Kein Jipañ ñan Kein Katak eo Ad, Jerbal eo Ad im Wãween Ad Mour
JUL̦AE 4-10
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 2 SAMUEL 18-19
“Barzillai—Juon Joñak kõn Ettã Bõro”
w07 7/15 14 pãr. 5
Barzillai—Juon Em̦m̦aan ear Kile Joñan Maroñ ko Ippãn
Ejjel̦o̦k pere, bwe Devid ear lukkuun kam̦m̦oolol kõn jipañ ko an Barzillai. Alikkar bwe kiiñ eo ear jab baj kõn̦aan wõt bar kwal̦o̦k jouj eo ilo an lel̦o̦k aikuj ko an ilo kanniõk. Barzillai ear juon eo em̦weiie im ear jab aikuji jipañ rot kein. Devid emaroñ kar kõn̦aan bwe en pãd ilo m̦õn kiiñ eo kõnke ear juon em̦m̦aan erũtto im em̦m̦an kadkad ko kadkadin. Ilo an naaj kar pãd ijo toon wõt mour enaaj kar juon jeraam̦m̦an, im enaaj kar kõm̦m̦an bwe Barzillai en lañlõñ kõn juon jem̦jerã em̦m̦an ippãn kiiñ eo.
w07 7/15 14 pãr. 7
Barzillai—Juon Em̦m̦aan ear Kile Joñan Maroñ ko Ippãn
Juon un Barzillai emaroñ kar kõm̦m̦ane pepe in ej kõn an rũtto im wõr joñan maroñ ko ippãn. Emaroñ kar jel̦ã im eñjake bwe eban kar naaj aetok an mour. (Sam 90:10, UBS) Ear kõm̦m̦ane ijo kun̦aan ñan rejetake Devid, bõtab ear kile joñan maroñ ko ippãn kõn an rũttol̦o̦k. Barzillai ear jab kõtl̦o̦k bwe buñbuñ im utiej en bõbraiki jãn an kile im etali joñan maroñ ko ippãn. Ilo an kar jab ãinwõt Absalom ilo an kautiej e make, Barzillai ear lukkuun mãlõtlõt ilo an kwal̦o̦k wõt an ettã kõn an jel̦ã joñan maroñ ko ippãn.—Jabõn Kõnnaan 11:2.
w07 7/15 15 pãr. 1-2
Barzillai—Juon Em̦m̦aan ear Kile Joñan Maroñ ko Ippãn
Bwebwenato eo kõn Barzillai ej kwal̦o̦k aikuj eo ñan ad jokkun wõt juon. Ilo bar juon wãween, jejjab aikuj kõjekdo̦o̦n juon jeraam̦m̦an ilo jerbal ko ad ñan Jeova ak bõbrae ad kõttõpare kõnke jekõn̦aan juon mour em̦m̦an im jej eñjake ad jab jel̦ã kilen kõm̦m̦ani eddo ko. Anij emaroñ letok maroñ eo jej aikuji kõn men ko me ejjel̦o̦k ad kapeel ie el̦aññe jej lõke e kõn kajoor im mãlõtlõt eo an.—Pilippai 4:13; Jemes 4:17; 1 Piter 4:11.
Ilo bar juon wãween, jej aikuj kile joñan maroñ ko ippãd. Ñan waanjoñak, bõlen juon Kũrjin emaroñ lukkuun poub kadede ilo jerbal ko an Jeova. Ej kile bwe ilo an bõk eddo ko jet, enaaj kõm̦m̦an bwe en ejjel̦o̦k an iien ñan eddo ko an ãinwõt lale aikuj ko an baam̦le eo an ikijjeen kõtaan eo aer ippãn Jeova. Ilo wãween in, enaaj ke kaalikkar bwe ejel̦ã joñan maroñ ko ippãn im emel̦el̦e ke bwe eban aikuj bar bõk jet eddo ko rekããl rej lil̦o̦k ñane?—Pilippai 4:5; 1 Timote 5:8.
Boin ko Raorõk
“Ettõr ilo Iãekwõj eo Ñan Jem̦l̦o̦kin”
19 Ñe ejjab em̦m̦an ãjmour eo am̦ im kwõj l̦õmn̦ak bwe ebõd an ro jet l̦õmn̦ak kõn kwe, kwõmaroñ bõk kõkajoor jãn bwebwenatoun Mipiboshet. (2 Sa. 4:4) Ear aikuj kijenmej kõn an jab em̦m̦an ãjmour eo an, im ear bõd an Kiiñ Devid l̦õmn̦ak kõn e. Ejjel̦o̦k men en̦ ebõd Mipiboshet ear kõm̦m̦ane bwe en iioon wãween kein reppen. Ijoke, ear jab kõtl̦o̦k bwe en bõk l̦õmn̦ak ko rebõd, ak ear kam̦m̦oolol kõn men ko rem̦m̦an rar wal̦o̦k ñane ilo mour eo an. Ear kwal̦o̦k an kam̦m̦oolol kõn an Devid kar kwal̦o̦k jouj ñane m̦oktal̦o̦k. (2 Sa. 9:6-10) Innem ke ear bõd an Devid l̦õmn̦ak kõn e, Mipiboshet ear kajjioñ l̦õmn̦ak kõn aolep men ko rar wal̦o̦k. Ear jab kõtl̦o̦k bwe bõd eo an Devid en kõm̦m̦an bwe en illu. Im ear jab n̦aruon Jeova kõn men eo Devid ear kõm̦m̦ane. Mipiboshet ear l̦õmn̦ak wõt kõn men eo emaroñ kõm̦m̦ane ñan rejetake kiiñ eo Jeova ear kããlõte. (2 Sa. 16:1-4; 19:24-30) Jeova ear kõm̦m̦an bwe waanjoñak eo an Mipiboshet en pãd ilo Baibõl̦ bwe jen maroñ bõk tokjãn.—Rom 15:4.
