Bann Referans Kaye Renion Nou Lavi Kretien ek Nou Minister
1e-7 OKTOB
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | ZAN 9-10
“Zezi Pran Swin So Bann Mouton”
nwtsty miltimedia
Lanklo
Enn lanklo ti ena enn baraz pou protez bann mouton kont bann voler ek bann zanimo sovaz. Bann berze ti gard zot bann troupo an sekirite dan enn lanklo aswar. Dan lepok Biblik, bann lanklo pa ti ena twa. Zot ti ena diferan form ek grander, souvan bann miray ti an ros ek ti ena enn sel lantre. (Nb 32:16; 1Sa 24:3; Sf 2:6) Zan koz lor rant dan enn lanklo “par laport,” ek ti ena enn “gardien [laport, NW].” (Zn 10:1, 3) Dan enn landrwa, plizir dimounn ti partaz mem lanklo. Plizir troupo ti res dan mem lanklo aswar, ek bann gardien laport ti pou veye aswar pou protez bann mouton. Lerla, gramatin gardien laport ti pou ouver laport pou bann berze. Sak berze ti pou rasanble so troupo kan li pou kriye zot, ek bann mouton ti pou rekonet lavwa zot berze ek swiv li. (Zn 10:3-5) Zezi ti fer referans ar sa fason fer la pou montre dan ki fason li pou pran swin so bann disip.—Zn 10:7-14.
nwtsty not pou letid pou Zn 10:16
amenn: Ouswa “gid.” Dapre kontex, verb Grek agô ki servi isi kapav vedir “amenn (andan)” ouswa diriz.” Enn maniskri Grek dan bann lane 200 Nou Lepok, servi enn mo Grek ki ena enn lien avek sa mo-la (sunagô) ki’nn souvan tradir par “rasanble.” Antan ki Lexselan Berze, Zezi, rasanble, gid, protez, ek nouri bann mouton ki dan sa lanklo-la (fer referans ar li kouma “ti troupo” dan Lk 12:32) ek so lezot brebi. Zot vinn enn sel troupo anba enn sel berze. Sa lexanp-la met laksan lor linite ki bann disip Zezi pou ena.
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty not pou letid pou Zn 9:38
prostern devan li: Ouswa “azenou devan li; donn li loner.” Kan servi verb Grek proskunéô pou fer referans ar ladorasion enn bondie, tradir li par “ador.” (Mt 4:10; Lk 4:8) Me selman dan kontex sa verse-la, sa misie ki ti ne aveg la ek ki’nn geri, ti rekonet Zezi antan ki reprezantan Bondie ek ti prostern devan li. Li ti konsider Zezi, pa kouma Bondie me kouma “Garson limanite,” lor ki ti profetize; Lemesi ki ti gagn lotorite ar Bondie. (Zn 9:35) Kan li ti azenou devan Zezi, li paret ki sa misie-la ti fer sa dan enn fason ki bann dimounn abite fer ek ki mansione dan bann Lekritir Ebraik. Kan zot ti zwenn bann profet, bann lerwa, ouswa bann lezot reprezantan Bondie, zot ti azenou devan zot. (1Sa 25:23, 24; 2Sa 14:4-7; 1Le 1:16; 2Le 4:36, 37) Dan boukou lokazion, kan bann dimounn ti prostern devan Zezi, sa ti enn fason pou montre zot rekonesans pou enn kitsoz ki zot inn kone gras-a Bondie ouswa enn prev ki Zezi ena faver Bondie.
