Tous Leker Nou Fami ki Pa Servi Jéhovah
ENN zour, kitfwa kan Jésus Christ ti Gadara, dan sid-es lamer Galilée, li ti dir enn misie ki ti anvi vinn so disip: “Al lakaz kot to fami ek dir zot tou seki Jéhovah inn fer pou twa ek kouma Li finn ena pitie pou twa.” Seki Jésus ti dir montre ki li ti konpran ki tou dimounn ena dezir pou partaz bann kitsoz interesan ek inportan avek zot fami.—Marc 5:19.
Dan nou lepok osi nou trouv sa dezir-la, mem si nou trouv sa plis dan sertin kiltir ki dan lezot. Alor, kan enn dimounn koumans ador Jéhovah, vre Bondie, an zeneral li anvi partaz so nouvo krwayans avek bann manb so fami. Me kouma li bizin fer sa? Kouma li kapav tous leker so fami ki dan enn lot relizion—ouswa ki pa dan okenn relizion? Labib donn bann konsey pozitif ek realist lor sa size-la.
“NOU FINN TROUV LEMESI”
Dan premie siek, André ti enn parmi bann premie dimounn ki ti rekonet ki Jésus limem Lemesi. Ar kisannla deswit li ti al dir sa? “Dabor li [André] ti al get Simon, so prop frer, ek ti dir li: ‘Nou finn trouv Lemesi’ (ki vedir ‘Christ’).” André ti amenn Pierre ver Jésus, ek sa ti donn Pierre lokazion pou vinn enn disip Jésus.—Jean 1:35-42.
Apepre si-z-an plitar, kan Pierre ti pe res Joppé, li ti bizin al Césarée, dan lenor, kot Corneille, enn ofisie Romin. Kisannla Pierre ti trouve dan lakaz Corneille? “Biensir, Corneille ti pe atann [Pierre ek bann ki ti vwayaz avek li] ek li ti apel bann manb so fami ek so bann bon kamarad.” Koumsa, Corneille ti donn lokasion so bann fami pou ekout Pierre koze ek pou pran enn desizion lor seki zot ti pou tande.—Actes 10:22-33.
Ki nou kapav aprann lor fason ki André ek Corneille ti azir avek zot fami?
Ni André, ni Corneille pa ti les sa lokasion-la pase. André personelman ti prezant Pierre ar Jésus, ek Corneille ti fer bann laranzman pou ki bann manb so fami tann seki Pierre ti ena pou dir. Me André ek Corneille pa ti met presion lor zot fami ouswa ti esey anbet zot pou zot vinn bann disip Jésus. Eski nou kapav tir enn leson ladan? Li bon ki nou imit zot. Kitfwa nou kapav partaz avek zot sertin panse ek kree bann lokazion pou zot konn bann verite ki ena dan Labib ek pou zot zwenn bann lezot Kretien. Kanmem, nou respekte zot liberte pou swazir ek evit met presion lor zot. Lexanp Jürgen ek Petra, enn koup ki res l’Allemagne, montre kouma nou kapav ed bann manb nou fami.
Petra ti etidie Labib avek bann Temwin Jéhovah ek avek letan li ti pran batem. Jürgen, so mari, ti enn ofisie dan larme. O-koumansman, Jürgen pa ti kontan kan so madam ti vinn enn Temwin. Me avek letan, li ti realize ki bann Temwin pres laverite ki sorti dan Labib. Li osi li’nn pran batem, ek zordi li enn ansien dan kongregasion. Ki konsey li done lor fason ki nou bizin tous leker enn manb nou fami ki pa dan laverite?
Jürgen fer sa remark-la: “Fode pa nou esey fors bann manb nou fami ek tro koz lor bann kitsoz spiritiel avek zot. Sa kapav fer zot vinn pli negatif. Kitfwa li pou pli bon si avek tak, nou donn zot temwaniaz tigit par tigit. Li pou bon osi si nou fer bann manb nou fami fer konesans avek bann frer ek ser ki ena mem laz ki zot ek ki kontan mem kitsoz. Dan sa fason-la, li kapav pli fasil pou ed zot.”
“Fode pa nou esey fors zot ek tro koz lor bann kitsoz spiritiel avek nou fami.”—Jürgen
Lapot Pierre ek bann fami Corneille pa ti tarde pou aksepte mesaz ki ena dan Parol Bondie. Dan premie siek, lezot dimounn ki ti tann laverite ti bizin plis letan pou pran enn desizion.