JUL̦AE 11-17
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 2 SAMUEL 20-21
“Jeova ej Juon Anij in Ekajet Jim̦we”
it-1 932 pãr. 1
Gibeon
Ium̦win elõñ epepen ko, ri-Gibeon ro rar wõnm̦aanl̦o̦k wõt im mour, meñe Kiiñ Saul ear kajjioñ ko̦kkure er. Ijoke, ri-Gibeon ro rar kijenmej im kõttar an Jeova kwal̦o̦k men eo ear jab jim̦we me ear wal̦o̦k ñan er. Ear kõm̦m̦ane men in ke ear wal̦o̦k juon ñũta ium̦win jilu iiõ ilo tõre eo Devid ej kiiñ. Ke Devid ear roñ im jel̦ã jãn Jeova bwe ekar wõr kato̦o̦rl̦o̦k bõtõktõk, ear kajjitõk ippãn ri-Gibeon ro ñan lale ta eo emaroñ kõm̦m̦ane ñan kõl̦l̦ãik jorrããn eo ear wal̦o̦k ñan er. Ri-Gibeon ro ar jim̦we aer uwaak im ba bwe “jelba ak gold” ejab kõl̦l̦ãik on̦ããn, kõnke ekkar ñan Kien eo, kar ba bwe ren jab bõk on̦ããn mour an eo ear m̦õrõ. (Bõn 35:30, 31) Rar bareinwõt jel̦ã bwe rar jab maroñ m̦an juon armej ñan mej el̦aññe ejjel̦o̦k aer mãlim. Kõn men in, rar kajjitõk ippãn Devid ñe emaroñ lel̦o̦k l̦õm̦aro jimjuon “nejin” Saul ñan er. An kar wõr ruõn Saul im baam̦le eo an kõn kato̦o̦rl̦o̦k bõtõktõk emaroñ kar kaalikkar bwe, meñe Saul emaroñ kar e eo ear jino m̦anm̦an, l̦õm̦aro “nejin” Saul remaroñ kar ak jab bõk kun̦aaer. (2Sa 21:1-9) Men in ejjab mel̦el̦ein bwe jerawiwi ko an jemãer rej kõm̦m̦an bwe ro nejin ren aikuj mej (Dt 24:16) bõtab enaaj jerbal kien eo ej ba “mour en on̦ããn mour.”—Dt 19:21.
Boin ko Raorõk
Em̦m̦aan ro Rej Lale Eklejia Rej Jipañ Kõj ñan Lañlõñ
14 Armej ro an Jeova ipel̦aakin lal̦ in rej karejar wõt ñan e jekdo̦o̦n ñe Setan im ro jet rej kajjioñ in kapañ er. Bõlen ewõr kar apañ ko me jet iaad jaar iiooni me rar lukkuun el̦l̦ap ñan kõj. Ak kõn ad kar lukkuun lõke wõt Jeova, jaad maroñ in tiljek wõt ilo iien kein reppen ãinwõt kar Devid ke ear maroñ m̦ane Golaiat. Bõtab, ewõr iien joñan ad m̦õk im ebbeer jejjab maroñ wõnm̦aanl̦o̦k im jum̦ae mãlejjoñ ko ilo jukjukun pãd in an Setan. Ilo iien rot kein, epidodol̦o̦k ad ebbeer meñe ilo jinoin ekkã wõt ad kar maroñ kijenmej ioon apañ kein. Ak eo ej lale eklejia eo emaroñ kile ad ebbeer, im emaroñ jipañ kõj ilo iien eo ejejjet. Ilo wãween in, jenaaj maroñ wõnm̦aanl̦o̦k wõt ilo ad karejar ñan Anij ilo lañlõñ. Elõñ iaad kar jipañ kõj ilo wãween in. Juon jeid im jatid kõrã 60 jim̦a an iiõ me ej pioneer ej ba: “Jet iien ko rej kab mootl̦o̦k, ear jab em̦m̦an aõ mour im kwal̦o̦k naan elukkuun kar kam̦õk eõ. Ak juon iaan ro rej lale eklejia eo ear kile men in ippa im ear kepaak eõ. Eoon eo kom̦ro ar kõnono kake jãn Baibõl̦, ear lukkuun kakajoor eõ. Iar jerbale naan in rõjañ ko jãn e im iar lo tokjãn ko rem̦m̦an. Men eo em̦m̦aan in ear kõm̦m̦ane ear kaalikkar an wõr yokwe ippãn kõnke ear jipañe eõ ke ear kile aõ m̦õjn̦o̦!” Ekanooj kalañlõñ ñe jejel̦ã bwe em̦m̦aan ro rej lale eklejia eo rej kea kõn kõj im rej pojak aolep iien ñan jipañe kõj, ãinwõt an kar Ebishai pojak ñan jipañe Devid.
