Servi Bondié ki donne liberté
“Ala seki vedir l’amour Bondié: suive so bann commandement; ek pourtant so bann commandement pa lourd.”—1 JEAN 5:3.
ESKI OU KAPAV REPONN?
Couma Satan essaye faire bann la loi Jéhovah parette difficile pou suive?
Kifer nou bizin veille bien lor nou bann frequentation?
Ki pou aide nou pou reste fidele ar Bondié ki donne liberté?
1. Couma Jéhovah servi so liberté, ek ki liberté Li ti donne Adam ek Ève?
JÉHOVAH, c’est sel Personnage ki ena enn liberté sans limite. Pourtant, jamais Li mal servi sa liberté-la; ni Li controle tou bann tipti kitsoz ki so bann serviteur faire. Au contraire, Li finn donne zot liberté pou choisir, enn kitsoz ki permette zot prend l’initiative ek realise tou zot bann bon desir. Par exemple, Bondié ti donne Adam ek Ève enn sel interdiction—li ti interdit zot pou mange fruit ki ti lor “pié connaissance bon ek mauvais.” (Gen. 2:17) Alors, li ti possible pou zot faire volonté Bondié ek en mem temps ena enn grand liberté!
2. Kifer nou bann premier parent ti perdi liberté ki Bondié ti donne zot?
2 Kifer Bondié ti donne sa grand liberté-la nou bann premier parent? Li ti crée zot dan so ressemblance ek Li ti donne zot enn conscience. Alors, Li ti attann ki zot l’amour pou Li en tant ki zot Createur, guide zot pou faire seki bon. (Gen. 1:27; Rom. 2:15) Malheureusement, Adam ek Ève pa ti montré reconnaissance envers zot Createur pou sa liberté ki Li ti’nn donne zot-la. Au contraire, zot ti choisir enn liberté ki zot pa ti ena droit, ki Satan ti offert zot, liberté pou decidé par zot-mem seki bon ek seki mauvais. Mais au lieu ki zot ti gagne plus liberté, nou bann premier parent ti vann-zot ek zot descendant ar peché ek zot ti gagne bann mauvais consequence.—Rom. 5:12.
3, 4. Couma Satan essaye embete nou concernant bann principe Jéhovah?
3 Si Satan finn reussi embete deux dimoune parfait—sans mentionne plusieurs creature spirituel—pou rejette souveraineté Bondié, sa vedir ki li kapav embete nou aussi. So bann methode pa’nn trop changé. Li envie embete nou ek faire nou pensé ki bann principe Bondié trop severe ek zot empeche nou amusé ek profite la vie. (1 Jean 5:3) Si souvent nou frequente bann dimoune ki ena sa bann pensée-la, sa kapav ena enn grand l’effet lor nou. Enn soeur ki ena 24 an ek ki ti commette l’immoralité dire: “Bann mauvais frequentation ti influence moi beaucoup, surtout parski mo pa ti envie ena enn l’opinion different ar mo bann camarade.” Kitfois ou aussi, pareil couma sa soeur-la, ou finn bizin faire face ar pression ou bann camarade.
4 Malheureusement, parfois mem dan congregation kapav ena bann mauvais l’influence. Enn jeune frere dire: “Mo ti konn certain jeune ki ti sorti avek bann ki pa ti servi Jéhovah. Selman apré, mo ti realisé ki plus mo ti passe le temps avek zot, plus mo ti pé vinn pareil couma zot. Mo spiritualité ti pé commence affecté. Mo ti nepli apprecié nourriture spirituel ki mo ti pé gagné dan reunion, ek bien rare mo ti pé sorti dan predication. Sa ti enn signe ki mo ti bizin coupe tou contact avek sa bann camarade-la ek c’est seki mo ti faire!” Eski ou conscient ki ou bann frequentation kapav ena enn grand pouvoir lor ou? Anou guette enn l’exemple biblik ki kapav aide nou zordi.—Rom. 15:4.
