prophete Samuel ti dire le roi Saül ki ler ti’nn arrivé pou Jéhovah detruire bann Amaléqite. Alors, Saül ti bizin detruire zot ek zot bann zanimo. Selman, apré so victoire, Saül ti laisse so bann soldat garde Agag, le roi amaléqite, vivant. Ek aussi, li pa ti touye zot bann pli bon zanimo pou li sacrifié sa pou Jéhovah. (1 Sam. 15:2, 3, 21) Ki Jéhovah ti faire? Li ti rejette Saül a cause so desobeissance. (Lire 1 Samuel 15:22, 23.) Ki nou aprann ar sa l’exemple-la? Nou bizin obeir bann commandement Jéhovah pou ki Li accepté nou bann sacrifice.
15. Ki bann Israélite ti montré kan zot ti offert bann sacrifice alors ki zot ti ena enn mauvais conduite?
15 Nou trouve enn lot l’exemple dan livre Isaïe. Dan lepok Isaïe, bann Israélite ti offert Jéhovah bann sacrifice pou Li pardonne zot peché. Mais en mem temps, zot ti ena enn mauvais conduite, alors zot sacrifice pa ti ena valeur. Jéhovah ti demann zot: “Ki serti zot pé offert moi sa quantité sacrifice-la? Oui, mo nepli envie gagne sacrifice bann mouton male ki brule net ek la graisse bann zanimo ki’nn bien nourri; mo pena okenn plaisir dan di-sang bann jeune taureau, bann agneau ek bann bouc. . . . Arrete amenn encore bann offrande la grain ki pena valeur. L’encens—li enn kitsoz detestable pou moi.” Kifer Jéhovah pa ti accepté zot sacrifice? Li ti dire zot: “Mem si zot faire beaucoup la priere, mo pa ecouté. Zot la-main finn rempli ar di-sang. Lave zot; purifié zot; tire devant mo lizié zot mauvais fason agir; arrete faire le mal.”—Is. 1:11-16.
16. Ki qualité sacrifice Bondié accepté?
16 Jéhovah pa ti accepté sacrifice bann dimoune ki ti faire peché ek ki pa ti repenti. Selman, Li ti accepté la priere ek sacrifice bann dimoune ki ti faire zeffort pou obeir so bann commandement. La verité de base ki ti trouve dan la Loi ti enseigne bann Israélite ki zot ti faire peché ek zot ti bien bizin gagne pardon Jéhovah. (Gal. 3:19) Kan enn Israélite ti comprend sa, sa ti faire li regrette so peché ek rod pardon Jéhovah. Zordi aussi pareil, nou bizin reconette ki c’est selman a travers sacrifice Jésus ki Jéhovah kapav pardonne nou bann peché. Si nou comprend ek nou ena reconnaissance pou sa sacrifice-la, lerla, tou seki nou faire dan service Jéhovah pou faire Li “plaisir.”—Lire Psaume 51:17, 19.
ENA LA FOI DAN SACRIFICE JÉSUS!
17-19. (a) Couma nou kapav montré Jéhovah ki nou ena reconnaissance pou la ranson? (b) Ki nou pou examiné dan prochain lartik?
17 Nou ena enn l’avantage lor bann serviteur Jéhovah ki ti vive avant lepok Jésus. Nou, nou pa trouve zis enn “l’ombrage” concernant projet Bondié, mais nou trouve la realité. (Héb. 10:1) Bann la loi en rapport avek bann sacrifice ti encourage bann Juif pou developpe enn bon l’attitude pou zot kapav ena bann bon relation avek Jéhovah. Zot ti bizin ena enn vrai reconnaissance pou Li, enn desir pou donne Li seki zot ti ena pli bon, ek reconette ki zot ti bizin gagne so pardon. Zordi, nou bien content ki nou ena bann l’Écriture grecques chrétiennes ki aide nou pou comprend ki, a travers sacrifice Jésus, Jéhovah pou tire peché ek la mort pou touletan. Mais asterla-mem, grace a la ranson, nou kapav gagne pardon nou bann peché ek ena enn bon conscience devant Li. Oui, sacrifice Jésus c’est vrai-mem enn cadeau extraordinaire ki Jéhovah inn faire nou!—Gal. 3:13; Héb. 9:9, 14.
18 Bien sur, pou nou gagne bann bienfait ar la ranson, li pa assez ki nou zis comprend seki la ranson vedir. L’apotre Paul ti ecrire: “La Loi inn vinn nou tuteur ki amenn vers Christ, pou ki declare nou droite a cause nou la foi.” (Gal. 3:24) Nou bizin montré nou la foi par nou bann action. (Jacq. 2:26) A cause sa, Paul ti encourage bann chretien ki ti vive dan premier siecle ek ki ti ena enn connaissance de base lor la Loi mosaïk pou mette en pratik sa connaissance-la. Si zot ti faire sa, zot conduite ti pou en accord avek bann principe ki zot ti enseigne lezot.—Lire Romains 2:21-23.
19 Mem si zordi bann chretien pa suive la Loi mosaïk, kan-mem zot bizin offert Jéhovah bann sacrifice ki Li accepté. Dan prochain lartik, nou pou aprann couma nou kapav faire sa.
[L’encadré page 19]
Bann kitsoz de base ki Jéhovah demann so bann serviteur, jamais pa changé
[Zimage page 20]
Lekel zanimo ou ti pou offert Jéhovah?
[Zimage page 21]
Bann dimoune ki offert bann sacrifice ki Jéhovah accepté, gagne so faveur