JUL̦AE 18-24
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 2 SAMUEL 22
“Atartar Ioon Jeova kõn Jipañ eo An”
cl 19 pãr. 11
Kwõmaroñ Ke Lukkuun “Ruwaakl̦o̦k ñan Anij”?
11 Jej riit im loe ilo Baibõl̦ bwe ‘kajoor eo an Anij ekanooj in l̦ap.’ (Aiseia 40:26, UBS) Bõtab eoktak ñe jej riiti kõn wãween an kar lo̦mo̦o̦ren ri-Israel ro ilo Lom̦al̦o Ekilmir im an kar kõjparok er ilo ãne jem̦aden ium̦win 40 iiõ. Kwõmaroñ pijaikl̦o̦k an jepell̦o̦k dãn ko. Kwõmaroñ pijaikl̦o̦k armej ro—bõlen 3,000,000 uwaaer—im rej etetal ilo ãne em̦õrã ikõtaan dãn ko me rej ãinwõt wall ko reppen im rekajoor. (Exodus 14:21; 15:8, UBS) Kwõmaroñ loe kein kam̦ool ko kõn an kar Anij kõjparok er ilo ãne jem̦aden. Dãn ko rar wal̦o̦k jãn dekã ko. M̦õñã ko me rar ãinwõt ine ko remouj rar wal̦o̦k ioon lal̦. (Exodus 16:31, UBS; Bõnbõn 20:11, UBS) Jeova ear jab kwal̦o̦k wõt bwe ewõr an kajoor, bõtab ear kõjerbale kajoor in an ñan jipañ armej ro an. Ej ke juon menin kõkajoor ñe jejel̦ã bwe jar ko ad rej etal ñan juon Anij elukkuun kajoor eo me “ej ad likõpejñak im ad kajoor, epojak iien otemjej in jipañ kõj ñe jej jorrããn”?—Sam 46:1.
w10 6/1 26 pãr. 4-6
“Kwõtiljek Ñan ro Retiljek”
Jen lukkuun lale naan kein an Devid. Naanin Hibru eo me kar ukote “kwõtiljek” emaroñ bar mel̦el̦ein “kwal̦o̦k yokwe im jouj.” Pedpedin m̦oolin tiljek ej yokwe. Jeova make ej lukkuun yokwe ro rej tiljek ñane.
Bareinwõt, jej aikuj jel̦ã bwe tiljek ejjab baj juon eñjake wõt; ak ej juon eñjake ej kõm̦m̦an bwe jen em̦m̦akũt. Jeova ej kwal̦o̦k an tiljek, ãinwõt an kar Devid jel̦ã ilo kar jinoin. Ilo iien ko me ear lukkuun apañ mour eo an Devid, Jeova ear kwal̦o̦k an tiljek ilo an kar kõjparoke im tõle kiiñ in elukkuun tiljek. Devid ekar lel̦o̦k nõbar im kam̦m̦oolol ñan Jeova kõn an kar lo̦mo̦o̦rene ‘jãn pein ri-kõjdat ro an otemjej.’—2 Samuel 22:1.
Ta mel̦el̦ein naan kein an Devid ñan kõj? Eñin bwe Jeova ejjãmin el̦l̦o̦k jãn armej ro an im bwe ejjab oktak. (Jemes 1:17) Ej m̦ool wõt ñan kien ko an im ej tiljek wõt ñan naanin kallim̦ur ko an. Ilo bar juon iaan sam ko an, Devid ear je: “Jeova . . . ejjab ilo̦k jãn ro [retiljek].”—Sam 37:28.
Boin ko Raorõk
Jen Kate Kõj ñan Kõttãik Bũruod
7 Joñak eo an Anij kõn ettã bõro ear lukkuun jipañ Devid. Ear al ñan Jeova im ba: “Kwõj kõjparok eõ im lo̦mo̦o̦ren eõ; Am̦ jipañ [am̦ ettã bõro, NW] ear kautiej eõ.” (2 Samuel 22:36, UBS) Devid ear jel̦ã bwe unin an kar maroñ kõm̦m̦ani men ko rekanooj l̦ap im em̦m̦an ilo Israel ej kõnke Jeova ear kõjparoke im kaorõke. Men in ej kwal̦o̦k bwe Jeova ear kõttãik bũruon ñan Devid. (Sam 113:5-7) Ilo ejja wãween in wõt, unin ad kapeel im wõr ad maroñ im eddo ej kõnke Jeova ej litoki men kein ñan kõj. (1 Korint 4:7) Ta mel̦el̦ein an kar Jijej ba bwe eo ej kõttãik bũruon enaaj juon eo el̦aptata? Eokwe ej mel̦el̦ein bwe enaaj l̦apl̦o̦k an aorõk im wõr tokjãn ñan doulul eo an Jeova. (Luk 9:48) Jen kiiõ etale ewi wãween juon eo ettã emaroñ l̦aptata ak aorõk ippãn Jeova.
