NED VƖƖM KIBARE
A Zeova kelgda m pʋʋsgo
M SẼN wa n tar yʋʋm piigã, daar a ye yʋngo m zẽka m neng n ges ãdsã sẽn pɩndã. Rẽ poore m yĩgimda m rũmã zug n pʋʋse. Yaa m sẽn da nan bãng a Zeova paalem, la m togs-a-la bũmb ning fãa sẽn da namsd maamã. Rẽ n yɩ maam ne a Zeova sẽn yaa “Soab ning sẽn wʋmd pʋʋsgã” zoodã sɩngre. (Yɩɩn. 65:2) M na n togs-y-la bũmb ning sẽn kɩt tɩ m pʋʋs Wẽnnaam m sẽn nan bãng paalmã.
NEB N WA N KAAG TÕND TƖ D VƖƖMÃ TOEEME
Mam doga Novill yʋʋmd 1929 yʋʋm-sar kiuugã rasem 22. Novill yaa tẽn-bil sẽn pẽ Bastoyn sẽn be Bɛlzik babg ning b sẽn boond tɩ Ardɛnnã. M ket n tẽera m sẽn wa n yaa bilf n tʋmd ne m roagdbã d pʋʋgẽ wã tɩ noomẽ wã. Maam ne m yao a Raymond ra pẽeda niisã bĩisim daar fãa, la d sõngd n tigsd koodã. Tõnd tẽngã nebã ra nong n sõngda taab n tʋʋmdẽ.
Maam ne tõnd zakã rãmb sẽn be d pʋʋgẽ wã n tʋmdẽ
M baaba yʋʋr la a Emile tɩ m ma yʋʋr la a Alice. B ra yaa katolik-rãmb sẽn pa reemd ne b tũudmã ye. B ra kẽnda mees hat daar fãa. La yʋʋmd 1939 wã sẽnese, so-pakdb n yi Ãngeletɛɛr n wa tõnd tẽngẽ wã. B gʋlsa m baaba yʋʋrã n na n toond-a Consolation sebrã wakat fãa. Seb-kãng la b sẽn boond tɩ Réveillez-vous! rũndã-rũndã wã. Tao-tao bala, m baaba bãngame tɩ sebrã sẽn yetã yaa sɩda, n sɩng Biiblã karengo. M baaba sẽn wa n bas meesã kẽndã, tõnd yagsã sẽn da yaa nin-bʋgsã yik n namsd-a-la wʋsgo. B ra maanda b sẽn tõe fãa n dat t’a kell n pa katolik tũudmã pʋgẽ. Kɩtame tɩ b wẽ no-koɛɛm ne m baaba ne sũ-puugr naoor wʋsgo.
Mam sẽn da ne b sẽn namsd m baaba woto wã ra sãamda m sũur wʋsgo. Rẽ kɩtame tɩ m pelg m pʋg n pʋʋs Wẽnnaam n kos sõngre. Yaa rẽ yell la m sẽn gom sɩngrẽ wã. M sẽn wa n yã tɩ yagsã basda m baaba namsg bilf-bilfã, m sũur yɩ noog wʋsgo. Kɩtame tɩ m kɩs sɩd t’a Zeova n yaa “Soab ning sẽn wʋmd pʋʋsgã.”
D VƖƖMÃ SẼN YƖ TO-TO ZABRÃ SASA
Alemayn sodaasã kẽe Bɛlzik yʋʋmd 1940 sig-noy kiuug rasem 10 daarã. Kɩtame tɩ neb wʋsg zoe n yi tẽngã. Tõnd zakã rãmb zoe n kẽnga Fãrens nug-goabg sẽnesã. D sẽn wa n zoetẽ wã d mi n taa zĩig ninga, n mik tɩ Alemayn ne Fãrens sodaasã bee be n zabd taaba.
Tõnd sẽn wa n lebg n wa wã, d mikame tɩ b wʋka d teedã fãa la bala. Yaa a Bobi sẽn yaa tõnd baagã bal n da kete. Bõn-kãensã fãa kɩtame tɩ m da mi n sokd m meng yaa: ‘Bõe yĩng tɩ zabã la namsgã beẽ?’
