‘Keng-y y sũyã’
“Yãmb rata tõog-toogo, sẽn na yɩl n tɩ y sã n wa maan Wẽnnaam daabã n sa, bɩ y tõog n paam kãabgã pidsgu.”—HEBRE DÃMBA 10:36, NW.
1, 2. a) Bõe n paam kiris-neb sãnda yʋʋm kob-yendẽ wã? b) Bõe yĩng tɩ yaa nana tɩ tẽeb pãng booge?
BIIBLÃ gʋlsdb fãa sʋka, ned ba a yembr pa gom tẽebã yell n ta tʋm-tʋmd a Poll ye. La naoor wʋsgo, a goma neb nins tẽeb sẽn da maag n ki wã yelle. Wala makre, a Imene la a Alɛgsãndr “tẽeb sãamame.” (1 Tɩmotɩ 1:19, 20) A Demas basa a Polle, “a sẽn nong dũniyã” yĩnga. (2 Tɩmotɩ 4:10) Kẽere, ne b tʋʋmã sẽn pa kiris-ned rẽnd la sẽn yaa kɩɩsg tʋʋmã, “yii tẽeb pʋgẽ.” Yam faoog kɩtame tɩ neb a taab ‘bʋdg n bas tẽebo.’—1 Tɩmotɩ 5:8; 6:20, 21.
2 Bõe yĩng tɩ kiris-nin-kãensã sẽn zaeyã pa tõog bõn-kãensã pʋsẽ? Be neere, “tẽeb yaa yɛl gũub sẽn be bas-m-yam d sẽn saagd n na n paame, yel-sɩd poeer kũun sẽn yaa vẽenega, baa ne b sẽn pa ne yel-sɩd kãensa wã.” (Hebre dãmba 11:1, NW ) D wilgda tẽeb ne bũmb ning d sẽn pa tõe n yã wã. D pa baood n na n maan woto ne bũmb nins d sẽn ne wã ye. Yaa nana tɩ d tʋm arzɛgs d ninã sẽn ne wã yĩnga n yɩɩd tẽebã arzɛgs d sẽn pa ne wã yĩnga. (Matɩe 19:21, 22) Yɛl wʋsg nin sẽn ne wala “yĩng ratem wẽnga la nin datem wẽnga” nooma tõnd nemsã sẽn pa zems zãngã wʋsgo, la a tõe n booga tõnd tẽebã pãnga.—1 Zã 2:16.
3. Tẽeb bʋg buud la kiris-ned segd n bɩɩse?
3 La a Poll yetame tɩ “ned ninga sẽn wat Wẽnnaam nengẽ, a tog n tẽeme tɩ bãmb beeme la tɩ bãmb yaa neb nins sẽn baood bãmba roanda.” A Moiiz talla tẽeb kãng buudu. A ra “geta keoor sẽn be taoore,” la “yẽ talla a tẽeb kãn-kãe wa a yãa neba nin sẽn ka tõe n yã a soabã.” (Hebre dãmba 11:6, 24, 26, 27) Kiris-ned segd n talla tẽeb kãngã buudu. Wala b sẽn wilg sõsg ning sẽn loogã pʋgẽ wã, a Abrahaam da yaa mak-sõng rẽ wɛɛngẽ.
