Watchtower SƐB VAEESG ZĨIGA
Watchtower
SƐB VAEESG ZĨIGA
Moore
  • BIIBLE
  • SƐBA
  • TIGISSÃ
  • w99 1/1 s.n. 17-22
  • Yãmb Tara A Abrahaam Tẽebã Buud Bɩ?

Video pa be zĩ-kãngã ye.

Video wã pa tõog n yi ye.

  • Yãmb Tara A Abrahaam Tẽebã Buud Bɩ?
  • Yʋʋmd 1999 Gũusg Gasgã
  • Gom-zu-bõonesã
  • Bũmb sẽn wõnd woto
  • Wẽnnaam sor-wilgrã sakre
  • Tẽeb wa a Abrahaam dẽndã rũndã-rũndã
  • Kɩs-sɩd dãmba, baa ne magsa wã fãa
  • Tõog toogã rũndã-rũndã
  • A Abrahaam sẽn yɩ ned ninga
    Gũusg Gasgã moonda a Zeova Rĩungã—2012
  • A Abrahaam
    Biiblã Kibay Sebre
  • A Abrahaam ne a Saara saka Wẽnnaam
    Biiblã kibay kõta yam
  • ‘Keng-y y sũyã’
    Yʋʋmd 1999 Gũusg Gasgã
Bũmb a taaba
Yʋʋmd 1999 Gũusg Gasgã
w99 1/1 s.n. 17-22

Yãmb Tara A Abrahaam Tẽebã Buud Bɩ?

“Ninsaal Biiga sã n wa, b na n yãa tẽeb dũniyã zugu?” —LUK 18:8.

1. Bõe yĩng tɩ yaa toog tɩ f kell n tall tẽeb sẽn tar pãng rũndã-rũndã?

PA NANA tɩ f kell n tall tẽeb sẽn tar pãng rũndã-rũndã ye. Dũniyã wata ne weoogr sẽn zɩs kiris-nebã zut sẽn na yɩl n tɩ b bas tẽebã yɛla. (Luk 21:34; 1 Zã 2:15, 16) Wʋsg segdame n mao n põs zabã, yel-beedã, bãasã la komã taoore. (Luk 21:10, 11) Tẽns wʋsg pʋsẽ, buud minimã kɩɩsda tũudmã yɛl wʋsgo, la neb nins fãa sẽn wilgd tẽeb b vɩɩmã pʋgẽ wã, b get-b-la wala neb sẽn pa tags tɩrg rãmba, bɩ wala yẽesem sẽn loog rãmb menga. Sẽn paase, kiris-neb wʋsg paamda namsg b tẽebã yĩnga. (Matɩe 24:9) A Zezi sʋkrã a sẽn maan sẽn pẽneg yʋʋm 2 000 sẽn loog la bala sɩd zemsame: “Ninsaal Biiga sã n wa, b na n yãa tẽeb dũniyã zugu?”—Luk 18:8.

2. a) Bõe yĩng tɩ tẽeb sẽn tar pãng tar yõod wʋsg ne kiris-neda? b) Yɩtẽ-la sõma tɩ d ges ãnd tẽeb makre?