nwtsty not pou letid pou Zn 10:22
Fet Inogirasion: Nom Ebre sa fet-la se Hanoukka (ḥanoukkah), ki vedir “Inogirasion; Dedikas.” Sa fet-la ti dir wit zour ek ti koumanse 25em zour mwa Kislev, pre ar bann mwa liver kot lizour pli kourt (get sgd seksion 19). Ti selebre sa fet-la pou komemor re-inogirasion tanp Zerizalem an lan 165 Avan Nou Lepok. Lerwa Sirien Antiochus IV Épiphane ti montre so mepri pou Zeova, Bondie bann Zwif, kan li ti mank respe pou tanp Zeova. Par exanp, li ti konstrir enn lotel lor gran lotel, kot avan toulezour ti ofer sakrifis ki bril net. Le 25 Kislev, lan 168 Avan Nou Lepok, pou fer tanp Zeova vinn vremem inpir, Antiochus ti sakrifie enn koson lor lotel ek ti fann partou dan tanp enn bouyon ki ti fer ar laser koson-la. Li ti bril bann laport tanp, detrir lasam bann pret, ek pran lotel an or, latab kot met dipin, ek portlanp an or. Lerla, li ti re-dedikas tanp Zeova o-nom enn bondie payin, Zeus bondie l’Olympe. De-z-an apre, Judas Maccabée ti repran lavil ek so tanp. Apre ki ti pirifie tanp, ti refer enn inogirasion le 25 Kislev, lan 165 Avan Nou Lepok, exakteman trwa-z-an apre ki Antiochus ti fer so sakrifis degoutan lor lotel pou Zeus. Ti rekoumans fer bann sakrifis ki bril net toulezour pou Zeova. Dan Labib pena enn plas kot dir dan enn fason direk ki Zeova ti donn Judas Maccabées laviktwar ek ti fer li retabli tanp. Me selman, Zeova ti’nn deza servi bann zom bann lezot nasion, kouma par exanp Sirus Lerwa Pers, pou fer sertin kitsoz par rapor ar So ladorasion. (Iz 45:1) Alor nou kapav panse ki Zeova kitfwa ti servi enn zom parmi enn pep ki ti vwe ar Li pou akonpli So volonte. Labib montre ki tanp ti bizin la ek ki kontign servi li pou ki bann profesi konsernan Lemesi, so minister, ek so sakrifis kapav akonpli. Ek osi, sakrifis ki bann Levit fer ti bizin kontigne ziska ki Lemesi ti pou prezant enn pli gran sakrifis, ofer so lavi pou limanite. (Dn 9:27; Zn 2:17; Eb 9:11-14) Bann disip Kris pa ti gagn lord pou selebre Fet Inogirasion. (Kol 2:16, 17) Me selman, pena okenn plas kot inn ekrir ki Zezi ouswa so bann disip ti kondann selebrasion sa fet-la.
8-14 OKTOB
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | ZAN 11-12
“Imit Konpasion Zezi”
nwtsty bann not pou letid pou Zn 11:24, 25
mo kone li pou resisite: Mart ti panse ki Zezi ti pe koz lor rezireksion ki pou ena dan lavenir, dan dernie zour. Lafwa ki li ti ena dan rezireksion ti extraordiner. Sertin sef relizie dan so lepok, bann Sadisein, pa ti krwar dan rezireksion, mem si sa se enn lansegnman bien kler dan Labib. (Dn 12:13; Mk 12:18) Ek bann Farizien zot, zot ti krwar ki nam pa mor ditou. Me Mart ti kone ki Zezi ti ansegn lor lesperans rezireksion ek ti’nn resisit sertin dimounn. Parkont, Zezi pa ti ankor resisit personn ki ti’nn mor osi lontan ki Lazar.
Momem rezireksion ek lavi: Lamor ek rezireksion Zezi ti ouver sime pou ki bann ki’nn mor regagn lavi. Apre ki Zezi ti resisite, Zeova ti donn li pouvwar pa zis pou resisit bann mor me osi pou donn lavi eternel. Dan Rev 1:18 (NW) Zezi apel limem “sa kikenn ki vivan la,” ki ena “lakle lamor ek Tom.” Alor, Zezi se lespwar pou bann ki vivan ek ki mor. Li’nn promet pou ouver bann tom ek pou donn lavi bann ki’nn mor, ki li bann dimounn ki pou regn ansam avek li dan lesiel ouswa lor nouvo later ki pou dirize par so gouvernman dan lesiel.—Zn 5:28, 29; 2Pi 3:13.
nwtsty bann not pou letid pou Zn 11:33-35
plore: Mo Grek ki servi pou “plore” souvan fer referans ar plore bien for. Servi mem verb kan Zezi ti predir ki dan lavenir Zerizalem pou detrir.—Lk 19:41.
so leker sere ek li boulverse: Dan lang ki’nn ekrir Labib, kan met sa de mo-la ansam sa dekrir gran lemosion ki Zezi ti resanti dan sa lokazion-la. Verb Grek ki’nn tradir par “leker sere” (émbrimaomaï) an zeneral dekrir enn gran santiman, me dan kontex isi li montre ki sa ti telman tous li ki so leker ti sere. Mo Grek pou “boulverse” (tarassô) vedir literalman azite. Dapre enn biblis, dan sa kontex-la savedir “ena enn gran azitasion andan; ki afekte par enn gran lapenn.” Servi mem verb dan Zn 13:21 kan dekrir reaksion Zezi ar lide ki Zida pou trayir li.—Get not pou letid pou Zn 11:35.
andan limem: Lit., “dan lespri.” Li paret ki isi servi mo Grek pneuma dan sans ki enn lafors ki sorti dan leker sinbolik enn dimounn ek ki sa pous li pou dir ek fer bann kitsoz dan enn sertin fason.