A Abrahaam tẽeb mak-sõngã
4. Wãn-wãn la a Abrahaam tẽebã mad a vɩɩmã?
4 A Abrahaam da bee Ur a sẽn da wa n paam Wẽnnaam kãabgã sẽn da wilgd t’a ra na n paama yageng sẽn da na n yɩ bark buudã fãa neb yĩngã. (Sɩngre 12:1-3; Tʋʋma 7:2, 3) A Abrahaam yẽbgã kãabg kãng zug n sak a Zeova, n deng n yik n kẽng Haran, rẽ poore n kẽng Kana. Beenẽ, a Zeova kãabame t’a na n dɩka tẽngã n kõ a Abrahaam yagensã. (Sɩngre 12:7; Nehemi 9:7, 8) Baasg zãnga, yɛl wʋsg a Zeova sẽn kãabã ra na n paama pidsg a Abrahaam kũum poore. Wala makre, a Abrahaam mengã pa paam Kana babg ba a yembr n soog ye, sã n dok Makpela tãm-bokã, a sẽn da tɩ yɩ mumb zĩigã. (Sɩngre 23:1-20) Ne rẽ fãa a talla tẽeb ne a Zeova gomdã. Sẽn yɩɩd fãa, a ra tara tẽeb ne beoog-daar “[galʋ-]tẽng sẽn tar yẽbgr sõama, a tãmeta ne a naanda sẽn yaa Wẽnnaam.” (Hebre dãmba 11:10) Tẽeb a woto teel-a-la a vɩɩmã fãa pʋgẽ.
5, 6. Wãn-wãn la a Abrahaam tẽebã paam makr sã n yaa ne a Zeova kãabgã wɛɛngẽ?
5 Sẽn yɩɩd fãa, d nee rẽ sã n yaa ne kãabg ning sẽn wilgd t’a Abrahaam yagensã ra na n lebga bu-kãsengã wɛɛngẽ. Sẽn na yɩl n tɩ woto zĩndi, a Abrahaam ra segd n paama biribla, la a gũu wakat wok n yaool n na n paam a yembr tɩ yɩ bark ne-a. D pa mi a sẽn da tar yʋʋm sõor ninga, a sẽn wa n wʋm Wẽnnaam kãabgã pipi wã ye, la a sẽn wa n maan so-toak wokã n kẽng Haran wã t’a Zeova ra nan pa kõ-a biig ye. (Sɩngre 11:30) A ra zĩnda Haran n kaoos tɩ sek a na ‘paam paoong la neba,’ la a sẽn wa n yik n kẽng Kana wã, a ra tara yʋʋm 75 t’a Saara ra tar yʋʋm 65. Baasg zãnga b ra pa tar biribl ye. (Sɩngre 12:4, 5) A Saara sẽn da wa n ta yʋʋm 75 sẽnẽ wã, a kʋmb n tagsame t’a ra kʋʋla wʋsg ne a tõog n dog a Abrahaam biiga. Woto yĩnga, a sẽn tũ wakat kãng minungã, a rɩka a yemb-poak sẽn yaa bipugl a Agaar n kõ a Abrahaam, t’a paam biribl ne-a. La bi-kãng ra pa a soab ning b sẽn kãabã ye. B wa n baas n diga a Agaar ne a biig a Ismaɛlle. Baasg zãnga, a Abrahaam sẽn wa n bõos b yĩngã, a Zeova kãabame t’a na n ninga a Ismaɛll barka.—Sɩngre 16:1-4, 10; 17:15, 16, 18-20; 21:8-21.
6 Wakat ning Wẽnnaam mengã sẽn yãkã pʋgẽ, wakat wok-wok b sẽn wʋm pipi pʋlengã poore, a Abrahaam sẽn da tar yʋʋm 100 t’a Saara ra tar yʋʋm 90 sasa b paama bipɛɛlg sẽn yaa biribla, a Izaake. Ad woto sɩd ra yɩɩ sũ-no-kãsenga! Ne rao-kãngã ne a pagã sẽn kʋʋlã, ra yaa wa vʋʋgr la bala, b yĩnsã “sẽn da ki” wã sẽn tõog n dogã. (Rom dãmba 4:19-21, NW ) Gũubã ra kaoosame, la kãabgã sẽn da wa n baas n pidsã, ra sekame tɩ b gũ.