JUL̦AE 25-31
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 2 SAMUEL 23-24
“Mennin Joortak ko Am̦ Rej ke Lukkuun Menin Katok?”
it-1 146
Arauna
Alikkar bwe Arauna ear lel̦o̦k wãto eo, im ippãn menninmour ko im kane ñan katok, ilo ejjel̦o̦k on̦ããn, bõtab Devid ear kõlãiki men kein. Ilo 2 Samuel 24:24, UBS ej kwal̦o̦k bwe Devid ear wiaik jikin deñdeñ eo im menninmour ko kõn 50 m̦õttan jelba in shekel ($110). Bõtab, ilo 1 Kronikel 21:25, UBS ej kwal̦o̦k bwe Devid ear wiaiki kõn 600 m̦õttan gold in shekel (c. $77,000) ñan jikin eo. Eo ear je bokin Ruo Samuel ear kwal̦o̦k wõt kõn aer kar wiaik jikin lokatok eo im kõbwebwein lokatok eo im aer kar kõm̦m̦ane, im men in ej kaalikkar bwe on̦ããn eo me ri-jeje in ear kwal̦o̦ke ear ejjel̦o̦k an mãlim ñan jel̦ã kõn men kein. Bõtab, eo ear je bokin Juon Kronikel ej kwal̦o̦k kõn aer kar kalõk tampel̦ eo ilo jikin eo im on̦ããn aer kar kalõke. (1Kr 22:1-6; 2Kr 3:1) Kõnke aolepen jikin eo ilo tampel̦ eo ear lukkuun kilep, alikkar bwe kar wiaiki kõn 600 m̦õttan gold in shekel ñan jikin in ekilep, im ejjab ñan jikin eo edik me kar aikuji ñan lokatok eo jinoin me Devid ear kalõke.
Men ko Jemaroñ Katak jãn “M̦ool” eo ilo Kien Moses
8 Jet iien Ri Israel ro rar lel̦o̦k menin katok ko kõnke rem̦õn̦õn̦õ im rekõn̦aan. El̦aññe juon Ri Israel ear kõn̦aan ajel̦o̦k menin katok ko ñan kam̦m̦oolol Jeova ak lel̦o̦k menin katok ko kõn kijeek ñan kajjitõk ippãn Jeova bwe en buñbũruon ippãn, innem enaaj pidodol̦o̦k an kããlõt menin mour eo em̦m̦antata. Im enaaj m̦õn̦õn̦õ in ajel̦o̦k menin mour in ñan Jeova. Rainin, jejjab katok kõn menin mour ko ekkar ñan Kien Moses, bõtab ewõr jet men ko jej katok kaki ñan Jeova. Jej ajel̦o̦k iien im maroñ ko ad ekoba men ko m̦weied ilo ad jerbal ñan Anij. Rijjelõk Paul ear ba bwe ad “kwal̦o̦k” kõn kõjatdikdik eo ad im “kõm̦anm̦an em̦m̦an im lel̦o̦k ñan ro jet” rej ãinwõt menin katok ko rej kabuñbũruon Anij. (Hibru 13:15, 16) Ad watõk wãween ad karejar ñan Jeova ej kalikkar ewi joñan ad kam̦m̦oolol e kõn aolep men ko ear kõm̦m̦ani ñan kõj. Innem, ãinwõt Ri Israel ro, jej aikuj etale wãween ad karejar ñan Anij im etke jej karejar ñan e.
Boin ko Raorõk
Katak ko Relap Ilo Tukaduin jen Book in Ruo Samuel
23:15-17. Joñan an David kautiej kien Anij kin mour im bõtõktõk ilo ien in ear jab kõmmane juõn men nae kien eo. Jej aikwij bõk ejja lemnak eo wõt kin aolep kien ko an Anij.