LI TI KOKIN ZOT LEKER
5, 6. Couma Absalom ti embete lezot, ek eski so plan ti marché?
5 Dan la Bible ena beaucoup l’exemple bann dimoune ki ti ena enn mauvais l’influence lor lezot. Enn parmi sa bann l’exemple-la c’est Absalom, garson le roi David. Absalom ti ena enn beauté extraordinaire. Mais avek le temps, pareil couma Satan, li ti developpe enn grand l’ambition dan so leker ek li ti commence envié trone so papa, enn kitsoz ki li pa ti gagne droit gagné.a Dan enn fason bien sournois, Absalom ti essaye vinn le roi. Li ti faire semblant ki li ti bien interessé avek bann lezot Israélite ek en mem temps, dan enn fason bien malin, li ti pretann ki la cour royal pa ti interessé ar zot. Oui, pareil couma Satan le Diable ti agir dan jardin Éden, Absalom ti faire-li passe pou enn dimoune ki ti pou faire beaucoup di-bien pou le peuple, ek en mem temps li ti pé koz enn gros menti lor so prop papa.—2 Sam. 15:1-5.
6 Eski plan Absalom ti marché? En partie oui, parski la Bible dire: “Absalom ti kokin leker bann zom Israël.” (2 Sam. 15:6) Mais, a la fin, so l’orgueil ti faire li tombé. Ek malheureusement, sa ti faire li ek plusieurs millier dimoune ki ti laisse-zot embeté par li, perdi la vie.—2 Sam. 18:7, 14-17.
7. Ki bann leson nou kapav tiré ar l’exemple Absalom? (Guette zimage lor page 19.)
7 Kifer li ti bien facile pou Absalom embete sa bann Israélite-la? Kitfois parski zot ti envie gagne bann kitsoz ki Absalom ti promette zot. Ou-soit, li possible ki zot ti influencé par so l’apparence physik. N’importe ki raison ki ti pousse zot pou agir coumsa, nou kapav sur enn kitsoz: zot pa ti reste fidele envers Jéhovah ek envers le roi ki Li ti etabli. Zordi, Satan contigne servi bann dimoune ki couma Absalom pou essaye kokin leker bann serviteur Jéhovah. Kitfois zot dire: ‘Bann principe Jéhovah trop severe. Guette tou sa bann dimoune ki pa pé servi Jéhovah-la. Zot pé bien profite la vie!’ Kan ou tann sa, eski ou pou reconette ki c’est bann fausseté ek ou pou contigne reste fidele envers Bondié? Eski ou pou reconette ki zis la “loi parfait” Jéhovah, setadir la loi Christ, ki kapav faire ou gagne vrai liberté? (Jacq. 1:25) Si oui, montré ki ou content sa la loi-la, ek jamais pa laisse-ou tenté pou mal servi liberté ki ou ena en tant ki chretien.—Lire 1 Pierre 2:16.
8. Cite bann l’exemple pou montré ki nou pa heureux kan nou desobeir bann principe Jéhovah.
8 Satan pé vise surtout bann jeune. Enn frere ki azordi ena inpé plus ki 30 an ti dire couma li ti pensé kan li ti jeune: “Mo ti considere bann principe moral Jéhovah couma enn kitsoz ki ti prive moi ar [mo liberté], pa couma enn protection.” Ki consequence sa ti ena? Li ti commette l’immoralité sexuel. Mais sa pa ti faire li heureux. Li ti dire: “Pendant plusieurs l’année mo ti senti-moi coupable ek mo ti gagne bann regret.” Kan li ti pense so jeunesse, enn soeur ti ecrire: “Apré ki ou finn commette l’immoralité, ou senti-ou triste ek vide. Mem asterla, apré 19 an, sa bann mauvais souvenir-la ré-vini.” Enn lot soeur ti dire: “Kan mo reflechi ki quantité di-tort mo conduite ti faire bann dimoune ki mo content, sa ti bien affecté moi lor plan mental, spirituel ek affectif. C’est enn kitsoz bien terrible pou vive sans faveur Jéhovah.” Satan pa envie ki ou reflechi lor sa qualité consequence ki peché faire ou gagné-la.