Maam ne a Zeova zoodã sɩnga m bi-bɩɩlem wakate
Wakat kãnga, saam-biig a Emile Schrantza sẽn yaa kãsem-soab la so-pakdã ra wat n kaagda tõndo, tɩ kengd-d raood wʋsgo. A tika Biiblã n wilg bũmb ning sẽn kɩt tɩ namsgã beẽ wã, la a leok m sogsg a taaba. Mam yõga zood sõma ne a Zeova, n kɩs sɩd t’a yaa nonglem.
Nand tɩ zabrã sa menga, d ra paamd n sõsda ne saam-biisã. Yʋʋmd 1943 sa-sik kiuugã, saam-biig a José-Nicolas Minet wa n wɛgsa sõsg tõnd pʋʋgẽ wã. A wa n sokame yaa: ‘Ãnda n dat n deeg lisgu?’ M baaba zẽka a nugu, tɩ ma-me zẽke. B lisa tõnd kʋɩl-bil sẽn da pẽ tõnd pʋʋgã pʋgẽ.
Yʋʋmd 1944 yʋʋm-sar kiuugã, Alemayn sodaasã yika yaoolem zabr ning b sẽn zab Erop wĩndg sẽn lʋɩtẽ sẽnesã. B boonda zab-kãng tɩ “bataille des Ardennes.” Yɩɩ tõnd babgẽ wã la b sẽn da zabdã, tɩ yɩ tɩlɛ tɩ d solg d tẽngr doogẽ wã na maan kiuugu. Daar a ye mam yiime n na n kõ rũmsã rɩɩbo, tɩ bug-ra-bɛd vẽen wa rʋgd tõnd pʋʋgẽ wã, hal n sãam tõnd roog a ye sugri. Amerik sodaag a ye sẽn da be rũmsã roog sẽn pẽ maamã pʋgẽ zẽka a koɛɛg n yeel yaa: “Gãand tẽnga!” Mam wudgame n kolg-a n gãand tẽnga, t’a rɩk a kut puglã n fõgen mam zugã n na n kogl-ma.
MAM TẼEBÃ PÃNG PAASAME
Tõnd yi-kãadmã daar foto
Zabrã poore, d ra modgdame n sõsd ne Liyɛɛz tigingã saam-biis wakat-wakate. Liyɛɛz ra yaa na maan kɩlo 90 ne tõnd sẽn beẽ wã. Kaoosg zugẽ, d wa n lugla Biibl zãmsg sul-bil Bastoyn. Mam wa n tɩ tʋmda lampo-rãmbã reegr biruẽ, la m paam n karem laloa wã kareng me. Kaoosg zugẽ, m wa n tɩ tʋmda goosneema wã biru a ye pʋgẽ. Yʋʋmd 1951 wã, tõnd maana tigims sull tigis-kãseng Bastoyn. Sẽn wa-bã sõor yɩɩ na maan neb koabga. Saam-bi-poak a Elly Reuter sẽn da yaa so-pakd sẽn tar yẽesmã zĩnda be. A taba weef n maan kɩlo 50 n wa tigis-kãsengã. Sẽn pa yã n kaoose, d yamã kẽe taab tɩ d yãk yam n na kẽ kãadem. Wakat kãnga, b boola a Elly Galaad lekollã. A gʋlsa d biru-kãsengã n wilg bũmb ning sẽn kɩt t’a segd n zãgsã. Saam-biig a Knorr sẽn da lʋɩt a Zeova nin-buiidã taoor wakat kãngã leok-a-la noog-noogo, n yeel tɩ tõe tɩ b wa bool yẽ ne a sɩdã Galaad lekollã. Tõnd kẽe kãadem yʋʋmd 1953 wao-fugd kiuugã.