larm koule: Mo ki’nn servi isi (dakruô) se enn form verb Grek pou nom “larm” ki’nn servi dan bann verse kouma Lk 7:38; Zis 20:19, 31; Eb 5:7; Rev 7:17; 21:4. Li paret ki met plis laksan lor bann larm ki koule ki lor enn plore ki tande. Dan bann Lekritir Grek Kretien, servi sa verb Grek la zis isi, ek li diferan ar verb ki servi dan Zn 11:33 (get not pou letid) pou dekrir kan Mari ek bann Zwif pe plore. Zezi ti kone ki li ti pou resisit Lazar, me li ti bien tris kan li ti trouv so bann kamarad ki li bien kontan an-dey. Se akoz so gran lamour ek konpasion pou so bann kamarad, ki Zezi ti les so bann larm koule devan zot tou. Sa zistwar-la montre dan enn fason kler ki Zezi ena mem santiman ki bann dimounn ki perdi enn kikenn dan lamor.
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty not pou letid pou Zn 11:49
gran pret: Kan nasion Izrael ti fonksionn kouma enn nasion ki indepandan, gran pret ti gard so pozision ziska ki li mor. (Nb 35:25) Me selman, pandan ki bann Romin ti kontrol Izrael, se bann dirizan ki Rom ti dezigne ki ti ena lotorite pou etabli ouswa pou tir enn gran pret dan son fonksion. Se bann Romin ki ti etabli Kaif. Li ti enn bon negosiater ek li ti okip sa pozision gran pret la pli lontan ki ninport kisannla avan li. Ti etabli li ver lan 18 Nou Lepok ek li ti okip sa plas-la ziska ver lan 36 Nou Lepok. Kan Zan dir ki Kaif ti gran pret sa lane-la, setadir an lan 33 Nou Lepok, li paret ki sa ti inplik lane kot ti touy Zezi, enn lane ki pa kapav bliye.—Get sgd seksion 16-A ki montre kot kitfwa lakaz Kaif ti ete.
nwtsty bann not pou letid pou Zn 12:42
bann sef: Mo Grek ki servi isi pou “bann sef” kitfwa fer referans ar bann manb gran lakour Zwif, Sanedrin. Servi sa lexpresion-la dan Zn 3:1 kan fer referans ar Nikodem, enn manb lakour.
met zot deor dan sinagog: Ouswa “exkli; gagn pouse dan sinagog.” Se zis isi ki servi ladzektif Grek aposunagôgos ek dan Zn 12:42 ek 16:2. Kan enn dimounn ti exkli, lezot ti pou evit li ek pa ti pou aksepte li dan lasosiete. Si enn kikenn ti separe dan sa fason-la ar bann lezot Zwif, sa ti pou ena bann gran konsekans ekonomik lor so fami. Bann sinagog, ki ti servi sirtou pou ledikasion, ti osi servi kouma bann lakour dan landrwa. Bann sef relizie ti ena pouvwar pou inpoz bann pinision pou enn move kitsoz ki ti fer ek exkli enn dimounn.
15-21 OKTOB
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | ZAN 13-14
“Mo Finn Donn Zot Lexanp”
nwtsty not pou letid pou Zn 13:5
lav lipie so bann disip: Dan lepok lontan dan Izrael, sandalet ti kitsoz ki laplipar dimounn ti mete. Zot ti inpe plis ki zis enn sinp semel ki ti atase ar lipie ek sevil, alor enn vwayazer pa ti kapav evite ki so lipie sal ar lapousier ouswa labou lor bann sime ek karo. Alor, sa ti enn koutim ki enn dimounn tir so sandalet avan ki li rant dan enn lakaz, ek dimounn ki ti pou akeyir li la ti pou fer sir ki lav lipie so invite. Dan Labib ena boukou referans ar sa pratik-la. (Ze 18:4, 5; 24:32; 1Sa 25:41; Lk 7:37, 38, 44) Kan Zezi ti lav lipie so bann disip, li ti servi sa koutim-la pou donn zot enn leson lor limilite ek lor servi sakenn so kamarad.
nwtsty not pou letid pou Zn 13:12-14
bizin: Ouswa “anba enn lobligasion.” Souvan servi sa verb Grek ki servi isi la konsernan finans, li sirtou vedir “ki andete ar enn dimounn; dwa kitsoz dimounn.” (Mt 18:28, 30, 34; Lk 16:5, 7) Isi ek dan lezot kontex, servi li dan enn sans pli larz kot enn dimounn oblize ouswa anba lobligasion pou fer enn kitsoz.—1Zn 3:16; 4:11; 3Zn 8.