O̦KWÕJ 1-7
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 1 KIIÑ 1-2
“Kwõj ke Katak jãn Bõd ko Am̦?”
it-2 987 pãr. 4
Solomon
Adonaija im kumi eo an me rar kõm̦m̦ane juon pepe enana rar ko kõn aer mijak im wiwijet ke rar roñ ainikien kõjañjañ ko ilo Gaihon, me jikin in ear jab lukkuun ettol̦o̦k, im an armej ro kõl̦l̦aaj ainikieer im ba: “En mour Kiiñ Solomon.” Solomon ear kaalikkarl̦o̦k m̦okta kõn aenõm̦m̦an eo me enaaj kõkal̦l̦en an naaj tõl ãinwõt kiiñ ilo an jab kõn̦aan ko̦kkure maroñ eo an ilo tũroon eo ñe enaaj kar idenon̦e. Ñe en kar ãindein, Solomon enaaj kar bõlen mej. Adonaija ear ko ñan im̦õn kõppãd eo ñan bõk jipañ, innem Solomon ear jilkinl̦o̦k ennaan bwe ren jibwel̦o̦k Adonaija ñan e. Im ear ba l̦o̦k ñan Adonaija bwe enaaj wõnm̦aanl̦o̦k im mour ijello̦kun wõt ñe ewõr bõd enaaj kar kõm̦m̦ane, innem Solomon ear ba en ro̦o̦l ñan m̦weo im̦õn.—1Kñ 1:41-53.
it-1 49
Adonaija
Bõtab, ãlikin an Devid mej, Adonaija ear etal ippãn Batshiba im ba ñane bwe en jipañ e ñan kajjitõk l̦o̦k ippãn Solomon kõn jiroñ eo etan Abishag me ear lale im kau Devid, bwe en pãleen. Adonaija ej ba bwe “en kar ña eo ij kiiñ, im ãindein an armej otemjej ilo Israel kar kõtmãne” ear l̦õmn̦ak bwe kar bõbraiki jãn jim̦we im maroñ eo an, meñe ear jab ijjitõñ in Anij. (1Kñ 2:13-21, UBS) Bõlen kajjitõk eo an ej lukkuun pedped ioon kõn̦aan eo an ñan bõk on̦ããn kõn an kar jab maroñ tõl ilo aelõñ eo, men in ej kaalikkar bwe kõn̦aan eo an Adonaija ñan kappok utiej ear wõnm̦aanl̦o̦k wõt, kõnke ear juon kakien ilo iien ko etto ilo aelõñ ko Irear, lim̦aro pãleen im konkubain ro an juon kiiñ, ro me renaaj bõk jikier, remaroñ bõk lim̦a rein bwe en pãleer im aer konkubain. (Keidi 2Sa 3:7; 16:21.) Kõn men in, Solomon ear etale kajjitõk in jãn jinen im ba bwe ren m̦an Adonaija, innem Beneia ear m̦õkaj in kõm̦m̦ane men in.—1Kñ 2:22-25, UBS.
Boin ko Raorõk
Katak ko Relap Jen Book in Juõn Kiñ Ro
2:37, 41-46. Elap an kauwatata ñan an juõn lemnak bwe emaroñ rupe kien Anij im jab bõk kaje! Ro rej etal jen air lor ‘ial eo eaidik me ej tellok ñan mour’ renaj eñtan kin tokjen bebe eo air ejjab meletlet.—Matu 7:14.
O̦KWÕJ 8-14
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 1 KIIÑ 3-4
“Aorõkin Mãlõtlõt”
Ej Ke Juon Joñak Em̦m̦an ñan Kwe ak Juon Menin Kakkõl?
4 Ke Solomon ear jino kiiñ, Anij ear wal̦o̦kl̦o̦k ñan e ilo juon ettõn̦ak im ba bwe en kajjitõk jabdewõt men ekõn̦aan. Solomon ear ba bwe ekõn̦aan mãlõtlõt ak jel̦ãl̦o̦kjen̦. Ear jel̦ã bwe ekanooj lõñ men ko ej aikuj katak. (Riit 1 Kiiñ 3:5-9.) Anij ear buñbũruon kõn an kar kiiñ in kajjitõk kõn jel̦ãl̦o̦kjen̦. Kõn men in, Anij ear lel̦o̦k ñan e “bõro e mãlõtlõt im jel̦ãl̦o̦kjen̦.” Ear bareinwõt lel̦o̦k men ko ear jab kajjitõk kaki ãinwõt “m̦weiuk im utiej.” (1 Kiiñ 3:10-14) Jijej ear ba bwe joñan an kar kanooj l̦ap an Solomon mãlõtlõt, lerooj in Shiba eo ear roñ kake. Innem lerooj in ear itok jãn juon jikin ettol̦o̦k ñan an wõnm̦aik Solomon bwe en lale joñan mãlõtlõt eo an.—1 Kiiñ 10:1, 4-9.
5 Mãlõtlõt eo Anij ear lel̦o̦k ñan Solomon ear juon menin kabwilõñlõñ. Rainin, jejjab kõtmãne bwe jenaaj kajju oktak im mãlõtlõt ãinwõt kar Solomon. Solomon ear ba bwe “Jeova ej letok mãlõtlõt.” Ak ear bareinwõt je bwe jej aikuj kate kõj bwe jen maroñ erom juon eo emãlõtlõt. Ear ba: “Kwõn kajeorl̦o̦k lo̦jilñũm̦ ñan mãlõtlõt, im kappukot jel̦ãl̦o̦kjen̦ kõn bũruom̦.” Solomon ear bar ba bwe jej aikuj “kũr” ak kajjitõk kõn mãlõtlõt im “kappukot” e. (Jabõn Kõnnaan 2:1-6) Men in ej kalikkar bwe jemaroñ lo mãlõtlõt ak erom ro remãlõtlõt.