A Elly ne d biig a Serge
Yʋʋm-kãnga, mam ne a Elly kẽnga La société du monde nouveau tigis-kãsengã b sẽn maan Yãnki Ɛstediyom sẽn be Niuyorkã. D sẽn wa n be be wã, m sõsa ne saam-biig t’a yeel tɩ m yik n wa Etazĩni t’a na n kõ-m-la tʋʋm-sõngo. Maam ne a Elly pʋʋsa a Zeova rẽ wɛɛngẽ, la d yãk yam n na n leb Bɛlzik n tɩ teel Bastoyn koe-moondbã sẽn da zems neb piigã. Yʋʋmd ning sẽn pʋglã d paama bi-ribl n pʋd a yʋʋr t’a Serge. Bʋko, kiis a yopoe poore a Serge lʋɩɩ bãag n ki. D pʋʋsa a Zeova n togs-a d sũurã sẽn sãam to-to wã. D sẽn kɩs sɩd tɩ kũum na n wa vʋʋgame wã me bels-d lame.
D KẼESA D MENG ZÃNG WẼNNAAM TƲMDÃ PƲGẼ
Yʋʋmd 1961 zĩ-likr kiuugã, m paama tʋʋmd sẽn pa rɩkd m sẽkã zãnga, n tõe n lebg so-pakda. Daar-n-kãng bala, Bɛlzik filyallã taoor lʋɩtã boola maam ne telefõn. A soka maam m sã n tõe n lebga tigims sull yel-gɛta. Mam sok-a lame yaa: “Nand tɩ d sɩng tʋʋm-kãngã, y tõe n basame tɩ d reng n lebg so-pakdb bɩ?” B saka m kosgã. D sẽn lebg so-pakdb kiis a nii poor bala, mam lebga tigims sull yel-gɛt yʋʋmd 1962 bõn-bɩʋʋng kiuugã.
M sẽn lebg tigims sull yel-gɛtã yʋʋm a yiib poore, b boola tõnd Briksɛll tɩ d wa tʋm Betɛllẽ wã. D sɩnga tʋʋm be yʋʋmd 1964 zĩ-likr kiuugã. D paama bark wʋsg tʋʋm-kãng pʋgẽ. Saam-biig a Knorr wa n kaaga tõnd Betɛllã yʋʋmd 1965. Rẽ poor bilfu, b yãka maam tɩ m lebg filyallã taoor lʋɩta, hal tɩ ling-ma. B wa n boola maam ne a Elly Galaad lekollã 41 soabã. Saam-biig a Knorr sẽn da yeel bũmb ningã pidsa yʋʋm 13 poore. Lekollã sẽn sa wã, d lebg n leba Bɛlzik Betɛllẽ wã.
D GOMDA BƲ-KAOODB TAOOR N TEEND A ZEOVA NIN-BUIIDÃ
M paam n tũnuga ne bãngr ning m sẽn paam laloa wã wɛɛngẽ wã n teel a Zeova nin-buiidã Erop soolmẽ wã la zĩis a taaba. (Fili. 1:7) Rẽ yɩɩ sabab tɩ m sõs ne na maan tẽns 55 taoor dãmba. Yaa tẽns b sẽn da gɩdg a Zeova Kaset rãmbã tũudum wall b tũudmã tʋʋm kẽere. M sã n da na n sõs ne tẽng taoor soaba, m pa gomd bãngr ning m sẽn tar laloa wã wɛɛngẽ wã yell ye. M yet-a lame bal tɩ m yaa Wẽnnaam tʋm-tʋmda. M da pʋʋsda a Zeova wakat fãa n miẽ tɩ “rĩm [bɩ bʋ-kaood] sũur yaa wa kʋɩls koom a Zeova nugẽ. A kɩtdame t’a teesd a sẽn datẽ.”—Yel. 21:1.
M ket n tẽra m sõsg sẽn yɩ to-to ne Erop depite a yembre. M kosa naoor wʋsg n na n sõs ne-a t’a yaool n wa sake. A yeela maam yaa: “M kõ-f-la minit a nu bala.” Mam sulga m zugã n sɩng pʋʋsgo. Depite wã sũur yikame t’a sok maam tɩ yaa bõe la m sẽn maandã. Mam zẽka m nengã n yeela yaa: “M pʋʋsa Wẽnnaam barka, bala yãmb yaa a tʋm-tʋmd a ye.” A soka maam yaa: “Rat n yeelame tɩ bõe?” Mam wilg-a-la Rom dãmb 13:4 sẽn yet bũmb ningã. A sẽn yaa merka wã yĩnga, goamã kẽ-a lame. Baasa a wãna? D sõsa minit pis-tã. D wʋma taab me. A yeelame meng t’a sũur nooma ne tʋʋmd ning a Zeova Kaset rãmbã sẽn tʋmdã.