2 La bũmb sẽn be yaa tɩ tẽeb sẽn tar pãng tara yõod wʋsgo, d sã n dat n tõog vɩɩmã pʋgẽ masã la d paam vɩɩm sẽn-kõn-sa wã b sẽn kãabã beoog-daare. A sẽn sõdg a Zeova goam nins a sẽn taas a Habakukã, tʋm-tʋmd a Poll gʋlsame: “ ‘Mam nin-tɩrga na n vɩɩ ne tẽebo, la yẽ sã n targe, mam sũur kõn yɩ noog ne-a ye.’ . . . Tẽeb sã n kaẽ, ned ka tõe n ta Wẽnnaam yam ye.” (Hebre dãmba 10:38–11:6; Habakuk 2:4) A Poll yeela a Tɩmotɩ: “Zab tẽeb zabr sõama, la gãd vɩɩm sẽn-ka-sɛtã, vɩɩm ninga Wẽnnaam sẽn bool foo tɩ f paamã.” (1 Tɩmotɩ 6:12) Rẽ, wãn-wãn la d tõe n paam tẽeb sẽn pa vigsdi? Sẽn na yɩl n leok sʋk-kãngã, yɩta sõma tɩ d ges rao a ye makre. A vɩɩmda yʋʋm 4 000 sẽn loog sẽnese, tɩ b yaool n ket n nand a tẽebã sõma wʋsg tũudum kãsems a tãab pʋsẽ: yaa lislaamdã, zidaismã la kiris-nedemdã. Rao kãng yaa a Abrahaam. Bõe yĩng t’a tẽebã ra yaa kãseng woto? D tõe n dɩka a togs-n-taar rũndã-rũndã bɩ?

Wẽnnaam sor-wilgrã sakre

3, 4. Bõe yĩng t’a Tera yik ne a zakã rãmb Ur n kẽng Haran?

3 B reng n goma a Abrahaam (b sẽn da boond t’a Abram) yell pĩnd-pĩnd wʋsg Biiblã pʋgẽ. Sɩngre 11:26 pʋgẽ d karemdame: “A Tera . . . doga a Abram ne a Nahor la a Haran.” A Tera ne a zaka rãmb vɩɩmda Ur sẽn be Kalde nebã tẽngẽ sẽn da yaa galʋ-tẽng sẽn tar arzɛk Mezopotami goabg babgẽ wã. Baasg zãnga b pa kell n pa be ye. “A Tera peega yẽ biig a Abram ne yẽ yageng a Lot sẽn yaa yẽ biig a Haran biribla ne a Sarai [Saara] sẽn yaa yẽ biig a Abram pagã n yi Ur sẽn be Kalde soolma n na n kẽng Kana. La bãmb kẽngame n ta Haran n zĩnd be.” (Sɩngre 11:31) A Abrahaam ba-biig a Nahor me yika ne a zaka rãmb n kẽng Haran. (Sɩngre 24:10, 15; 28:1, 2; 29:4) La bõe yĩng t’a Tera yi Ur sẽn tar arzɛkã pʋgẽ n kẽng Haran sẽn da zãrã?

4 Yʋʋm 2 000 a Abrahaam wakatã poore, rao a Etɩɛn sẽn tar kɩs-sɩdã sẽn da gomd Zʋɩf rãmbã Sãnedrẽ taoorã wilga a Tera zakã yikr kãngã sẽn pa wa raasenkam dẽndã võore. A yeelame: “Wẽnnaam sẽn so naam waa tõnd yaab a Abrahaam nengẽ bãmb sẽn ket n be Mezopotami soolem n nan ka kẽng Haran nand ye. La Wẽnnaam yeela bãmb yaa: Bas f tẽnga ne f buudã n kẽng tẽng ninga mam sẽn na n wilg foomã. Dẽ, bãmb yi n basa Kalde tẽngã n tɩ zĩnd Haran.” (Tʋʋma 7:2-4) A Tera saka a Zeova raabã a Abrahaam yĩngã, a sẽn wa n yik a zakã rãmb tãtã n kẽng Haran wã.

5. Yɛ la a Abrahaam kẽng a ba wã sẽn ki wã poore? Bõe yĩnga?

5 A Tera zakã rãmb tɩ tilga b galʋ-tẽn-paalgẽ wã. Yʋʋm poore, a Abrahaam sẽn gom n yeel tɩ “mam tẽngẽ” wã, a ra gomda Haran soolmã yelle, la pa Ur yell ye. (Sɩngre 24:4) Baasg zãnga, Haran ra pa segd n yɩ zĩig a Abrahaam sẽn da na n zĩndẽ n kaoos ye. Sã n yaa ne a Etɩɛnne, “[a Abrahaam] ba sẽn ki, Wẽnnaam tʋma bãmb tɩ b wa tẽng kãngã yãmb sẽn be masã wã.” (Tʋʋma 7:4) A sẽn sak a Zeova sor-wilgrã, a Abrahaam, a Lot sẽn yãagã pasga Efrat n tɩ kẽ Kana tẽngã.a

