Etke Elõñ Rej Bere Bwe Kabuñ ko Remaroñ Kaburukuk Armij Otemjej
“YOKWE DRI TURÕM.” (Matu 22:39) Elõñ kabuñ ko rej nebar kien in. Elañe kabuñ kein rar bolemeir ilo air katakin ro uair ñan yokwe ri turiir, ro uair renaj kar koba ibben don im burukuk. Bõtab, kwonañin kar lo ke an ro uan kabuñ ko kõmmane men in? Ewõr ke an kabuñ ko maroñ ñan kaburukuk armij? Juõn etale rar kõmmane ilo ran ko remotlok ilo Germany ear kajitõk: “Kabuñ ko rej kaburukuk ke armij ro, ak elaplok air kejebel ir?” Jen ro rar uak, 22 percent rar ba bwe kabuñ ko rar kaburukuk armij, ak 52 percent rar ba bwe rar kejebel armij. Bõlen armij ro ilo ailiñ eo am ej eindein air lemnak.
Etke elõñ armij jidik wõt air liki bwe kabuñ ko rej kaburukuk armij? Bõlen ej kinke rej jelã kin men ko rar walok ilo ien ko etto ilo bwebwenato eo an armij. Jen air kaburukuk armij ro, ekkã an kabuñ ko kajenolok ir jen don. Jet ien juõn kabuñ ear noje jerbal ko rekanuij nana bwe armij ro ren jab jelã kaki. Lale jet wanjoñok ko iumin 100 yiõ ko rej kab motlok.
Ilo Etan Kabuñ eo
Ilo bata eo kein karuo ion lal, Ri Croat ro ilo kabuñ eo an Roman Catholic im Ri Serb ro ilo kabuñ in Orthodox ilo ailiñ ko ilo Balkans rar tarinaik don. Kumi kein ruo rar ba bwe rar lor Jesus, eo ear katakin ri kalor ro an bwe ren yokwe ro ri turiir. Ak, tarinae eo air ear jemlok ilo juõn ian uror ko rekanuij nana ilo bwebwenato eo an armij,” juõn ri etale ear ba. Armij ro ilo lal in rar kanuij bwilõñ kin oran armij ro rar mij elõñlok jen 500,000 emaan, kõrã, im ajiri ro.
Ilo 1947 ilo ailiñ in India enañin 400 million armij ro rar jokwe ie—enañin juõn mõttan lalem in armij ro ibelakin lal—enañin aolepeir rar Ri Hindu, Ri Muslim, im Ri Sikh. Ke ailiñ in India kar ajej, ailiñ in Islam eo Pakistan ear ejaak. Ilo ien eo, elõñ buki thousand armij ro rar ko jen ailiñ kein ruo rar jorrãn ke rar tili, mõn, kaeñtan im buuk ir ilo etan kabuñ eo.
Ijellokin wanjoñok ko rekaburomõjmõj ilo paragraph eo itulõñ, jinoin ebeben eo kein ka 21 ear bõktok juõn men ekamijak kin terrorism. Rainin, terrorism ear kamakit aolepen lal bwe en ekkõl wõt, im elõñ kumi in terrorist rej ba bwe rej bed ilo juõn ian kabuñ ko. Armij ro rej ba bwe kabuñ ejjab kowõnmanlok burukuk. Ak, ekkã an bõk kunan ilo kowadoñ im keojaljal. Inem, jejjab bwilõñ, bwe juõn newsmagazine ilo Germany etan FOCUS ear keidi kabuñ ko relap ion lal—einwõt Buddhism, Christendom, Confucianism, Hinduism, Islam, Judaism, im Taoism—ñan kein kabõkkolok.
Akwel ko Iloan
Meñe jet kabuñ ko rej tarinaik don, kabuñ ko jet rej inebata kin akwel ko iloair. Ñan wanjoñok, ilo yiõ ko rej kab motlok kabuñ ko an Christendom rar jebel jen don kin air akwel kin katak ko air. Ri utiej im rettã ro jimor rar kajitõk: Emõn ke bõk uno ñan kejbãrok yuk jen am kõmman ajiri? Emõn ke mõn lojen kõrã ro rebõroru? Kõrã ro remaroñ ke jerbal einwõt priest? En kar ewi lemnak eo an kabuñ eo kin emaan ro rej mare emaan ak kõrã ñan kõrã? Juõn kabuñ emaroñ ke kowãppen juõn tarinae? Kin an lap jab burukuk rot kein, elõñ rej ba, ‘Ekijkan an juõn kabuñ maroñ kaburukuk armij otemjej elañe rejjab maroñ kaburukuk ro uair?’
Alikar, kabuñ bajjek ear likjap einwõt juõn men in kaburukuk armij. Ak ewõr ke jebel iloan kabuñ ko otemjej? Ewõr ke juõn kabuñ eoktak—juõn eo emaroñ kaburukuk armij otemjej?
[Pija eo ilo peij 3]
Policemen ro rar kinejnej ilo ien eo kumi in ri kabuñ ro ilo India rar ire ibbeir ilo 1947
[Etan eo ej kõmman]
Pija eo an Keystone/Getty Images