9. (a) Ki bann question kapav aide nou pou examine fason ki nou considere Jéhovah, so bann la loi ek so bann principe? (b) Kifer li important ki nou bien konn Bondié?
9 Li bien triste ki beaucoup jeune dan la verité—ek mem plusieurs ki pli agé—finn bizin souffert pou comprend ki bann plaisir ki gagné kan faire peché, souvent coute bien cher! (Gal. 6:7, 8) Alors demann-ou-mem: ‘Eski mo reussi decouvert bann trik ki Satan servi pou trompe moi? Eski mo considere Jéhovah couma mo pli bon Camarade, enn kikenn ki touletan dire la verité ek envie seki pli bon pou moi? Eski mo sur ki jamais Li pa pou refuse donne moi enn kitsoz ki vrai-mem bon pou moi ek ki pou faire moi heureux?’ (Lire Isaïe 48:17, 18.) Pou ou kapav reponn enn grand oui pou sa bann question-la, ou bizin konn Jéhovah bien, pa zis la-haut la-haut. Ou bizin reconette ki bann la loi ek bann principe ki ena dan la Bible reflete l’amour ki Jéhovah ena pou ou, pa ki Li envie diminué ou liberté.—Ps. 25:14.
PRIÉ POU GAGNE ENN LEKER SAGE EK OBEISSANT
10. Kifer nou bizin faire zeffort pou imite Salomon kan li ti jeune?
10 Kan Salomon ti encore jeune, avek humilité, li ti faire sa la priere-la: “Moi mo zis enn ti garson. Mo pa koné couma pou sorti ni couma pou rentré.” Apré sa, li ti prié pou gagne enn leker sage ek obeissant. (1 Rois 3:7-9, 12) Jéhovah ti reponn la priere sincere ki li ti faire, ek Li pou faire pareil pou ou, ki ou jeune ou-soit agé. Bien sur, Jéhovah pa pou faire enn mirak pou donne ou discernement ek sagesse. Mais Li pou faire ou vinn sage si ou etudié so Parole avek serieux, si ou prié pou gagne l’esprit saint ek si ou profite tou bann disposition spirituel ki ou kapav gagné dan congregation. (Jacq. 1:5) Oui, par sa bann moyen-la, Jéhovah faire mem so bann jeune serviteur vinn pli sage ki tou bann dimoune ki pa ecoute so conseil, mem bann ki soi-disant ena ‘sagesse ek bann intellectuel’ ki ena dan sa le monde-la.—Luc 10:21; lire Psaume 119:98-100.
11-13. (a) Ki bann leson important nou kapav aprann dan Psaume 26:4, Proverbes 13:20, ek 1 Corinthiens 15:33? (b) Couma ou pou applik sa bann principe biblik-la?
11 Anou examine certain verset ki montré ki quantité li important ki nou etudié la Bible ek nou medite lor seki nou lire pou nou kapav konn Jéhovah pli bien. Dan chaque verset ena enn principe important concernant choix nou bann frequentation: “Mo pa finn assize avek bann dimoune ki ena fausseté dan zot; ek mo pa rente avek bann dimoune ki cachiette seki zot été.” (Ps. 26:4) “Enn kikenn ki marche avek bann dimoune ki ena la sagesse pou gagne la sagesse, mais enn kikenn ki gagne zaffaire avek bann dimoune bete, sa pou fini mal pou li.” (Prov. 13:20) “Bann mauvais frequentation gate bann bon l’habitude.”—1 Cor. 15:33.