7. Wãn-wãn la tẽebã tɩ loe ne tõog-toogã?
7 A Abrahaam makrã tẽegda tõnd tɩ tẽebã pa segd n yɩ wakat bilf bũmb bal ye. A Poll rɩka tẽebã n tɩ loe ne tõog-toogã a sẽn wa n gʋls tɩ: “Yãmb tog n paama sũ-mare tɩ yãmb sẽn sak Wẽnnaam daabã n sɛ, yãmb na n paama bũmb ninga b sẽn kãab yãmbã. . . . Tõnd ka neb nins sẽn na n targ n sãama ye, tõnd yaa neb nins sẽn tẽed n paamd sɩɩg fãagrã.” (Hebre dãmba 10:36-39) Neb wʋsg gũu kãabgã pidsg n kaoose. Kẽer gũu b yõor tɛka. B tẽebã sẽn tar pãngã teel-b lame. La wala a Abrahaam, b na n paama keoorã wakat ning a Zeova sẽn yãkã.—Habakuk 2:3.
D kelg Wẽnnaam
8. Wãn-wãn la d kelgd Wẽnnaam rũndã-rũndã, la bõe yĩng tɩ woto na n paas tõnd tẽebã pãnga?
8 Sẽn na ta yɛl a naas n paas a Abrahaam tẽebã pãnga, la yel-kãens tõe n sõnga tõndo. Pipi, a wilga a ‘tẽeb tɩ Wẽnnaam beeme’ n tũ bũmb ning a Zeova sẽn yeelã. Woto, a ra yaa toor ne a Zeremi wakatẽ Zʋɩf rãmbã sẽn tẽ t’a Zeova beeme n yaool n pa tall tẽeb ne a goamã. (Zeremi 44:15-19) Rũndã-rũndã, a Zeova tũnugda ne Biiblã sẽn ya a Gomdã vʋʋsem sõng sẽn vẽnegã n gomd ne tõndo. Gomd kãng wɛɛngẽ a Pɛɛr yeelame t’a yaa wa “fɩtl sẽn yãgd lik zĩigẽ . . . yãmb sũyã pʋsẽ.” (2 Pɛɛr 1:19) Tõnd sã n maag d yĩng n karem Biiblã, d paamda “rɩlgr ne tẽebã goamã.” (1 Tɩmotɩ 4:6, NW; Rom dãmba 10:17) Sẽn paase, yaoolem day kãensã pʋsẽ, “kɩs-sɩd la gũusd yambã” kõta tẽebã “rɩɩbã wakat sẽn zems pʋgẽ,” sor-wilgr Biiblã noy tũub la a bãngr-goamã võor-wʋmb wɛɛngẽ. (Matɩe 24:45-47, NW ) Kelg a Zeova ne bõn-tũnugds kãensã yaa tɩlae sẽn na yɩl n tall tẽeb sẽn tar pãnga.
9. Bõe n na n maane, tõnd sã n sɩd tẽed kiris-neb saagrã?
9 A Abrahaam tẽebã ra tɩ loee vẽeneg ne a saagrã. ‘A tika saagrã zug n tall tẽebo, sẽn na yɩl n tõog n lebg buud wʋsg ba.’ (Rom dãmba 4:18, NW ) Woto yaa bũmb a yiib soab sẽn tõe n sõng tõndo. D pa segd n yĩm abada t’a Zeova yaa ‘neb nins sẽn baood yẽ wã roand’ ye. Tʋm-tʋmd a Poll yeelame: “Tõnd tʋmdame la d maoodẽ; tɩ bõe, tõnd teegda Wẽnnaam sẽn vɩ.” (1 Tɩmotɩ 4:10) D sã n sɩd tẽed kiris-neb saagrã, tõnd vɩɩmã tõr na n yɩɩ tõnd tẽebã wilgri, wala sẽn yɩ to-to ne a Abrahaamã.
