Bann Bon Manyer Idantifye Bann Dimunn Ki Devwe ar Bondye
1 Zordi bann bon manyer byin rar. Kifer? Dimunn telman prese ki byin rar zot dir “Silvuple,” “Mersi ,” uswa “Exkiz mwa.” Parol Bondye ti anonse ki dan bann dernye zur bann dimunn pa pu ena manyer ditu, kan li ti dir ki zot pu ‘kontan zot mem, zot pu granwar, zot pu ena lorgey, zot pa pu ena lafeksyon, zot pa pu metriz zot, zot pa pu kontan seki bon, zot pu teti.’ (2 Tim. 3: 1-4) Tu sa bann defo la donn nesans bann move manyer. Pwiski bann Kretyin zot devwe ar Bondye, zot bizin fer atansyon pu pa mank lezot respe parey kuma bann dimunn dan lemond.
2 Ki Nu Konpran par Bon Manyer? Enn kikenn ki ena bon manyer li enn kikenn ki pran kont santiman lezot, ek li kapav viv dan lape avek lezot. Li enn kikenn ki pans lezot, ki zanti, ki bon, ki byin elve, ek ki reflesi avan koze uswa avan azir. Tu sa bann kalite la sorti dan lamur pu Bondye ek pu nu prosin. (Lik 10:27) Sa bann kalite la pa kut nanyin, me zot ena buku valer pu amelyor nu relasyon avek lezot.
3 Zezi finn les enn legzanp parfe. Li ti tuzur aplik sa bon prinsip la: “Parey kuma zot ule dimunn fer pu zot, fer parey pu bannla usi.” (Lik 6:31) Kan nu truve kuma Zezi ti pran kont so bann disip avek lamur, eski sa pa inpresyonn nu? (Mat. 11:28-30) So bann bon manyer pa sorti dan enn liv ki ena bann lalwa lor bon manyer. Zot sorti dan enn leker sinser ki kontan tuzur done. Nu bizin fer zefor pu imit so bon legzanp.
4 Kan eski bann Kretyin bizin ena bann bon manyer? Zis dan bann lokazyon spesyal, kot nu bizin donn enn bon linpresyon? Eski nu bizin montre bann bon manyer zis pu inflyans lezot? Non! Nu bizin ena bon manyer tuletan. Dan ki bann fason nu bizin montre bon manyer kan nu frekant lezot dan kongregasyon?
5 Dan Lasal Rwayom: Lasal Rwayom li nu plas ladorasyon. Nu al lasal, parski Bondye Zeova ki finn invit nu. Nu kuma dir so bann invite. (Psom 15:1) Antan ki invite, eski nu donn lezot legzanp kan nu vinn Lasal Rwayom? Eski nu vey lor nu labiyman ek nu laparans? Byinsir nu pa pu met enn labiyman kuma dir nu pe al promne, uswa enn labiyman tro egzazere. Kan bann serviter Bondye asiste bann lasanble ek bann reynion kongregasyon sak semenn, dimunn remark byin zot bon laparans. (1 Tim. 2:9,10) Par sa, nu montre konsiderasyon ek respe ki bizin pu sa Kikenn dan lesyel ki finn invit nu la ek pu bann lezot invite usi.
6 Kan nu vinn reynion aler, sa li enn lot fason ki nu montre nu bon manyer an rapor avek bann reynion. Nu admet ki sa li pa tuzur fasil. Buku res lwin, uswa sertin ena kitfwa bann zanfan pu pare. Me, finn remarke ki dan buku kongregasyon, omwin 25 pursan bann proklamater ena labitid vinn apre kantik ek lapriyer kumansman. Sa li enn kitsoz byin serye. Li bon nu rapel ki ena bon manyer vedir pran kont bann santiman lezot. Zeova, ki finn invit nu, finn pran bann dispozisyon pu donn nu sa bann festin spirityel la pu nu profi. Alor, nu pu montre ki nu apresye sa ek ki nu pran kont so bann santiman si nu vinn aler. Anplis, kan nu vinn an retar dan reynion nu deranz lasistans ek nu mank respe pu zot.