6. Kãabg bʋg la a Zeova maan a Abrahaam?

6 Bõe yĩng t’a Zeova kɩt t’a Abrahaam yik n kẽng Kana? A bʋʋmã tɩ loee ne Wẽnnaam daabã kɩs-sɩd rao kãngã yĩngã. A Zeova ra yeela a Abrahaam: “Yik n bas f tẽnga ne f buudã la f yirã n kẽng tẽng ninga mam sẽn na n wilg foomã. Mam na n kɩtame tɩ f lebg buud sẽn yaa kãseng ba; la mam na n ninga f zug barka n kɩt tɩ f yʋʋr yɩ kãsenga, la fo na n waa ne barka. Neb nins sẽn ningd fo zug barkã, mam na n ninga bãmb dãmb zut barka, la neb nins sẽn kãabd foom wẽngã, mam na n kãaba bãmb dãmb wẽnga. La dũniyã buud fãa na n paama bark fo yĩnga.” (Sɩngre 12:1-3) A Abrahaam da na n yɩɩ buud kãseng ba sẽn da na n paam a Zeova koglgo, la sẽn da na n paam Kana tẽngã. Ad sɩd yaa kãabg sẽn yaa kãseng menga! La a Abrahaam da segd n maana toeems kãsems a vɩɩmã pʋgẽ sẽn na yɩl n paam tẽn-kãnga.

7. Toeems bʋs la a Abrahaam da segd n segl a meng n maan sẽn na yɩl n paam kãabg ning a Zeova sẽn maana?

7 A Abrahaam sẽn wa n yi Ur, a basa galʋ-tẽng sẽn tar arzɛka, la wõnda a basa a ba wã zak sẽn yalgã, sẽn da yaa bũmb sẽn kõt bãan wʋsg zak soben dãmb kãensã wẽnkatã. A sẽn wa n yi Haran wã, a welga a meng ne a ba wã zaka, t’a ba-biig a Nahor zakã be sʋka, n yik n kẽng tẽng a sẽn pa mi pʋgẽ. A sẽn kẽng Kana wã, a pa bao bãan galʋ-tẽng sẽn gũbg ne lals pʋgẽ ye. Bõe yĩng t’a pa maan woto? A Abrahaam sẽn kẽ tẽngã pʋgẽ poor bilfu, a Zeova yeel-a lame: “Yik n gilg tẽngã n ges a woglma ne a yalma fãa; tɩ bõe, mam na n kõo foo yẽnda.” (Sɩngre 13:17) A Abrahaam sẽn da tar yʋʋm 75 la a pag a Saara sẽn da tar yʋʋm 65 wã tũu no-kãensã. “Ne tẽebo, yẽ siga tẽng ninga Wẽnnaam sẽn kãab yẽ wã wa tẽn-sãanga n zĩnd fu-rot pʋsẽ.”—Hebre dãmba 11:9; Sɩngre 12:4.