D gom ne Wẽnnaam
10. Pʋʋsg bʋg buud n na n paas tõnd tẽebã pãnga?
10 A Abrahaam goma ne Wẽnnaam, la rẽ yɩɩ bũmb a tãab soab sẽn paas a tẽebã pãnga. Rũndã-rũndã, tõnd me tõe n goma ne a Zeova, n tũnug ne pʋʋsgã sẽn yaa kũunã, a Zezi Kirist maasem yĩnga. (Zã 14:6; Efɛɛz rãmba 6:18) Ra ya a sẽn togs bilgr sẽn gomd n tadgd n wilgdẽ tɩ pʋʋsg wakat fãa yaa tɩlaeyã poor la a Zezi maan sʋk-kãngã: “Ninsaal Biiga sã n wa, b na n yãa tẽeb dũniyã zugu?” (Luk 18:8) Pʋʋsg sẽn kengd tẽeb pa pʋʋsg f sẽn maand n pa tags bɩ b sẽn togs var-var bal ye. A tara võor sẽn tagem. Wala makre, pʋʋsg d sẽn maan ne d sũur fãa tara yõod wʋsgo, d sã n tar sard-kãsems n na n dɩke, bɩ d sã n wa be weoogr sẽn yaa toog pʋgẽ.—Luk 6:12, 13; 22:41-44.
11. a) Wãn-wãn la a Abrahaam paam pãng paasgo, a sẽn wa n togs Wẽnnaam a sũur yellã? b) Bõe la a Abrahaam sẽn vɩɩmd bũmb ningã tõe n zãms tõndo?
11 A Abrahaam sẽn da wa n kʋʋndẽ wã, t’a Zeova ra nan pa kõ-a yagengã b sẽn kãabã, a goma ne Wẽnnaam a yellã wɛɛngẽ. A Zeova kõ-a-la bas-m-yam. A biisã yɩɩ bõe? A Abrahaam “tẽe Wẽnnaam la bãmb geelga yõ wã wa tɩrlem yẽ yĩnga.” Rẽ poore, a Zeova kõo bãnd sẽn na yɩl n kõ bas-yard poeer t’a goamã sɩd yaa sɩda. (Sɩngre 15:1-18) Tõnd sã n pak d sũy a Zeova pʋʋsg pʋgẽ, n sak a Zeova bas-yard goamã sẽn be a Gomdã sẽn yaa Biiblã pʋgẽ, la d sak-a tẽeb sẽn pid pʋgẽ, rẽ, a Zeova me na n paasa tõnd tẽebã pãnga.—Matɩe 21:22; Ziid 20, 21.
12, 13. a) Wãn-wãn la a Abrahaam paam barka, a sẽn tũ a Zeova sor-wilgrã? b) Yel-bʋs buud b sẽn vɩɩmd n na n paas tõnd tẽebã pãnga?
12 Bũmb a naas soab sẽn paas a Abrahaam tẽebã pãng ra yaa teelg ning a Zeova sẽn kõ-a, a sẽn wa n tũ Wẽnnaam sor-wilgrã. A Abrahaam sẽn wa n kẽng n na n tɩ fãag a Lot ne rĩm-pigdbã, a Zeova kõ-a-la tõogrã. (Sɩngre 14:16, 20) A Abrahaam sẽn zĩnd wala sãan wakatã tẽng ning a yagensã sẽn da na n paama pʋgẽ, a Zeova ning-a-la bark laogã wɛɛngẽ. (Mak-y ne Sɩngre 14:21-23.) A Zeova wilga a sõgenã sor a modgrã pʋgẽ t’a yã pag sẽn zems n wa kõ a Izaak. (Sɩngre 24:10-27) N-yẽe, a Zeova “ninga a [Abrahaam] zug bark ne bũmb fãa.” (Sɩngre 24:1) Rẽ kɩtame t’a tẽebã tall pãng wʋsgo, la a zems-n-taarã ne a Zeova Wẽnnaam da yaa sõma wʋsg hal n kɩt t’a Zeova bool-a tɩ “mam zoa.”—Ezai 41:8; Zak 2:23.
13 Rũndã-rũndã d tõe n paama tẽeb sẽn tar pãng woto bɩ? N-yẽe. Wala a Abrahaam, tõnd sã n mak a Zeova n ges n sak a noyã, a na n ninga tõnd me barka, la rẽ na n paasa tõnd tẽebã pãnga. Wala makre, nif-lobr yʋʋmd 1998 tʋʋmd yʋʋmdã rapoor zug wilgdame tɩ neb wʋsg ra paama bark sẽn be rasãnde, b sẽn sak a noorã sẽn dat tɩ b moon koe-noogã.—Mark 13:10.