7 Kan nu pe rasanble ansam, eski nu remark bann nuvo dan lasistans? Swet zot labyinveni fer parti dan bann bon manyer. (Mat. 5:47; Rom. 15:7) Enn bon lakey, enn lamin salere, enn zoli surir—tusala zot bann ti kitsoz, me zot idantifye nu kuma bann vre Kretyin. (Zan 13:35) Apre ki enn misye finn vinn premye fwa Lasal Rwayom, li finn dir: “Dan enn sel zur, mo finn zwenn plis dimunn—ki mo pa kone ditu—ki ena enn lamur sinser pu zot prosin, ki seki mo ti abitye zwenn dan legliz kot mo finn grandi. Li kler ki mo finn truv laverite.” Ki rezilta sa finn done? Misye la finn sanz so lavi, ek set mwa pli tar li finn batize. Wi, bann bon manyer kapav ena bann gran-gran lefe!
8 Si nu ena bon manyer anver bann etranze, eski nu pa bizin ena mem latitid “sirtu anver nu bann fami dan lafwa”? (Gal. 6:10) Sa prinsip la aplike: “To bizin pran kont enn vye dimunn.” (Lev. 19:32) Fode zame nu negliz bann dimunn aze dan nu bann rasanbleman.
9 Donn Tu Nu Latansyon: Dan reynion, bann minis Kretyin Bondye transmet nu bann don spirityel atraver bann size, pu fortifye nu. (Rom. 1:11) Nu pa pu montre bon manyer si nu kas ku, nu mas chewing gum for-for, sak fwa nu koz dan zorey nu kamarad ki finn asiz kot nu, nu al twalet pu nanyin, nu lir bann kitsoz ki pena okenn rapor avek reynion, uswa nu okip lezot kitsoz pandan reynion. Bann ansyin bizin donn legzanp dan sa domenn la. Si nu ena bann bon manyer Kretyin, nu pu donn lorater tu nu latansyon. Kumsa, nu montre respe ki bizin pu li, ek pu so diskur ki baze lor Labib.
10 Par konsiderasyon pu lorater ek lasistans, nu bizin usi teyn nu pager ek nu telefonn portab pu ki nu pa deranz bann reynion.
11 Bann Bon Manyer ek Bann Zanfan: Bann paran bizin tuzur vey kondwit zot zanfan. Si enn ti zanfan kumans plore uswa kumans fer move pandan reynion ek ki sa pe deranz lezot, li bon amenn zanfan la deor pli vit posib pu fer li res trankil. Defwa sa kapav difisil, me mazine ki si u fer sa u pu montre ki u pran kont santiman lezot. Suvan bann paran ki ena bann ti zanfan prefer asiz dan bann dernye ranze, pu ki kumsa zot deranz mwins dimunn posib si zame zot bizin leve ale pandan reynion. Alor, leres asistan kapav montre zot konsiderasyon pu sa bann fami la si zot les bann dernye ranze pu zot.
12 Bann paran bizin usi vey kondwit zot zanfan pandan ek apre reynion. Fode pa ki bann zanfan galup par isi, galup par laba, parski sa kapav koz bann aksidan. Galupe andeor lasal ankor plis danzere, sirtu kan fer nwar. Si nu koz for-for deor , nu riske deranz bann vwazin ek donn enn move temwaynaz. Nu felisit bann paran ki fer enn zefor spesyal pu vey zot zanfan andan ek andeor lasal, parski sa fer nu gayn ankor plis plezir pu reyni ansam dan linite.—Psom 133:1.
13 Dan Letid Liv: Nu apresye bann frer ki ofer zot lakaz pu fer reynion. Kan nu asiste reynion kot zot, nu bizin montre nu respe ek konsiderasyon pu zot bann zafer personel. Avan ki nu rantre, nu bizin byin suy nu sulye pu ki nu pa sali anba. Bann paran bizin veye ki zot zanfan res zis dan sa landrwa kot pe fer letid liv la. Mem si nu pe reyni an ti grup ek latmosfer enn tipe pli rilax, fode pa nu permet nu fer seki nu anvi dan lakaz lezot. Enn paran bizin akonpayn so ti zanfan kan li al twalet. Anplis, pwiski letid liv li enn reynion kongregasyon, nu bizin abiye parey kuma nu abiye kan nu al Lasal Rwayom.
14 Bann Bon Manyer Byin Inportan: Aplik bann manyer Kretyin pa zis ena enn bon lefe lor nu minister, me sa permet nu gard bann bon relasyon avek lezot. (2 Kor. 6:3, 4, 6) Pwiski nu ador enn Bondye ere, nu bizin truv li natirel pu fer enn surir, ek mem pu fer bann ti kitsoz ki fer lezot kontan. Sa bann manyer la pu donn nu lavi plis valer, kuma bann dimunn ki devwe ar Bondye.