Tẽeb wa a Abrahaam dẽndã rũndã-rũndã

8. A Abrahaam la tẽn-kʋdem wẽndẽ kaset rãmb a taabã makr yĩnga, bõe la d segd n bɩɩse?

8 B sõdga a Abrahaam la a zakã rãmb n ning “kaset dãmb wʋsg[ã]” sẽn deng kiris-nebã wakat tɩ b gom b yell Hebre dãmb sak 11 wã pʋgẽ wã sʋka. Wẽnnaam pipi sõgen dãmb kãensã tẽebã yĩnga, a Poll raoola kiris-nebã tɩ b “bas zɩɩb fãa la yel-wẽna [tẽeb kaalem] sẽn gɩdgd tõnd naana wã.” (Hebre dãmba 12:1) N-yẽe, tẽeb kaalem tõe n ‘gɩdga tõnd naana.’ La a Poll wakatã la tõnd wakatã, kiris-neb hakɩkã tõog n bɩɩsa tẽeb sẽn tar pãng sẽn wõnd a Abrahaam la tẽn-kʋdem wẽndẽ neb a taab rẽnda. A sẽn gomd a meng la a kiris-nin-taasã yelle, a Poll yetame: “Tõnd ka neb nins sẽn na n targ n sãama ye, tõnd yaa neb nins sẽn tẽed n paamd sɩɩg fãagrã.”—Hebre dãmba 10:39.

9, 10. Bõe poeer n wilgd tɩ neb wʋsg n tar tẽeb sẽn wõnd a Abrahaam dẽndã rũndã-rũndã?

9 Yaa sɩd t’a Abrahaam wakatã tɛka dũniyã toeemame. Baasg zãnga, d ket n sõgenda ‘a Abrahaam Wẽnnaam’ kãngã, la a pa tek ye. (Tʋʋma 3:13; Malaki 3:6) A Zeova segda ne baleng rũndã-rũndã wa a sẽn da segd ne baleng a Abrahaam wakatã. (Wilgri 4:11) Neb wʋsg rɩkda b mens zãng n kõt a Zeova, la wala a Abrahaam, b maanda toeeng nins fãa sẽn yaa tɩlaeyã b vɩɩmã pʋgẽ sẽn na yɩl n maan Wẽnnaam daabã. Rɩẽ, neb 316 092 n kõ poeer zãma sʋk tɩ b rɩka b mens n kõ n deeg koom lisg “Ba wã la Biriblã la vʋʋsem sõngã yʋʋr yĩnga.”—Matɩe 28:19, NW.

10 Pa yɩ tɩlae ne kiris-nin-paals kãensã wʋsg sẽn yɩɩd tɩ b tog sor n kẽng tẽn-sãams sẽn zãrẽ sẽn na yɩl n pids b rɩk-b-mens-n-kõ wã ye. La sã n yaa ne tẽebã wɛɛngẽ, bãmb wʋsg maana so-toak n kẽng zĩig sẽn zãrẽ wʋsgo. Wala makre, Ɩll Moriisi, a Elsie ra yaa sõy la tɩɩm soaba. Neba fãa ra zoet-a lame. Zall so-pakd n dɩk segls n maan Biibl zãmsg ne a Elsie bipuglã, tɩ rẽ pak sor n kõ a Elsie ‘t’a bas likã n sak vẽenem.’ (Tʋʋma 26:18) A bipuglã sẽn wilgd ratem ne sɩdã yĩnga, a Elsie sakame n na n zãms Mam Biibl kɩbay sebrã. B ra maanda a zãmsgã naoor a tãab semen pʋgẽ, bala a rata raoolg wakat fãa. A tɩɩm saoog yɛlã pa kõ-a sũ-noog ye, la a talla zu-loees wʋsg a mengã vɩɩmẽ. La sẽn na n baase, a tõog n maana so-toak wookã sẽn yaa yi zĩn dãmbã baleng yɛlẽ n kẽng baleng hakɩkẽ wã. Neb wʋsg sẽn wa n na n bao a sõngre, a ra wilgdame tɩ ra yaa a Zeova bal n da tõe n kogl-b ne wẽngã. Masã a Elsie yaa Kaset soab sẽn deeg lisgu, la a zakã ne a mitbã neb sẽn paase, yaa neb 14 n sak sɩdã.