Tẽeb wilgr kɩbay rũndã-rũndã
14. Wãn-wãn la a Zeova ning Rĩungã Kɩbay N° 35 wã pʋɩ-kãsengã barka?
14 D sã n leb poorẽ yʋʋmd 1997 zĩ-likr kiuugã, dũni gill pʋgẽ koe-moonegã ne Rĩungã Kɩbay N° 35 wã ra yaa tõogr kãseng menga, Kaset rãmbã milyõ rãmb yẽesem la b yamleoogã yĩnga. Bũmb ning sẽn zĩnd Gãna wã yaa makr ne rẽnda. Rĩungã Kɩbay milyõ a 2,5 la bal la b pʋɩ buud-goam a naas pʋsẽ, la sẽn kolg Biibl zãms rãmb 2 000 la rẽ kɩt tɩ b paame. Sipr tẽngã, Kaset rãmb a yiib sẽn da pʋt Rĩungã Kɩbay yãame tɩ prɛtr a yembr n da pʋgd-ba. Bilf poore, b kãab-a-la Rĩungã Kɩbay a yembre. A ra zoe n paama a yembre, n yeele: “A koɛɛgã yɩ-m-la noog wʋsg hal tɩ m da rat n pẽg neb nins sẽn segl-a wã.” Danemarke, Rĩungã Kɩbay milyõ a 1,5 la b ra pʋɩ-yã, tɩ wom biis sõma. Pag sẽn da tʋmd zãma yĩng yeelame: “Seb-vãoogã tara koɛɛg ned fãa yĩnga. A võorã wʋmb yaa nana, la a tusd-f lame, n kõt-f tʋlsem tɩ f rat n bãng n paase. A sɩd tikda yellã nifu!”
15. Yel-bʋs b sẽn vɩɩmd n wilgd t’a Zeova ninga modgrã sẽn na yɩl n moon nebã zĩig fãa wã barka?
15 Yʋʋmd 1998, modgr la b maan sẽn na yɩl n moon nebã, pa b yiyã bal ye, la yaa zĩig fãa. Kodenvaare, misioneer ne a pag n tɩ moon batayo rãmb 322 batayo pʋsẽ poorẽ wã. B basa sɛb 247, periodik rãmb 2 284, seb-bi 500, la seb-vãad kobse, n paas kasɛt video rãmb sẽn na yɩl n tɩ batayo pʋgẽ tʋm-tʋmdbã gese, b sã n be mogrã zugu. Kanada tẽngã, Kaset soab kẽnga mobilã wand manegr zĩigẽ. A soabã ra wilgda ratem, la saam-biigã paa be lɛɛr a naas la pʋɩ-sʋka, baa ne sẽk ning a sẽn dɩk n kõ kasetã fãa sẽn da zems lɛɛr a ye raadensã sẽn da ka be wã sasa wã. Sẽn na n baase, b seglame n na n maan Biibl zãmsg yʋng dizɛɛre. La wakat ninga, tata yʋʋn-sʋk hal tɩ b pa paam n sɩng ye, la a kaoosdame n ta yibeoog dezɛɛre. Zãmsgã wakat ra wõnda toogo, la bi-sõma la b paam-yã. Rao wã rɩka sard n na n pag a koosmã hat daar fãa sẽn na yɩl n kẽng tigissã. Pa kaoos la yẽ la a zakã rãmb kẽng taoor sõma ye.
16. Yel-bʋs b sẽn vɩɩmd n wilgd tɩ Baood seb-bilã la Bãngr sebrã yaa tʋʋm-teed sẽn tar pãng moonegã la zãmsgã tʋʋmd pʋgẽ?