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty not pou letid pou Zn 14:6
Momem semin, ek laverite ek lavi: Zezi li semin parski se zis par li ki li posib pou apros ar Bondie dan lapriyer. Li osi “semin” pou bann dimounn rekonsilie ar Bondie. (Zn 16:23; Rom 5:8) Zezi laverite dan sans ki li ti koz ek viv an-akor avek laverite. Li ti osi realiz enn kantite profesi ki montre so rol pou ki proze Bondie akonpli. (Zn 1:14; Rev 19:10) Sa bann profesi-la ti vinn “‘wi’ [ouswa ti realize] gras-a li.” (2Ko 1:20, NW) Zezi li lavi, parski gras-a laranson, li’nn permet ki bann dimounn gagn “vre lavi,” setadir, “lavi eternel.” (1Tim 6:12, 19; Ef 1:7; 1Zn 1:7) Li pou osi montre ki li “lavi” pou bann milyon dimounn ki pou resisite, ek ki pou gagn posibilite pou viv pou touletan dan Paradi.—Zn 5:28, 29.
nwtsty not pou letid pou Zn 14:12
bann travay pli gran ankor: Zezi pa ti pe rod dir ki bann mirak ki so bann disip ti pou fer ti pou pli gran ki bann mirak ki li ti fer. Okontrer, avek limilite li ti rekonet ki travay predikasion ek lansegnman ti pou pli gran ki seki li ti fer. So bann disip ti pou kouver pli boukou teritwar, tous pli boukou dimounn, ek zot ti pou pres lor enn pli long peryod letan ki li. Bann parol Zezi montre ki li ti atann ki so bann disip kontign so travay.
22-28 OKTOB
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | ZAN 15-17
“Zot Pa Fer Parti dan Lemond”
nwtsty not pou letid pou Zn 15:19
lemond: Dan sa kontex-la, mo Grek koʹsmos kapav fer referans ar bann imin ki pa form parti bann serviter fidel Bondie, bann dimounn inzis ki elwagne ar Bondie. Parmi bann ekrivin Levanzil, se zis Zan tousel ki dir ki Zezi ti dir so bann disip ki zot pa form parti dan lemond ouswa zot pa pou sa lemond-la. Zezi ti servi sa bann mem lexpresion-la de fwa dan dernie lapriyer ki li ti fer avek so bann zapot ki fidel.—Zn 17:14, 16.
nwtsty not pou letid pou Zn 15:21
akoz mo nom: Dan Labib, mo ki’nn servi pou “nom” parfwa kapav reprezant dimounn ki ena sa nom-la, so repitasion, ek tou seki sa reprezante pou li. Dan sa ka-la nom Zezi, reprezant osi so lotorite ek pozision ki so Papa finn donn li. (Mt 28:18; Fil 2:9, 10; Eb 1:3, 4) Isi Zezi explike kifer bann dimounn dan lemond, pou fer bann kitsoz kont so bann disip: parski zot pa konn sa Kikenn ki’nn avoy zot la. Si zot aprann konn Bondie, sa pou ed zot konpran ek aksepte seki nom Zezi reprezante. (Zis 4:12) Sa ti pou inplik pozision Zezi atann ki dirizan ki’nn swazir par Bondie, Lerwa bann lerwa, devan ki tou dimounn bizin prosterne avek limilite pou gagn lavi .—Zn 17:3; Rev 19:11-16; konpare Ps 2:7-12.
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty bann not pou letid pou Zn 17:21-23
enn sel: Ouswa “ini.” Zezi ti priye pou ki so bann vre disip zot “enn sel,” ki zot travay ansam avek mem lobzektif, parey kouma li ek so Papa zot “enn sel,” ek sa ti pou montre ki zot korpere ek ena mem fason panse. (Zn 17:22) Dan 1Kor 3:6-9 NW, Pol montre ki ena sa mem kalite linite la parmi bann Kretien ki pe travay ansam avek zot kamarad ek Bondie.—Get 1Kor 3:8.
vinn parfe dan linite: Ouswa “ini dan enn fason konple.” Dan sa verse-la, Zezi montre ki ena enn lien ant res ini avek lezot ek viv dan lamour nou Papa. Sa li an-akor avek seki Kol 3:14 (NW), dir: “Lamour . . . li enn kitsoz parfe ki soud nou tou ansam.” Sa linite parfe la ena bann limit. Sa pa vedir ki zot ti ena mem personalite, mem kapasite, mem labitid, ouswa mem konsians. Savedir plito ki bann disip Zezi ti ini dan zot bann aksion, zot fason panse, ek zot lansegnman.—Rom 15:5, 6; 1Kor 1:10; Ef 4:3; Fil 1:27.