6 Em̦m̦an bwe jen kajjitõk ippãd make, Ij ke kaorõk mãlõtlõt ãinwõt kar Solomon? Kõn an wõr apañ kõn jããn im pen mour, elõñ armej rej kamaatl̦o̦k aer mour ñan jããn im jerbal ko aer. Ak rej kõtl̦o̦k bwe men in en jelõt pepe ko aer kõn kain jikuul̦ im jel̦ãl̦o̦kjen̦ rot eo ren bõke im ewi joñan jel̦ãl̦o̦kjen̦ eo ren kappukote. Ak ta kõn kwe, eo pãleem̦, im ajri ro nejõm̦? Pepe ko ami rej ke kalikkar bwe kom̦ij “kappukote” mãlõtlõt eo an Anij ãinwõt m̦weiuk ko raorõk? Kom̦ij ke aikuj ukot wãween ami watõk jããn im jel̦ãl̦o̦kjen̦ ko an lal̦ in ñan kate kom̦ bwe kom̦win lo mãlõtlõt? Mãlõtlõt eo an Anij enaaj jipañ kõj ñan indeeo. Solomon ear je: “Iien eo kwõnaaj mel̦el̦e wãnõk im ekajet jim̦we, kab kien ekkar, aet, jabdewõt ial̦ em̦m̦an.”—Jabõn Kõnnaan 2:9.
Boin ko Raorõk
Jehovah Ej Juõn Anij In Bujen Ko
15 Kin an ro bwijjin Abraham karõk don einwõt juõn ailiñ iumin Kien eo, Jehovah ear kajerammõn ir ekkar ñõn kallimur eo an ñõn ri patriarch eo. Ilo 1473 B.C.E., leo ri binej jenkwon Moses, Joshua, ear tel Israel ñõn loan Canaan. Ajej eo an eneo tokelik ibwiljin bwij ko ear kajejjet kitien bujen eo an Jehovah ñõn an lelok eneo ñõn ineen Abraham. Ke Israel ear tiljek, Jehovah ear kajejjet kitien bujen eo an im lelok bwe ren anjo ion ri kijirat ro air. Menin ear lap an mol ilo ien iroij eo an King David. Tok ñõn ien eo an leo nejin David, Solomon, mõttan eo kein kajilu in bujen eo ikijen Abraham ear jejjet kitien. “Judah im Israel rar lõñ einwõt bok ko i barijit kin orair, im rar mõña im irak im mõnõnõ kake.”—1 Kings 4:20.
O̦KWÕJ 15-21
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 1 KIIÑ 5-6
“Kar Ekkal kõn Peier im kõn Bũrueer”
w11 2/1 15
Kwaar Jel̦ã Ke?
Wõjke cedar ko ilo Lebanon rar buñbuñ kõn aer pen, aiboojoj, im enno̦ bwiier, im menninmour jiddik ko epen aer kañi. Kõn men in, Solomon ear kõjerbal men ko rem̦m̦antata ñan kalõk tampel̦ eo. Rainin, aolep wõjke cedar ko me rar pãd ilo tol̦ ko ilo Lebanon, jejjo wõt ilo jikin kein.
it-1 424
Cedar
Joñan an l̦ap kõjerbal wõjke cedar ko kar menin aikuj bwe en lõñ ri-jerbal ñan jekjek wõjke, jilkinl̦o̦k ñan Tyre ak Sidon ilo lom̦al̦o in Mediterranean, rej karõki ilo juon wa me kõm̦m̦an jãn wõjke ko, im al̦al̦ kein rej bõkl̦o̦ki ñan bõlen Joppa. Im kar eakto al̦al̦ kein ñan Jerusalem. Men in ear tõprak kõn bõrokuk eo ikõtaan Solomon im Hairam. (1Kñ 5:6-18; 2Kr 2:3-10) Kõn men in, rar wõnm̦aanl̦o̦k wõt im bõkl̦o̦k al̦al̦ ko bwe ren maroñ ba bwe Solomon ear kõm̦m̦an ‘al̦al̦ in wõjke cedar ko me rar lõñ ãinwõt wõjke sycamore ko’ ilo iien eo ej kiiñ.—1Kñ 10:27, UBS; keidi Ais 9:9, 10, UBS.
it-2 1077 pãr. 1
Tampel̦
Ilo an kar Solomon kõm̦m̦an laajrak im karõk ñan jerbal eo, ear karõk 30,000 em̦m̦aan in Israel, im ajeje er ñan 10,000 ilo juon kumi im jilkinl̦o̦k er ñan Lebanon im kajjojo kumi kein rar jol̦o̦k juon allõñ ilo Lebanon, im pãd ruo allõñ ilo ijoko jikier. (1Kñ 5:13, 14, UBS) Ear karõk 70,000 em̦m̦aan me rej “ruwamãejet” ilo ãne eo bwe ren ekkotaak, im oran ri-jekjek ro ej 80,000. (1Kñ 5:15; 9:20, 21; 2Kr 2:2) Solomon ear jitõñ 550 em̦m̦aan ro bwe ren tõl jerbal eo im bõlen 3,300 bwe ren an ri-jipañ. (1Kñ 5:16; 9:22, 23) Alikkar bwe jet iaan kumi kein, ewõr 250 ri-Israel im 3,600 “ruwamãejet” ro ilo Israel.—2Kr 2:17, 18.