11. Remsg bʋs la neb nins sẽn dɩkd b mens n kõ a Zeova wã rat n maane?

11 Pa yɩ tɩlae ne neb nins sẽn dɩk b mens n kõ Wẽnnaam rɩẽ wã wʋsg sẽn yɩɩd tɩ b maan toeems kãsems woto ye. La b fãa sẽn da ki tẽebã wɛɛngẽ wã yii zĩ-kãng n lebg vɩɩs tẽebã wɛɛngẽ. (Efɛɛz rãmba 2:1) Baa ne b sẽn ket n be dũniyã pʋgẽ yĩngã wɛɛngẽ wã, b pa a rẽnd ye. (Zã 17:15, 16) Wala kiris-neb nins sẽn zaeyã ‘tẽng-n-biilem sẽn be saasẽ’ wã, b yaa wa “sãamb la pa-wet[o].” (Filip rãmba 3:20, NW; 1 Pɛɛr 2:11) B kɩtame tɩ b vɩɩmã zems ne Wẽnnaam noyã, tɩ bũmb ning sẽn tusd-b n yɩɩda fãa yaa b sẽn nong Wẽnnaam la b nong b taabã yĩnga. (Matɩe 22:37-39) B pa baood n na n ta rat-m-yembr la laog bõn-datɩ ye, b pa baood me n na n pids yɛl b mens yĩng dũni kãngã pʋgẽ ye. Walla tɩ yɩ woto, b maandame tɩ b ninã gesg tɩ tik “yĩngr paalga la tẽng paalga, tɩrlem sẽn na n zĩnd b pʋsẽ” wã zutu.—2 Pɛɛr 3:13; 2 Korẽnt dãmba 4:18.

12. Tʋʋm bʋg b sẽn maan rɩẽ n kõt poeer t’a Zezi yãa “tẽeb dũniyã zugu”?

12 A Abrahaam sẽn wa n yik n kẽng Kana wã, yẽ ne a zakã rãmb ra yaa b yen-yen beenẽ. Ra yaa a Zeova bal n da teend-b la a kogend-ba. La kiris-nin-paals 316 092 kãensã zãr ne b yɩ b yen-yen. Yaa sɩda, a Zeova teend-b lame la a kogend-b ne a vʋʋsmã wala a sẽn maan to-to ne a Abrahaamã. (Yelbũna 18:10) La sẽn paase, a teend-b lame n tũnugd ne “buud” neb sõor sẽn yɩɩd dũniyã tẽns kẽer sẽn be rũndã-rũndã rẽnda. (Ezai 66:8) Rɩẽ, bu-kãngã tẽng-n-biis sõor sẽn sãd 5 888 650 kõo poeer tɩ b tẽebã tʋmdame, b sẽn sõs ne b taabã Wẽnnaam kãabsã wɛɛngẽ wã yĩnga. (Mark 13:10) B rɩka lɛɛr dãmb 1 186 666 708 sẽn yaa sõor sẽn yaa zall n kẽes tʋʋm-kãngã pʋgẽ, n bao n na n yã sɩdã ratba. Rẽ kɩtame tɩ b maan Biibl zãms rãmb 4 302 852 ne neb a taab sẽn dat n bɩɩs tẽebo. Poeer a to sẽn wilgd tɩ b tara yẽesem yaa tɩ ‘bu-kãng’ pʋgẽ, neb 698 781 n kẽes b mens so-pakrã tʋʋmdẽ, yaa wakat fãa bɩ yaa kiuug a yembr bɩ sẽn yɩɩd woto. (Togs-n-welg a Zeova Kaset rãmbã tʋʋmd zug rɩẽ wã bee seb-vã-neng 24 n tɩ ta 27.) Kɩba-kãsems kãensã yaa a Zezi sʋk-kãngã leokr sẽn yaa sõma la sẽn tar pãnga: “Ninsaal Biiga sã n wa, b na n yãa tẽeb dũniyã zugu?”

Kɩs-sɩd dãmba, baa ne magsa wã fãa

13, 14. Bilg-y zu-loees kẽer a Abrahaam la a zakã rãmb sẽn seg Kana tẽngã.