12 Ki bann leson important nou kapav aprann ar sa bann verset-la? (1) Jéhovah envie ki nou choisir nou bann frequentation. Li envie protege nou lor plan moral ek spirituel. (2) Nou influencé soit en bien soit en mal par bann dimoune ki nou frequenté: sa c’est enn realité dan la vie. Fason ki sa bann verset la-haut-la finn ecrire montré ki Jéhovah pé rod touche nou leker. Couma? Remarké ki okenn sa bann verset-la pa bann regle. Par exemple zot pa dire: “Fodé pa to . . . ” Au contraire, finn ecrire zot couma bann verité bien clair. Coumadir Jéhovah pé dire nou: ‘Sa c’est bann fait. Couma to pou reagir? Ki ena dan to leker?’
13 Finalement, parski finn ecrire sa trois verset-la couma bann verité de base, zot pa changé avek le temps ek kapav applik zot dan n’importe ki situation. Par exemple, pose-ou-mem sa bann question-la: couma mo kapav evite frequente bann dimoune ki “cachiette seki zot été”? Dan ki situation li kapav arrivé ki mo gagne contact avek sa qualité dimoune-la? (Prov. 3:32; 6:12) Kisannla ki bann “dimoune ki ena la sagesse” ki Jéhovah envie mo frequenté? Kisannla “bann dimoune bete” ki Jéhovah pa envie mo frequenté? (Ps. 111:10; 112:1; Prov. 1:7) Ki “bann bon l’habitude” mo pou perdi si mo choisir pou ena bann mauvais frequentation? Eski c’est zis dan le monde ki ena bann mauvais frequentation? (2 Pierre 2:1-3) Couma ou pou reponn sa bann question-la?
14. Couma ou kapav faire ou l’adoration en famille vinn pli encourageant?
14 Apré ki ou finn raisonne lor sa bann verset-la, kifer ou pa examine lezot texte la Bible ki montré fason pensé Bondié lor bann kitsoz ki concerne ou ek ou famille?b Parent, reflechi couma ou kapav discute lor sa bann sujet-la pendant la soirée ki ou reservé pou faire ou l’adoration en famille. Pendant ki ou faire sa, rappel ki ou l’objectif c’est pou aide chaque membre ou famille pou apprecié pli bien profond l’amour ki Bondié ena pou nou—l’amour ki nou trouvé dan so bann la loi ek so bann principe. (Ps. 119:72) Oui, sa qualité l’etude-la bizin faire zot tou dan la famille vinn pli proche ar Jéhovah ek ar sakenn so camarade.
15. Couma ou kapav koné si ou pé developpe enn leker sage ek obeissant?
15 Couma ou pou koné si ou pé developpe enn leker sage ek obeissant? Enn moyen, c’est kan ou compare ou fason pensé avek fason pensé bann serviteur fidele dan le passé, couma par exemple le roi David, ki ti ecrire: “Ah Bondié, mo finn prend plaisir pou faire to volonté, ek to la loi li dan fond mo leker.” (Ps. 40:8) Ecrivain Psaume 119 aussi ti dire: “Mo vrai-mem content to la loi! Toute longue la journée, li reste dan mo pensée.” (Ps. 119:97) Nou bizin faire bann grand zeffort pou ena sa qualité l’amour-la. Li grandi grace a enn l’etude profond, la priere, meditation ek l’experience—kan nou trouve dan nou prop la vie ki quantité fois Jéhovah inn beni nou parski nou finn mette en pratik so bann principe.—Ps. 34:8.
LAGUERRE POU OU LIBERTÉ CHRETIEN!