nwtsty not pou letid pou Zn 17:24
koumansman lemond: Mo Grek ki’nn servi pou “koumansman” dan Eb 11:11 kapav vedir “donn nesans.” Isi lexpresion “koumansman lemond,” kapav pe fer referans ar nesans bann zanfan Adan ek Ev. Zezi ti asosie “koumansman lemond” avek Abel, ki ti kitfwa premie dimounn ki ti kapav gagn pardon so pese ek ena so nom “ekrir dan liv lavi depi koumansman lemond.” (Lk 11:50, 51; Rev 17:8, NW.) Sa bann parol ki Zezi ti dir so Papa dan sa lapriyer-la montre ki depi bien lontan, avan mem ki Adan ek Ev ti ena enn desandans, Bondie ti kontan so sel Garson ki Li’nn kree direk.
29 OKTOB–4 NOVAM
BANN TREZOR DAN PAROL BONDIE | ZAN 18-19
“Zezi Ti Rann Temwaniaz Lor Laverite”
nwtsty bann not pou letid pou Zn 18:37
rann temwaniaz: Dan bann Lekritir Grek Kretien, bann mo Grek ki’nn servi pou “rann temwaniaz” (marturéô) ouswa “temwaniaz” (marturia ; martus) ena plizir definision. Premie sinifikasion ki zot kapav ena se pou montre ki seki nou’nn viv ouswa kone li vre. Me li kapav inplik osi, “anonse; konfirme; koz an bien lor.” Zezi pa ti zis dir ouswa proklam laverite lor seki li ti krwar me li ti osi viv dan enn fason ki prouve ki bann profesi ek bann promes so Papa ti vre. (2Kor 1:20) Proze Bondie konsernan so Rwayom ek so Lerwa Mesianik ti fini predir an detay. Zezi so lavi lor later ek so lamor kouma enn sakrifis, finn akonpli tou bann profesi lor li, sa inplik osi bann lonbraz ki ti ena dan lalians Lalwa. (Kol 2:16, 17; Eb 10:1) Alor par so bann parol ek so bann aksion, Zezi ti “rann temwaniaz lor laverite.”
laverite: Zezi pa ti pe fer referans ar laverite an zeneral, me ar laverite konsernan proze Bondie. Enn karakteristik inportan dan proze Bondie se ki Zezi “garson David,” servi kouma Gran Pret ek Lerwa dan Rwayom Bondie. (Mt 1:1) Zezi ti explike ki rezon prinsipal pou kifer li ti vinn lor later, li ti viv parmi bann imin, ek li ti akonpli so minister, se pou anons laverite lor sa Rwayom-la. Bann anz ti anons mem mesaz avan ek kan Zezi ti ne dan Betleem Zide, lavil kot David ti ne.—Lk 1:32, 33; 2:10-14.
nwtsty not pou letid pou Zn 18:38a
Ki ete Laverite?: Kestion ki Pilat ti poze kitfwa ti fer referans ar laverite an zeneral, ek pa exakteman lor “laverite” ki Zezi ti pe fek koze. (Zn 18:37) Si kestion ki li ti poze ti sinser, pena dout ki Zezi ti pou reponn li. Me Pilat ti ena bann dout lor la ouswa li pe boufonn Zezi kan li ti poz sa kestion-la. Koumadir li ti pe dir: “Laverite? Ki ete sa? Pa existe sa!” Ofet, Pilat ti sorti pou get bann Zwif avan mem ki li ti gagn repons sa kestion-la.
Rod Bann Perl Spiritiel
nwtsty not pou letid pou Zn 19:31
zour sa Saba-la ti enn gran zour: Le 15 Nisan, zour apre Pak, ti touzour enn saba ninport ki zour lasemenn li ti tonbe. (Lv 23:5-7) Kan sa Saba spesial la ti tom mem zour ki Saba toule semenn (setiem zour lasemenn zwif ki ti koumanse vandredi apre ki soley al dormi ziska samdi apre ki soley al dormi), sa ti “enn gran” Saba. Landemin lamor Zezi ti enn gran saba, alor Zezi ti mor enn vandredi. Sel lane ant lan 31 ek 33 Nou Lepok, kot le 14 Nisan inn tom enn vandredi, se lan 33 Nou Lepok. Alor sa prev-la montre ki Zezi ti bizin inn mor le 14 Nisan, 33 Nou Lepok.