13 Naoor wʋsgo, yɛlã ra yaa toog ne a Abrahaam la a zaka rãmb Kana tẽngã. Sẽn na ta baa yaa vugri, kom-toaag n kɩt t’a yik Kana n kẽng Ezipti. Sẽn paase, Ezipt rĩmã n paas Geraar (sẽn pẽ Gaza wã) rĩmã makame n na n deeg a Abrahaam pag a Sara, n sooge. (Sɩngre 12:10-20; 20:1-18) Zab me n da be a Abrahaam rũm-kɩɩmbã la a Lot rũm-kɩɩmbã sʋka, tɩ rẽ wa ne welgr zags a yiibã sʋka. A Abrahaam pa tall rat-m-yembr ye. A basa a Lot t’a reng n yãk tẽng ning a sẽn datã, la a Lot yãkame n na n tɩ vɩɩmd Zʋrdẽ Bab-sakẽ wã, sẽn da wõnd Edɛna, sã n yaa ne a kood sakrã la a neermã wɛɛngẽ wã.—Sɩngre 13:5-13.

14 Rẽ poore, zabr sẽn zĩnd Elam sẽn zãrã rĩm ne a poorẽ dãmbã, la galʋ-tẽns a nu rĩm dãmb sẽn be Sidim Zĩ-lamdã sʋkã, mika a Lot b sorã zugu. Rĩm sãamsã tõogã babgã rĩm dãmba, n dɩk zabr te-zaeedem wʋsgo, t’a Lot ne a arzɛgsã be sʋka. A Abrahaam sẽn wʋm bũmb ning sẽn da maana, ne raoodo, a riga rĩm-sãamsã n tõog n deeg a Lot la a zakã rãmba, n paas babgã rĩm dãmb arzɛgse. (Sɩngre 14:1-16) Baasg zãnga, ra pa bũmb ning sẽn yaa wẽng n yɩɩdã a Lot sẽn vɩɩmd la woto Kana tẽngã ye. Bʋʋm ning yĩnga a tɩ tilga Sodom, baa ne galʋ-tẽngã yʋʋr sẽn yi a raglmã yĩngã.b (2 Pɛɛr 2:6-8) Malɛk rãmb a yiib sẽn wa n keoog-a tɩ b ra na n sãama galʋ-tẽngã, a Lot zoee ne a pagã la a kompugli wã. Baasg zãnga, a Lot pagã pa tũ malɛk rãmbã noy sẽn yɩ takɩ wã ye, la rẽ kɩtame tɩ yamsem lim-a t’a ki. Wakat n zĩnd t’a Lot ra pa tall a sẽn na maaneg tɩ sã n pa a vɩɩmd vãdg pʋgẽ Zoaar soolmẽ wã ne a kompugli a yiibã ye. (Sɩngre 19:1-30) Yel-kãensã ra segd n namsa a Abrahaam wʋsgo, sẽn yɩɩd fãa, a Lot sẽn da tũ a Abrahaam zakã neb n wa Kana wã yĩnga.

15. Baa ne zu-loees nins a Abrahaam sẽn seg a sẽn da wa n vɩ fu-rotẽ tẽn-zẽng pʋgẽ wã, vẽenega, tags-kɛgr bʋg la a pa talle?

15 A Abrahaam tol n sʋka a meng a gese yẽ ne a Lot sã n da pa segdẽ n zĩnd bãan pʋgẽ Ur tẽngã ne a ba wã zak sẽn yalgã, bɩ Haran ne a ba-biig a Nahor bɩ? A tol n tʋlgame t’a sẽn da zĩndẽ bãan pʋgẽ galʋ-tẽng sẽn gũbg ne lalg n são, walla t’a vɩɩmd fu-rotẽ bɩ? Tõe t’a wa n tagsame t’a pa tall yam, mong-m-meng nins a sẽn maan n yɩ yɛɛbd tẽn-zẽng pʋgẽ wã bɩ? A sẽn gomd a Abrahaam la a zakã yelle, tʋm-tʋmd a Poll wilgame: “Bãmb sã n da tags tẽng ninga bãmb sẽn yi n basa yelle, bãmb da tõe n paama sor n lebg n leb beenẽ.” (Hebre dãmba 11:15) La b yaool n pa leb ye. B sẽn pa bas tɩ toodã koms b raoodo, b paa zĩig ning a Zeova sẽn datẽ tɩ b zĩndã.