Erop soolmẽ wã, a Zeova Kaset rãmbã kẽnga bʋ-kaoodb taoor naoor wʋsg kiris-nebã sẽn zãgsd tɩ b kõn kẽ sodaarã wɛɛngẽ, kambã wubri, lampo-rãmbã la bũmb a taab wɛɛngẽ. Mam paam n yãa a Zeova sẽn sõng tõnd tɩ d paam bʋʋmã naoor wʋsgo. A Zeova Kaset rãmbã paama bʋʋm Erop bʋ-kaoodbã sull ning sẽn get ninsaalbã dʋrwa-rãmb yellã taoor naoor 140 la zaka.
RĨUNGÃ TƲƲMD PAAMA PÃNG KUBA
B wa n yãka mam ne sam-biig a Philip Brumley sẽn be d biru-kãsengẽ wã, ne sam-biig a Valter Farneti sẽn yit Itali wã sẽn na yɩl tɩ d sõng Kuba sam-biisã tɩ b paam lohorem n tũ a Zeova. Bala tẽngã taoor dãmb ra gɩdga d tũudmã tʋʋm kẽere. Mam gʋlsa Kuba ãmbasaadã sẽn be Bɛlzikã tɩ b yãk ned t’a na n kelg-do. Sɩngrẽ wã, pa yɩ nana tɩ d wʋm taab bũmb nins sẽn kɩt tɩ goosneema wã gɩdg d tũudmã tʋʋm kẽerã wɛɛngẽ ye.
Maam ne a Philip Brumley ne a Valter Farneti sẽn wa n kẽng Kuba
D sẽn pʋʋs a Zeova n kos sõngr poore, d kosame tɩ b kõ-d sor tɩ d tool Biibl-dãmb tus a nu Kuba, tɩ b sake. Biibl-dãmbã taa Kuba tɩ b kõ sam-biisã. Rẽ kɩtame tɩ d kɩs sɩd t’a Zeova ningda d modgrã barka. Rẽ poore, d kosame n na n tool Biibl-dãmb tus-pisi la a yopoe la kobs-nu. So-kãng me b sakame. M sẽn tõog n sõng m tẽed-n-taasã sẽn be Kuba wã tɩ b paam Biibl-dãmbã yɩ-m-la noog wʋsgo.
Mam kẽnga Kuba naoor wʋsgo, n tɩ sõng m saam-biisã tɩ b paam lohorem n paase. M sã n da kẽnge, m modgdame tɩ maam ne tẽngã taoor dãmb nins m sẽn da sõsd ne wã moor noomẽ.
D SÕNGA RUWÃNDA SAAM-BIISÃ
Yʋʋmd 1994, neb milyõ a ye la zak la b kʋ Ruwãnda, b sẽn wa n dat n menes Tutsi-rãmbã zãngã. Bʋko, b kʋʋ d saam-biis la d saam-bi-pogs kẽer me. Sẽn pa yã n kaoose, b kosa d saam-biis sull tɩ b na n segl bũmb toor-toor n sõng d tẽed-n-taasã sẽn be be wã.
Tõnd sullã sẽn n wa n ta Kigali sẽn yaa na-tẽngã, d mikame tɩ bug-ra-vẽen n po d sɛbã lebgr biru la zĩig ning d sẽn da bĩngd sɛbã. D wʋma kibay toor-toor sẽn wilgd tɩ b kʋʋ d tẽed-n-taas wʋsg ne sʋʋse. D wʋma kibay me sẽn wilgd d saam-biisã sẽn sõng taab to-to. Wala makre, d bãnga saam-biig a ye sẽn yaa Tutsi. A paamame t’a Zeova Kaset rãmb zak a ye neb sẽn yaa Hutu-rãmb solg-a bok pʋgẽ rasem 28 n kogl-a. Tigsg a ye d sẽn maan Kigali sasa, d kenga d tẽed-n-taas kobs-wɛ la zak raoodo.