Boin ko Raorõk
g 5/12 17, bo̦o̦k
Baibõl̦ Eo—Juon Bok Ejim̦we Kanaan ko ie, Baat 1
LUKKUUN JIM̦WE AN KWAL̦O̦K KÕN IIEN
Juon waanjoñak kõn aorõkin an Baibõl̦ eo kwal̦o̦k kõn an lukkuun jim̦we im jejjet ñe ej kwal̦o̦k kõn iien, ãinwõt an 1 Kiiñ 6:1, me ej kwal̦o̦k kõn iien eo Solomon ear jino kalõk tampel̦ eo ilo Jerusalem. Ej ba: “Im ilo iiõ eo kein ka ãbukwi ralitõkñoul [479 iiõ ko] ãlikin an ro nejin Israel diwõjtok jãn ane Ijipt, ilo iiõ eo kein keemãn an Solomon kiiñ ioon Israel, ilo allõñ Ziv, allõñ eo kein ka ruo, ear jino an kalõk m̦weo im̦õn Jeova.”
Baibõl̦ ej kwal̦o̦k kõn iiõ eo kein keemãn an Solomon kiiñ ilo iiõ eo 1034 B.C.E. Ñe jej bõnbõn likl̦o̦k 479 iiõ ko enaaj wal̦o̦k 1513 B.C.E. eñin ej iiõ eo ri-Israel ro rar diwõjl̦o̦k jãn Ijipt.
O̦KWÕJ 22-28
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 1 KIIÑ 7
“Men ko Jemaroñ Katak jãn Joor ko Ruo”
w13 12/1 13 pãr. 3
‘Jãn Tol̦ Ko Kwõmaroñ In Kũbwij Kõba’
Kiiñ Solomon ear kõjerbal elõñ kõba ñan ilowaan tampel̦ eo ilo Jerusalem. Elõñ iaan kõba kein rej jãn jemãn, Devid, ilo iien eo ke ear anjo̦ jãn ri-Siria ro. (1 Kronikel 18:6-8) Pejin kileplep eo me kõm̦m̦an jãn kõba me bũrij ro rar kõjerbale ñan karreoik er, me joñan emaroñ 17,500 kal̦an im eddon emaroñ bõlen 30 tõn. (1 Kiiñ 7:23-26, 44-46) Im ekar wõr ruo joor ko rekkillep kõm̦m̦an jãn kõba rar pãd inabõjin kõjãmin tampel̦ eo. Kar 26 ne aetokier im kar kõm̦m̦an jekjekin kũrawũn tulõñier me emaroñ 7.3 ne utiejier. Joor kein ear ejjel̦o̦k kobbaer, im 3 inij mijel in wall ko, im kar 5.6 ne depakpakier. (1 Kiiñ 7:15, 16; 2 Kronikel 4:17) Elukkuun kabwilõñlõñ kar joñan kõba ko kar kõjerbali ñan kõm̦m̦ani men kein.
it-1 348
Boaz, II
Joor eo ituiõñ tata ekkillep me ear pãd ilo ettõñaak in tampel̦ eo eaiboojoj Solomon ear kõm̦m̦ane kar n̦aetan Boaz, emaroñ kar mel̦el̦ein “Kõn Kajoor eo An.” Joor eo iturõk kar n̦aetan Jekin, mel̦el̦ein “[Jeova] ej kajutak.” Kõn men in, ñe rej koba ippãn doon im ñe juon ej riiti jãn ituanmoon̦ ñan ituanmiiñ enaaj kõm̦m̦an bwe en loe an ba ‘[Jeova] ej kajutak [tampel̦ eo] kõn Kajoor eo An.’—1Kñ 7:15-21, UBS; lale CAPITAL.
Boin ko Raorõk
it-1 263
Tutu
Erreo ilo ãnbwin kar juon menin aikuj ñan ro rej kabuñ ñan Jeova ilo aer kwõjarjar im erreo. Kar kõm̦m̦ane men in ilo laajrak eo kõn im̦õn kõppãd eo im tokãlik ilo jerbal ko ilo tampel̦ eo. Ilo iien eo kar kapit Bũrij eo El̦ap, Aron im l̦õm̦aro nejin, rar tutu m̦okta jãn aer kanõk nuknuk in bũrij ko aer. (Ex 29:4-9; 40:12-15; Lv 8:6, 7) Bwe ren maroñ kwaal peier im nieer, bũrij ro rar kõjerbal dãn eo jãn pejin eo kõm̦m̦an jãn kõba me ej pãd inabõjin im̦õn kõppãd eo im, ãlikin men in renaaj etal ñan tampel̦ eo an Solomon. (Ex 30:18-21; 40:30-32; 2Ch 4:2-6) Ilo Raanin Kõllaajrak eo bũrij eo el̦ap ear tutu ruo alen. (Lv 16:4, 23, 24) Ro im rar bõk goat eo kõn Azazel, menin katok ko, im kau bũrõrõ eo ñan katok me rar pãd inabõjin kããm eo, rar aikuj tutu im kwal̦e nuknuk ko aer m̦okta jãn aer del̦o̦ñe kããm eo.—Lv 16:26-28, UBS; Bõn 19:2-10, UBS.