Tõog toogã rũndã-rũndã

16, 17. a) Zu-loees bʋs la kiris-neb wʋsg segd rũndã-rũndã? b) Manesem sẽn yaa sõma bʋg la kiris-nebã tara? Bõe yĩnga?

16 Tõog toog a woto buud la d ne kiris-nebã nengẽ rũndã-rũndã. Baa ne Wẽnnaam sõgenegã sẽn kõt-b sũ-noog wʋsgã, vɩɩmã pa nana ne kiris-neb hakɩkã yaoolem day kãensã ye. Baa ne b sẽn vɩ tẽeb arzãn pʋgẽ wã, wala b taabã, b namsda laogã weoogr yĩnga. (Ezai 11:6-9; 66:8) Wʋsg namsame bɩ b kii tẽn-tẽnsã zab yĩng b bʋʋm zutu, tɩ kẽer be naong meng-meng pʋgẽ tɩ pa b yell ye. Sẽn paase, b tõogda toog ne zu-loeese, b sẽn yaa tũudum neb sõor sẽn paood tɩ b kis-b zĩig fãa wã yĩnga. Tẽns wʋsg pʋsẽ, b moonda koe-noogã nebã yam-kaalg sẽn loog nug taoore. Tẽns a taab pʋsẽ, b namsda neb nins sẽn tũnugd ne belgr n ‘yiis tõog sẽn wa ne toogo,’ la b ‘kao bʋʋm soab bʋʋd tɩ yɩ zɩɩm daagrã’ yĩnga. (Yɩɩl Sõamyã 94:20, 21) Baa tẽns nins pʋsẽ b sẽn pa zabd n kɩɩsd kiris-nebã, la tɩ neb kẽer sẽn be beenẽ pẽgd-ba, b manesem sẽn yaa sõma wʋsgã yĩngã, kiris-nebã miimi tɩ b yaa toor ne b karen-bi-taasã la b tʋmd-n-taasã, wala a Abrahaam sẽn da vɩ fu-rotẽ tɩ nebã wʋsg sẽn yɩɩd sẽn da gũbg-a wã yaool n da be galʋ-tẽnsẽ wã. N-yẽe, pa nana tɩ f vɩɩmd dũniyã pʋgẽ n yaool n pa yɩ a ‘rẽnd’ ye.—Zã 17:14.

17 Rẽ, tõnd maanda d bãngẽ ne d sẽn dɩk d mens n kõ Wẽnnaamã bɩ? D nongẽ lame n pa n yɩ dũniyã rẽnda, n yɩ wa neb a taabã bɩ? Tõnd sidgda mong-m-mens nins d sẽn maan a Zeova sõgenegã pʋgẽ wã yĩng bɩ? Lɛ-lɛ! Walla tɩ d ges poorẽ ne sidgri, d sakd n deegame tɩ bũmb ning fãa d sẽn tõog n bas ra pa tar yõod hakɩka, b sã n mak rẽ ne bark nins d sẽn paamd masã, la bark nins d sẽn na n paam beoog-daarã ye. (Luk 9:62; Filip rãmba 3:8) Sẽn paase, neb nins sẽn be dũniyã pʋgẽ wã tara sũ-noog bɩ? Sẽn be yaa tɩ bãmb wʋsg baooda leoor tõnd sẽn zoe n tarẽ. B namsdame, b sẽn pa tũud sor-wilgr ning sẽn yit Wẽnnaam nengẽ tɩ be Biiblã pʋgẽ tõnd sẽn tũudã yĩnga. (Yɩɩl Sõamyã 119:105) La bãmb wʋsg rata kiris-neb tũud-n-taarã buud tõnd sẽn tar ne tẽed-n-taasã, n pa paamdẽ ye.—Yɩɩl Sõamyã 133:1; Kolos rãmba 3:14.