16 Seb-bil ning sẽn yaa Bõe la Wẽnnaam baood tɩ tõnd maane? la sebr ning sẽn yaa Bãngr Sẽn Tar n Debd Vɩɩm Sẽn-kõn-saẽ wã ket n yaa tʋʋm-teed sẽn tar pãng moonegã la zãmsgã tʋʋmd pʋgẽ. Itali, masɛɛr sẽn da gũud biis sak n deega Rĩungã Kɩbay sebr a yembre. Vẽk-n-beoogã, b ye sõsa ne-a t’a sak Baood seb-bilã. Rẽ poore, daar fãa, a paama Biibl zãmsg sẽn kaoos minit 10 n digd 15 biisã yalsg zĩigẽ. Kiuug la pʋɩ-sʋk poore, a rɩka sard n na n bas maseeremdã n leb a yir Guatemala n kẽng taoor ne a zãmsgã. Malawi, ned sẽn kẽngd egiliizẽ wã sõmb-sõmb yʋʋr sẽn boond t’a Lobina sũur da pa noome, a kompugli wã sẽn sɩng Biiblã zãmsg ne a Zeova Kaset rãmbã ye. Baasg zãnga, kompugli wã wilgda b ma wã Biiblã sɩda, b sã n da tõe. Yʋʋmd 1997, sigr kiuugã, a Lobina yãa Bãngr sebrã tɩ gomd ning sẽn yaa “Bãngr sẽn tar n debd” nek a ratem. Sẽoog kiuugã a saka Biibl zãmsgo. Sa-sik kiuugã, a waa bab-sak tigis-kãsengã n kelg sõssã fãa sõma. Ki-kãng ne a wa yet t’a na n kiimi, t’a ra zoe n basa a egiliizã n paam zʋgd nins b sẽn baoodã n lebg koe-moond sẽn pa reeg lisgu. A reega lisg yʋʋmd 1997, sɩpaolg kiuugã.
17, 18. Wãn-wãn la Sosiete wã kasɛt video rãmb tall yõod sã n yaa ne sõng nebã tɩ b “yã” tẽebã yɛlã wɛɛngẽ?
17 Sosiete wã kasɛt video rãmb sõnga neb wʋsg tɩ b “yã” tẽebã yɛla. Ɩll Moriisi, rao n bas a egiliizã, welsg sẽn be be wã yĩnga. Misioneer n wilg-a a Zeova Kaset rãmbã zems-n-taare, n tũnug ne kasɛt video ning sẽn yaa Unis grâce à l’enseignement divin wã. Yɩɩ rao wã noog wʋsg t’a yeele: “Yãmb a Zeova Kaset rãmbã zoe n bee Arzãn pʋgẽ!” A saka Biibl zãmsgo. Saam-bi-poak sẽn be Zapõ wilga a sɩdã sẽn pa tẽedã kasɛt video ning sẽn yaa Les Témoins de Jéhovah: Un nom, une organisation wã la a paama tʋlsem n na n sak Biibl zãmsg sẽn maand wakat fãa. A sẽn ges Unis grâce à l’enseignement divin wã poore, a ra rat n lebga a Zeova Kaset soaba. Video sẽn pʋɩ babs a tãab gom-zug sẽn yaa La Bible: de l’histoire vraie, des prophéties fiables sõng-a lame t’a tũ Biiblã noy a vɩɩmã pʋgẽ. Sẽn na n baase, La fermeté des Témoins de Jéhovah face à la persécution nazie wã wilg-a lame t’a Zeova kõo a nin-buiidã pãng tɩ b kɩɩs a Sʋɩtãan makrã. Rao wã reega lisg yʋʋmd 1997 zĩ-likr kiuugã.
18 Bãmbã yaa yɛl ka tɛk nins b sẽn vɩɩmdã b wãn bal sẽn zĩnd rɩẽ tʋʋmd yʋʋmdã sasa. B wilgdame t’a Zeova Kaset rãmbã tara tẽeb sẽn naag ne tʋʋma, la t’a Zeova paasda tẽeb kãng pãng n ningd b tʋʋmdã barka.—Zak 2:17.