KI NOU KAPAV DIR LOR BANN FRER JÉSUS
Pandan so minister, plizir manb fami Jésus ti montre ki zot ti ena lafwa an li. Par exanp, li posib ki bann zapot, Jacques ek Jean, ti bann kouzin Jésus ek ki Salomé, zot mama, ti matant Jésus. Kitfwa Salomé ti enn parmi “boukou lezot madam ki ti pe servi [Jésus ek so bann zapot] avek zot di-bien.”—Luc 8:1-3.
Selman, ena bann lezot manb fami Jésus ki pa finn montre zot lafwa an li deswit. Par exanp, enn an apre so batem, dan enn sertin lokazion, ti ena enn gran lafoul ki ti rasanble dan enn lakaz pou ekout li. “Me kan so bann fami ti tann sa, zot ti ale pou trap li, parski zot ti pe dir: ‘Li finn perdi latet.’” Enn tipe letan apre, kan bann demi-frer Jésus ti poz li bann kestion konsernan so vwayaz, li pa ti reponn zot direkteman. Kifer? Parski “an realite, so bann frer pa ti ena lafwa an li.”—Marc 3:21; Jean 7:5.
Ki nou kapav aprann ar fason ki Jésus ti azir avek so bann fami? Li pa ti ofanse kan sertin ti pretann ki li ti’nn perdi latet. Mem apre so lamor ek so rezireksion, Jésus ti kontign ankouraz bann manb so fami kan li ti aparet ar Jacques, so demi-frer. Kitfwa sa ti konvink Jacques ek osi lezot demi-frer Jésus ki li ti vremem Lemesi. Alor, zot ti avek bann zapot ek lezot Kretien dan enn lasam lao dan Jérusalem ek pena dout ki zot ti gagn lespri sin. Avek letan, Jacques ek Jude, enn lot demi-frer Jésus, ti gagn bann lezot gran privilez.—Actes 1:12-14; 2:1-4; 1 Cor. 15:7.
SERTIN BIZIN PLIS LETAN
“Nou kapav gagn bann bon rezilta si nou ena pasians, pasians, ek ankor plis pasians.”—Roswitha
Parey kouma dan premie siek, zordi sertin manb nou fami bizin boukou letan avan zot aksepte laverite. Pran par exanp Roswitha, ki ti enn Katolik bien pratikan kan so mari ti pran batem pou vinn enn Temwin Jéhovah an 1978. Roswitha ti bien krwayan, akoz sa, o-koumansman li ti opoze ar so mari. Me avek letan, li ti aret opoze ek li ti trouve ki bann Temwin ti pe ansegn laverite. An 2003, li ti pran batem. Ki ti fer li sanze? Olie ki so mari ti ofanse kan o-koumansman Roswitha ti opoze, li ti donn li lokazion pou sanz so lopinion. Ki konsey Roswitha donn nou? Li dir: “Nou kapav gagn bann bon rezilta si nou ena pasians, pasians, ek ankor plis pasians.”
Monika ti pran batem an 1974, ek so de garson ti vinn bann Temwin apepre di-z-an plitar. Mem si Hans, so mari, zame pa ti opoze ar so lafwa, se selman an 2006 ki li ti pran batem. Kan zot reflesi lor zot lexperyans, ki konsey sa fami-la done? Zot dir: “Res touzour fidel ar Jéhovah, ek pa fer okenn konpromi lor bann kestion ki konsern ou lafwa.” Biensir, li ti inportan ki zot ti rasir Hans ki zot ti touletan kontan li ek zame zot pa ti perdi lespwar ki enn zour li ti pou aksepte laverite.
DELO LAVERITE RAFRESI ZOT
Enn fwa, Jésus ti konpar mesaz laverite ar delo ki donn lavi eternel. (Jean 4:13, 14) Nou anvi ki bann manb nou fami santi zot ankouraze par laverite ki parey kouma enn delo kler ek bien fre. Sirman nou pa pou anvi ki zot toufe parski koumadir nou finn vers tro boukou delo lor zot. Fason ki nou explik zot laverite pou fer zot swa rafresi ouswa toufe. Labib dir ki “leker enn dimounn ki ena lazistis, medite avan li reponn” ek “leker enn dimounn saz fer li koz avek lintelizans, ek dan so parol, li azout kapasite pou konvink lezot.” Kouma nou kapav aplik sa konsey-la?—Prov. 15:28; 16:23.
Kitfwa enn madam pou anvi explik so krwayans ar so mari. Si li “medite avan li reponn,” li pou swazir bien so bann parol ek li pa pou prese pou koze. Fode pa ki li donn linpresion ki li touletan ena rezon ouswa ki li siperyer. So bann parol bien reflesi kapav ankouraz so mari ek favoriz lape. Dan ki moman eski so mari rilax ek pli fasil pou koz ar li? Lor ki size li kontan koze ouswa li kontan lir? Eski li interese ar sians, politik ouswa spor? Kouma eski so madam kapav fer li interese ar Labib ek anmemtan respekte so bann santiman ek so bann lopinion? Si madam-la reflesi lor sa bann kitsoz-la, sa kapav ed li pou koz ek pou azir avek lintelizans.