Goabgã: Sebr vẽend sẽn sãam d sɛbã lebgr biru pʋgẽ
Rɩtgã: M sẽn tʋmd ne saam-biis sẽn get neb sõngr yelle
Rẽ poore, tõnd pasga toadgã n kẽng Zayɩɩr (b sẽn boond rũndã-rũndã tɩ République démocratique du Congo wã) n tɩ gẽes a Zeova Kaset rãmb wʋsg sẽn yi Ruwãnda n zoe n kẽng kãderefiziye-rãmb sẽn pẽ Goma tẽngã. D ra gẽesd-b lame n pa neẽ ye. Rẽ n so tɩ d pʋʋs a Zeova n kos t’a sõng-d tɩ d bãng b sẽn beẽ. Rẽ poore, d yãa ned sẽn kẽnd n wat tõnd nengẽ, tɩ d sok-a a sã n mii a Zeova Kaset soaba. A leokame yaa: “N-ye. Maam yaa a Zeova Kaset soaba. M tõe n tall-y lame n kẽng sull ning sẽn get saam-biisã sõngr yellã sẽn beẽ wã.” D maana tigsg ne sull ning sẽn get d saam-biisã sõngr yellã tɩ keng d fãa raoodo. Rẽ poore, d maana tigsg n na n bels neb nins sẽn zoe n bas b tẽngã la d keng b raoodo, tɩ na maan bãmb tusr la kobs-yoob zĩnd be. D karma lɛtr Siglgã taoor lʋɩtb Sull sẽn tool me tɩ b kelge. Lɛtrã pʋgẽ, be yeelame yaa: “Tõnd pʋʋsda yãmb yĩng wakat fãa. D miime t’a Zeova pa na n tol n bas yãmb ye.” Saam-biisã la saam-bi-pogsã sẽn wʋm dẽ wã b sũur yɩɩ noog wʋsgo. Siglgã taoor lʋɩtb Sullã sẽn yeelã pidsame. Rũndã-rũndã, a Zeova Kaset rãmb tus pis-tã la zak n be Ruwãnda n tũud a Zeova ne sũ-noogo.
M YÃKA YAM N NA N KELL N MAAN SƖD NE A ZEOVA
D sẽn kẽ kãadmã yʋʋm 58 poore, m pʋg-nongr a Elly maana kaalem yʋʋmd 2011 wã. M pelga m pʋg n togs a Zeova rẽ sẽn sãam m sũurã to-to wã t’a bels-ma. M sẽn moond Rĩungã koe-noogã me belsd-m lame.
Baa m sẽn tar yʋʋm 90 la zak masã wã, m ket n moonda koe-noogã semen fãa. Sẽn paase, m sõngda Bɛlzik Betɛllã biru ning sẽn get bʋ-kaoor yɛl yellã, n sõngd neb a taabã tɩ b rɩt m minimã yõodo, la m kengd kom-biis nins sẽn tʋmd Betɛllẽ wã raoodo. M sẽn paam n maand woto wã me noom-m-la wʋsgo.
M sẽn pʋʋs a Zeova pipi wã taa yʋʋm 84 masã. Ra yaa maam ne a Zeova zoodã sɩngre. D zoodã pãng kell n talla paasg m vɩɩmã tõre. M sẽn paam t’a Zeova kelgd m pʋʋsgã noom-m-la wʋsgo.—Yɩɩn. 66:19.b
a Saam-biig a Schrantz vɩɩm kibarã be yʋʋmd 1973 bõn-bɩʋʋng kiuugã rasem 15 Gũusg Gasgã pʋgẽ, seb-neng 570-574.
b D sẽn wa n segend n na n yiis sõs-kãngã wã, saam-biig a Marcel Gillet maana kaalem yʋʋmd 2023 wao-fudg kiuugã rasem a 4 daarã.