O̦KWÕJ 29–JEPTÕM̦BA 4
KATAK KO RAORÕK JÃN NAANIN ANIJ | 1 KIIÑ 8
“Jar eo an Solomon jãn Bũruon Ilo̦bwilej ear Kwal̦o̦k an Ettã Bũruon”
Kakõmõnmõnlok Jar ko Am Ikijen Am Katak Baibel Eo
9 Bwe Anij en roñjaki jar ko ar, jej aikwij jar jen buruer. Ilo 1 Kiñ Ro japter 8, ej kwalok kin jar eo an Solomon jen buruen me ear kwaloke iman elõñ armij ro rar kweloktok ñõn Jerusalem ilo ien aje tempel eo an Jeova, enañin 1026 yiõ ko mokta jen an Kraist itok ñõn lõl. Elikin air kar likit dipdip in kalimur eo ilo jikin eo ekwojarjar otem kwojarjar im an kõro eo an Jeova kobrõk tempel eo, Solomon ear nebar Anij.
10 Kwon katak kin jar eo an Solomon, im lale ien ko ej konono kin buruen armij. Solomon ear kalikar bwe Jeova wõt ejela kin buruen juõn armij. (1 Kiñ. 8:38, 39) Ilo ejja jar in wõt, ej kwalok bwe eor kejatrikrik iben juõn eo ear jerawiwi ñe ej ‘jeblak ñõn Anij kin aolepen buruen.’ Elañe dri kijirãt ro rar kajebokweik armij ro an Anij, enaj kar roñjake akwelap ko air elañe eyu burueir iben Jeova. (1 Kiñ. 8:48, 58, 61) Inem, ealikar, bwe jar ko am rej aikwij itok jen buruõm.
Kwotak Pã Ko Retiljek Ilo Jar
7 Jekdon elañe jej jar iman mejen armij ak ibbed make, juõn kien Bible jej aikwij kememej e ej bwe jen kwalok ettã buru ilo jar ko ad. (2 Kronikel 7:13, 14) King Solomon ear kwalok ettã buruen ilo jar eo an iman mejen armij ilo ien eo ear ajelok temple eo an Jehovah ilo Jerusalem. Solomon ej kab kalek juõn ian moko raibujuij rar kaleki ion lal. Ak, ear jar ilo ettã buru: “A emol otem mol bwe Anij e naj jokwe ion lõl ke? Lo, lõñin lõñ ko re jab bwe ñõn Am bed; e nañin riklok mwin emwij aõ kaleke!”—1 Kiñ Ro 8:27.
8 Einwõt Solomon, jej aikwij kwalok ettã buru ñe jej jar iman mejen armij. Meñe jejjab kõnan kwalok kwojarjar wan, jemaroñ kwalok ettã buruõd ilo ainikied. Jar ko ilo ettã buru rejjab burolap. Rej jitõñlok armij jab ñan eo ej jar, ak ñan Eo jej jar ñan e. (Matu 6:5) Ettã buru ej alikar ilo ta eo jej jar kake bareinwõt. Elañe jej jar ilo ettã buruõd, jejamin konono ilo wãwen eo jej iun Anij bwe en kõmman men ko ekkar ñan kõnan eo ad. Jen men in, jenaj eowore Jehovah bwe en emmakit ekkar ñan ankil an ekwojarjar. Ri kine sam ear juõn joñok emõn kin men in ke ear akwelap im ba: “O Jeova kimuij akwelap ñõn Yuk, kwon jilkintok jerammõn kiõ.”—Sam 118:25; Luk 18:9-14.
Boin ko Raorõk
Kwon Kijejeto kin Mweo Imõn Jeova!
4 Ilo Israel eo etto, tempel eo ilo Jerusalem kar mweo imõn Anij, ak ejjab melelen bwe Jeova ear lukkun jokwe ie. Ear keañ im ba: “Lõñ ej aõ tron, im lõl ej eran neiõ. Innem em rot eo kom naj maroñ kaleke ñõn iõ, ak jikin rot eo kom naj kõmmõne bwe in jokwe ie?” (Ais. 66:1, UBS) Mekarta, tempel eo kar kaleke ilo ien iroij eo an Solomon kar kajerbale einwõt jikin eo elaptata ñõn kabuñ im jar ñõn Jeova.—1 Kiñ. 8:27-30.