Pou tous leker bann manb nou fami ki pankor vinn Temwin Jéhovah, sa pa inplik zis explik nou krwayans tigit par tigit. Nou bizin osi apiy seki nou dir par enn bon kondwit.
ENN BON KONDWIT
Jürgen, ki nou ti mansione lao, dir: “Touletan aplik bann prinsip Biblik dan ou lavi toulezour. Sa se enn bon fason pou fer ou fami reflesi, mem si li pa tro dakor.” Hans, ki finn pran batem apepre 30 an apre so madam, dakor avek sa. Li dir: “Li bien inportan ki nou ena enn bon kondwit pou ki nou fami trouve ki laverite ena enn lefe pozitif dan nou lavi.” Nou bann fami bizin remarke ki nou bann krwayans fer nou diferan ar lezot dan enn fason pozitif, pa dan enn fason negatif, ni dezagreab.
“Li bien inportan ki nou ena enn bon kondwit pou ki nou fami trouve ki laverite ena enn lefe pozitif dan nou lavi.”—Hans
Lapot Pierre ti donn bann bon konsey bann fam ki zot mari pa dan laverite: “Soumet ar zot mari, pou ki si ena ki pa oule ekout laparol, kapav gagn zot san parol gras-a kondwit zot fam parski zot finn trouve ar zot prop lizie kouma zot fam ena enn kondwit pir ek enn gran respe. Ek pa rod fer zot vinn pli zoli andeor—par bann seve trese ek par bann bizou an or, ouswa par bann zoli linz—me seki pou fer zot vinn pli zoli, se seki zot ete andan, dan zot leker, kan zot manifeste enn karakter trankil ek dous, ki zame pa pou disparet, ek ki ena enn gran valer dan lizie Bondie.”—1 Pierre 3:1-4.
Pierre ti ekrir ki bon kondwit enn fam kapav fer so mari aksepte laverite. Enn ser ki apel Christa ti reflesi lor sa prinsip Biblik-la ek li ti esey tous leker so mari par so kondwit depi ki li’nn pran batem an 1972. Mem si so mari ti deza etidie Labib avek bann Temwin, li pa ti ankor pran pozision pou laverite. Li ti asiste sertin renion ek li ti kamarad avek bann manb dan kongregasion. An-retour, zot ti respekte so liberte pou swazir. Kouma eski Christa ti esey tous so leker?
“Mo ti bien deside pou res atase ar fason ki Jéhovah anvi mo azir. Anmemtan, mo esey gagn mo mari san parol par mo bon kondwit. Kan pena okenn prinsip Labib ki inplike, mo fer tou pou fer mo mari plezir. Ek biensir, mo respekte so liberte pou swazir ek mo les tou dan lame Jéhovah.”
Lavi Christa montre linportans pou adapte nou. Li gard enn bon program spiritiel, li asiste renion regilierman ek li bien zele dan predikasion. Pourtan, li montre ki li konpran so mari ek li realize ki so konzwin ena drwa pou gagn so lamour, so letan ek so latansion. Li pou saz ki dan nou rapor avek bann manb nou fami ki pa servi Jéhovah, nou konn adapte nou ek nou konpran zot. Labib dir: “Pou tou kitsoz ena enn letan fixe.” Sa inplik letan ki nou pase avek bann manb nou fami ki pa dan laverite, sirtou si se nou konzwin. Kan nou pas letan ansam, sa favoriz enn bon kominikasion. Lexperyans inn montre ki, kan ena enn bon kominikasion, sa diminie risk ki nou konzwin santi li tousel, abandone ouswa zalou.—Eccl. 3:1.
PA PERDI LESPWAR
Holger dir: “Li inportan nou montre ki nou kontan sa manb nou fami ki pa servi Jéhovah la ek nou priye pou li.” Papa Holger ti pran batem 20 an apre lezot manb so fami. Christa azoute ki ‘zame li pou perdi lespwar ki enn zour so mari pran pozision pou Jéhovah ek aksepte laverite.’ Fode ki touletan nou ena enn latitid pozitif anver bann manb nou fami ki pa servi Jéhovah, ek nou pa perdi lespwar.
Nou lobzektif se pou gard touzour bann bon relasion avek bann manb nou fami, pou donn zot lokazion dekouver laverite ek pou tous zot leker avek mesaz ki ena dan Labib. Dan tou kitsoz nou bizin azir “avek douser ek enn gran respe.”—1 Pierre 3:15.