Bɩɩs-y tẽeb rũndã-rũndã
19. a) Wãn-wãn la tõnd sẽn be zĩig ningã são a Abrahaam? b) Neb a wãn n tigim rɩẽ n tẽeg a Zezi kũumã sẽn yɩ maoongã? d) Tẽn-bʋs n tall kɛlgdb sõor sẽn yaa zall Tẽegrẽ wã rɩẽ? (Ges-y tablo wã seb-vã-neng 24 n tɩ ta 27.)
19 Ne manesem wʋsgo, rũndã-rũndã tõnd sẽn be zĩig ningã sãoã a Abrahaam sẽn da be zĩig ningã. Tõnd miimi t’a Zeova pidsa a kãabsã fãa a sẽn kãab a Abrahaamã. A Abrahaam yagensã sɩd paama Kana tẽngã, la b sɩd lebga bu-kãsenga. (1 Rĩm dãmba 4:20; Hebre dãmba 11:12) Sẽn yɩɩd fãa, yʋʋm 1 971 a Abrahaam sẽn yi Haran wã poore, a yageng a yembre, sẽn yaa a Zezi wã la Lisd a Zã kõ lisg koom pʋgẽ. La rẽ poore lisg sẽn yit a Zeova nengẽ vʋʋsem sõngã pʋgẽ la yagen-kãng paam-yã, n lebg Mesi wã, sẽn yaa a Abrahaam Yagengã, tẽebã võor-wʋmb sẽn pid zãng pʋgẽ. (Matɩe 3:16, 17; Galat dãmba 3:16) Yʋʋmd 33 T.W. Nizã rasem 14, a Zezi kõo a vɩɩmã wala yao-n-dɛɛk neb nins sẽn da na n wilg tẽeb ne yẽ wã yĩnga. (Matɩe 20:28; Zã 3:16) Neb milyõ rãmb n da na n tõog n paam bark ne yẽ maasem. Rɩẽ, neb 13 896 312 sẽn tigem Nizã rasem 14 n tẽeg nonglem tʋʋm-kãseng kãngã. Ad sɩd yaa a Zeova sẽn yaa kãabs Pidsd Kãsengã zemsg wilgr menga!
20, 21. Wãn-wãn la buudã fãa neb paam bark a Abrahaam Yagengã maasem yʋʋm kob-yendẽ wã, la wãn-wãn la b paamd bark rũndã-rũndã?
20 Yʋʋm kob-yendẽ wã, neb wʋsg sẽn yit tẽn-tẽnsã fãa pʋsẽ, sẽn sɩng ne nems Israɛllã, wilga tẽeb ne a Abrahaam Yageng kãngã n lebg Wẽnnaam komdibli sẽn zae, la tẽeb “Israɛll sẽn yaa Wẽnnaam dẽnda” sẽn yaa paalg neba. (Galat dãmba 3:26-29; 6:16; Tʋʋma 3:25, 26, NW ) B ra paama saagr sẽn yaa sɩd-sɩd n na n paam vʋʋsem sẽn pa kiid vɩɩm saasẽ wala na-rɩt-n-taas Wẽnnaam Rĩungã pʋgẽ. Ra yaa neb 144 000 bal n da na n paam bark woto, la yaa bãmb bilf bal n kete. (Wilgri 5:9, 10; 7:4) Rɩẽ, neb 8 756 n kõ poeer ne b tẽebã tɩ b ra bee sõor kãng sʋkã n dɩk makdsã Tẽegrã maaneg sasa.