16. Ki nou bizin rappel si nou envie gagne la victoire dan nou laguerre pou vrai liberté?
16 Pendant toute longue l’Histoire, bann nation finn faire bann la guerre bien violent pou gagne zot liberté. Alors, ki quantité ou aussi ou bizin disposé pou laguerre lor plan spirituel pou garde liberté ki ou ena en tant ki chretien! Rappel ki ou bann l’ennemi c’est pa zis Satan, le monde, ek so l’esprit ki empoisonne bann dimoune. Ou bizin aussi laguerre kont ou prop l’imperfection ek kont ou leker ki traitre. (Jér. 17:9; Éph. 2:3) Pourtant, avek l’aide Jéhovah ou kapav gagne la victoire. En plus, chaque victoire—ki li tipti ou-soit grand—pou ena au moins deux l’effet positif. Premierement, ou pou faire leker Jéhovah content. (Prov. 27:11) Deuxiemement, chaque fois ki ou realisé ki ou pé gagne bann bienfait kan ou obeir “la loi parfait, la loi ki donne la liberté,” sa pou faire ou encore plus determiné pou reste lor ‘chemin serré’ ki amenn vers la vie eternel. Ek dan l’avenir ou pou gagne enn pli grand liberté ki Jéhovah promette tou bann ki fidele envers Li.—Jacq. 1:25; Mat. 7:13, 14.
17. Kifer fodé pa nou decouragé a cause nou l’imperfection, ek ki l’aide Jéhovah donne nou?
17 Bien sur, parfois nou tou nou faire bann erreur. (Eccl. 7:20) Kan sa arrivé, pa decouragé plus ki bizin ou-soit pa senti-ou couma enn dimoune ki pa vaut nanyé. Par exemple, si ou tombé, ou pou levé ek ou pou ré-contigne marché—alors, si ou faire enn erreur, faire seki bizin pou corrige sa erreur-la, mem si ou bizin al demann l’aide bann ancien. Jacques ti ecrire: “La priere ki zot faire avek la foi pou faire malade-la bien, ek Jéhovah pou releve li. En plus, si li’nn faire peché, Jéhovah pou pardonne li.” (Jacq. 5:15) Oui, fodé jamais ou blié ki Bondié Li vrai-mem enn Bondié misericorde ek si Li ti attire ou dan congregation, c’est parski Li ti trouve enn kitsoz ki bon dan ou. (Lire Psaume 103:8, 9.) Alors, si touletan ou servi Jéhovah avek enn leker complet, jamais Li pou abandonne ou.—1 Chron. 28:9.
18. Couma nou kapav agir en accord avek la priere Jésus ki trouve dan Jean 17:15?
18 Dan dernier la nuit ki Jésus ti passé avek so bann 11 zapotre fidele, li ti faire enn la priere pou zot, li ti dire sa bann parole ki nou pa pou blié-la: “Veille lor zot a cause sa kikenn ki mauvais-la.” (Jean 17:15) Jésus pa ti tracassé zis pou so bann zapotre, mais aussi pou tou so bann disciple. Alors, nou kapav sur ki Jéhovah pou exauce la priere Jésus kan Li veille lor nou pendant sa bann le temps difficile-la. “[Jéhovah] enn bouclier pou bann ki marche dan l’integrité, . . . Li pou veille chemin so bann fidele.” (Prov. 2:7, 8) Li vrai ki lor chemin l’integrité ena beaucoup difficulté, mais c’est sel chemin ki pou amenn nou vers la vie eternel ek faire nou gagne vrai liberté. (Rom. 8:21) Pa laisse personne embete ou ek faire ou sorti lor sa chemin-la!
[Note]
a C’est apré naissance Absalom ki Bondié ti promette David ki dan l’avenir enn “descendance” ti pou vini ek ti pou herite so trone. Alors, Absalom ti bizin koné ki Jéhovah pa ti choisir li pou vinn le roi apré David.—2 Sam. 3:3; 7:12.
b Bann verset ki zot kapav examine ensam avek zot famille c’est 1 Corinthiens 13:4-8, kot Paul decrire l’amour, ek Psaume 19:7-11, ki montré bann benediction ki nou gagné kan nou obeir bann la loi Jéhovah.
[Zimage page 19]
Couma nou kapav identifié bann Absalom moderne ek faire bien attention ar zot?