18. Yɛlã baasg wat n yɩɩ wãn-wãna, kiris-nebã sã n wilgd raood sẽn wõnd a Abrahaam dẽndã?

18 Sɩda, wakat ninga d segd n talla raood wala a Abrahaam, a sẽn da wa n dig a Lot yõkdbã. La d sã n maan woto, a Zeova ningda yɛlã baasg barka. Wala makre, Irlãnd di Noore, kisgrã kɩɩ yẽg wʋsg tũudum wil nen-kɛglmã yĩnga, la rɩllame tɩ f tall raood n da kẽes f toog ye. Baasg zãnga, kɩs-sɩd kiris-nebã tũu a Zeova goam nins a sẽn taas a Zozue wã: “Nang pãng la f keng f sũuri, la f ra zoe rabeem la f ra yɛɛs tɩ f Zusoab a Wẽnnaam bee ne foom fo sẽn dabd zĩis ninsa fãa.” (Zozue 1:9; Yɩɩl Sõamyã 27:14) Yʋʋmã sẽn tong taabã pʋsẽ, b sẽn dɩk yasrã ne raoodã kɩtame tɩ b tall waoogr ne-ba, la rũndã-rũndã, b tõe n moona tẽn-kãng buud fãa tɩ gɩdgr kaẽ ye.

19. Yɛɛnẽ la kiris-nebã tar sũ-noogo, la baasg bʋg la b gẽegd ne bas-yardo, b sã n tũ a Zeova sor-wilgrã?

19 D pa segd n tall sãmbs tɩ yell ning fãa d sẽn segde, d sã n tũ a Zeova sor-wilgrã, yellã baasg na n yɩɩ a ziir yĩnga, la tõnd meng nafr yĩng kaoosg zugẽ ye. Baa ne yel-toodã la mong-m-mengã fãa, zĩig a to ka be d sẽn dat n zĩndẽ n zʋʋg a Zeova sõgenegẽ wã ye, n paamd tũud-n-taar ne d saam-biisã sẽn yaa kiris-nebã, la d gẽegd beoog-daar sẽn-kõn-sa wã Wẽnnaam sẽn kãabã.

[Footnotes]

a Wõnda a Abrahaam rɩka a ba-biig biig a Lot t’a zĩnd ne-a, a Lot ba wã sẽn yaa a Abrahaam ba-biigã sẽn wa n maan kaalma.—Sɩngre 11:27, 28; 12:5.

b Kẽer wilgame tɩ rĩm dãmb a naasã sẽn yõk-a wã poore, a Lot tɩ zĩnda galʋ-tẽng pʋgẽ sẽn na yɩl n paam bãan sẽn yɩɩd pĩndã.

Y tẽrame bɩ?

◻ Bõe yĩng tɩ tẽeb sẽn tar pãng yaa tɩlae?

◻ Wãn-wãn la a Abrahaam wilgẽ t’a ra tara tẽeb sẽn tar pãnga?

◻ Wãn-wãn la rɩk f meng n kõ wã naag ne toeeng f vɩɩmã pʋgẽ?

◻ Bõe yĩng tɩ d tar sũ-noog d sẽn sõgend Wẽnnaam baa ne zu-loees nins fãa d sẽn segdã?

[Picture on page 21]

A Abrahaam da ratame n maan toeems kãsems a vɩɩmã pʋgẽ sẽn na yɩl n paam kãabgã

[Picture on page 20]

Yɛlã sɩd wilgdame t’a Zezi yãa ‘tẽeb dũniyã zug’ a belmã sasa

    Moorã Sɛba (1991-2025)
    Pag-y
    Pak-y
    • Moore
    • Toole
    • Y sẽn date
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Y sẽn segd n sake
    • Noy d sẽn tũudi
    • Paramètres de confidentialité
    • JW.ORG
    • Pak-y
    Toole