21 Rũndã-rũndã, a Zeova Kaset rãmbã fãa la bal bee “kʋʋng kãsengã” b sẽn gom a yell bãngr-gomdẽ Wilgri 7:9-17, NW pʋgẽ wã sʋka. B sẽn paamd bark a Zezi tũnugr maasmã yĩnga, b tara vɩɩm sẽn-kõn-sa saagr tẽng zug arzãnẽ. (Wilgri 21:3-5) Neb 5 888 650 sẽn kẽes b mens moonegã tʋʋmdẽ yʋʋmd 1998 wã yaa poeer tɩ kʋʋng kãngã sɩd yaa “kãsengã.” Sɩd ra sidgda yĩng tɩ d ges tɩ Risi ne Ukrɛn b yiibã fãa rapoor yɩɩda koe-moondb 100 000 tɩ yaa b pipi soaba. Etazĩni rapoorã me ra yaa kãseng wʋsg ne a koe-moondb 1 040 283 sa-sik kiuugã! Woto yaa tẽns 19 wã sẽn wilg tɩ b paama koe-moondb sõor sẽn yɩɩd 100 000 rɩẽ wã bãmb b tãab bala.
Saagrã na n pidsa ka la bilfu
22, 23. a) Bõe yĩng tɩ d segd n keng d sũy rũndã-rũndã? b) Wãn-wãn la d tõe n wilg tɩ d yaa wala a Abrahaam, la pa wala neb nins sẽn ka tẽeb a Poll sẽn gom b yellã?
22 Tẽegrã watb ra paama tẽegr tɩ d kẽnga taoor wʋsg a Zeova kãabsã pidsg pʋgẽ. Yʋʋmd 1914, b zĩniga a Zezi t’a yaa Wẽnnaam yĩngr Rĩungã Rĩmã, t’a belmã Rĩungã naam pʋgẽ sɩnge. (Matɩe 24:3, NW; Wilgri 11:15) N-yẽe, a Abrahaam Yagengã rɩta naam masã yĩngri! A Zak yeela kiris-nebã woto a wakatẽ wã: “Bɩ yãmb . . . wilg tẽebo; keng-y y sũyã, bala Soaalã belem kolgame.” (Zak 5:8, NW ) Be neere, belem kãng yaa yel-sɩd masã! Ad woto yaa bʋʋm wʋsg sẽn paas sẽn kɩt tɩ d segd n keng d sũyã!
23 Bɩ tõnd bas-yardã ne Wẽnnaam kãabsã paam pãng paasg wakat fãa ne wakat fãa Biibl zãmsg la pʋʋsg sẽn tar võor sõma. Bɩ d ra tol n bas a Zeova barkã paoongo, d sẽn sakd a Gomdã sasa ye. Rẽ d na n yɩɩ wala a Abrahaam, la pa wala neb nins tẽeb sẽn koms n ki wala a Poll sẽn wilgã ye. Baa fʋɩ kõn welg tõnd ne d tẽeb sõng sẽn yɩɩdã ye. (Ziid 20, NW ) D pʋʋsdame tɩ yɩ woto ne a Zeova sõgen dãmbã fãa yʋʋmd 1999 tʋʋmd yʋʋmdã sasa, la beoog-daar sẽn-kõn-sa wã pʋgẽ.
Y miimi bɩ?
◻ Wãn-wãn la d tõe n kelg Wẽnnaam rũndã-rũndã?
◻ Nafa bʋs la pʋʋsg sẽn tar võor sõma b sẽn taas Wẽnnaam kõta?
◻ D sã n sak n tũ a Zeova sor-wilgrã, wãn-wãn la d tẽebã pãng na n paase?
◻ Yʋʋmd-yʋʋmd rapoorã (sẽn be seb-vã-neng 24 n tɩ ta 27 wã) nen-bʋs la yãmb yã tɩ bee yamleoog sẽn yɩɩd fãa?
[Chart on page 24-27]
A ZEOVA KASET RÃMBA DŨNI GILL PƲGẼ RAPOORE 1998 TƲƲMD YƲƲMDÃ RẼNDA
(For fully formatted text, see publication.)
[Picture on page 23]
Tõnd sã n kelgd a Zeova Gomdã, d bas-yardã ne a kãabsã na n kõo pãn-paasgo
[Picture on page 29]
Tõnd tẽebã pãng paasdame d sã n kẽesd d mens ministɛɛrã pʋgẽ