ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w11 4/1 ep. 17-21
  • Ninga omatokolo taga simanekitha Kalunga

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Ninga omatokolo taga simanekitha Kalunga
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2011
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Omolwashike tu na okuninga omatokolo?
  • Omolwashike tashi vulika shi kale oshidhigu okuninga omatokolo?
  • Oonkatu hamano ndhoka tadhi vulu okukwathela omuntu a ninge omatokolo ge li mondjila
  • Dheula yalwe ya kale haya ningi omatokolo taga simanekitha Kalunga
  • Kala wu na eitaalo e to ningi omatokolo ge li pandunge
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2017
  • Nkene tatu vulu okuninga omatokolo omawanawa
    Kala nonkalamwenyo ombwanawa sigo aluhe — Oonkundathana dhopaMbiimbeli
  • Ninga omatokolo gopaumwene noondunge
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2013
  • ‘Keshe tuu oku na okuhumbata omutengi waye mwene’
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2011
w11 4/1 ep. 17-21

Ninga omatokolo taga simanekitha Kalunga

“Onkotoki ota ndhindhilike oonkatu dhe.”—OMAYEL. 14:15.

1, 2. (a) Oshike tu na okupititha komeho momatokolo agehe ngoka tatu ningi? (b) Omapulo geni tatu ka kundathana?

OTASHI vulika hatu ningi omatokolo ogendji esiku kehe. Ogendji gomugo ohaga kala ge na iilanduliko iishona tayi kalelele, ihe gamwe ohashi vulika ga nwethe mo noonkondo onkalamwenyo yetu. Otu na okukala twa halelela okusimanekitha Kalunga momatokolo agehe ngoka hatu ningi kutya nduno omanene nenge omashona.—Lesha 1 Aakorinto 10:31.

2 Mbela oho mono oshipu okuninga omatokolo nenge ohashi kala oshidhigu kungoye? Ngele otwa hala okuninga ehumokomeho lyopambepo, nena otu na okwiilonga okuyoolola shoka shi li mondjila naashoka sha puka nokuninga omatokolo ngoka taga tsu kumwe naashoka twi itaala, ihe hanaashoka shi itaalwa kuyalwe. (Rom. 12:1, 2; Heb. 5:14) Omatompelo gamwe ga simana ogeni tage tu inyengitha tu ilonge okukala hatu ningi omatokolo ge li mondjila? Omolwashike omathimbo gamwe hashi kala oshidhigu oku ga ninga? Oonkatu dhini tatu vulu okukatuka opo tu shilipaleke kutya omatokolo ngoka otaga simanekitha Kalunga?

Omolwashike tu na okuninga omatokolo?

3. Oshike kaatu na okweetha shi idhope mokuninga omatokolo kwetu?

3 Ngele ohatu kala tu na omitima mbali uuna omithikampango dhOmbiimbeli dha kwatelwa mo, aanasikola ooyakwetu nenge aaniilonga pamwe natse otashi vulika ya thike pehulithodhiladhilo kutya katu na naanaa uushili mwaashoka twi itaala nomolwaashoka tashi vulika shi kale oshipu ye tu nwethe mo. Otashi vulika ya fundje, ya kotokele nenge ya yake noku tu heka ‘tu landule ongundu’ mokukutha ombinga pamwe nayo nenge nokuli mokuholeka shoka taya ningi. (Eks. 23:2) Ihe omuntu ngoka e shi okuninga omatokolo ngoka taga simanekitha Kalunga ite ke etha uumbanda nenge okukala a hala a tambiwe ko kuyalwe ku mu ningithe a kale ti ihumbata momukalo itaagu tsu kumwe neiyuvo lye lya dheulwa kOmbiimbeli.—Rom. 13:5.

4. Omolwashike yalwe tashi vulika ya kale ya hala oku tu ningila omatokolo?

4 Haayehe mboka haye tu ningile omatokolo haya kala ye tu halela uuwinayi. Ookuume mboka taya monika ya fa ya hala oku tu kwathela otashi vulika ye tu kondjithe tu landule omayele gawo. Ngele katu li pegumbo, aakwanezimo yetu otashi vulika ya kale unene tayi ipula nonkalonawa yetu notashi vulika ya kale ya hala ya tsikile okukala ye na mo ombinga mokuninga kwetu omatokolo ga simana ngoka tu na okuninga. Pashiholelwa, natu taleni shi na ko nasha nepango lyopaunamiti. Ombiimbeli itayi popile nando elongitho lyombinzi. (Iil. 15:28, 29) Ihe iinima yimwe mbyoka yi na ko nasha nuukolele inayi popiwa kondandalunde nohashi pula kehe gumwe gwomutse a ninge etokolo paumwene kutya epango lini ta ka taamba nenge ta ka tinda.a Mboka ye na ko nasha natse otashi vulika ya kale noku tu tompa moshinima shika. Ihe uuna tatu ningi omatokolo kombinga yiinima mbyoka, kehe Omukriste i iyapulila Jehova nokwa ninginithwa oku na okuhumbata “ye mwene omutenge gwe.” (Gal. 6:4, 5) Shoka tu na okwiipula nasho unene osho okukala neiyuvo ewanawa koshipala shaKalunga, ihe hakaantu.—1 Tim. 1:5.

5. Ongiini tatu vulu okuyanda okuteya omutengi gwolweendo lweitaalo lyetu?

5 Okukala aanamitimambali otashi vulu oku tu tula moshiponga. Omulongwa Jakob okwa nyola kutya omuntu gwomitima mbali ‘omutengauki miilonga ye ayihe.’ (Jak. 1:8) Ngaashi omulumentu e li mombautu kaayi na oshihingitho mefuta lyoshikungulu, omuntu a tya ngaaka ota ka falafalwa komadhiladhilo gaantu. Ihashi kala tuu oshipu komuntu ngoka a teye omutengi gwolweendo lweitaalo lye nopo nduno ta pe yalwe uusama sho e li monkalo yinikitha oluhodhi! (1 Tim. 1:19) Ongiini tatu vulu okuyanda oshinima sha tya ngaaka? Otu na okukala “meitaalo shi vulithe shito.” (Lesha Aakolossa 2:6, 7.) Opo tu kale meitaalo, otu na okwiilonga okuninga omatokolo ngoka tagu ulike kutya otwi itaala mOohapu dhaKalunga dha nwethwa mo. (2 Tim. 3:14-17) Ihe oshike tashi vulu oku tu imba okuninga omatokolo ge li mondjila?

Omolwashike tashi vulika shi kale oshidhigu okuninga omatokolo?

6. Ongiini uumbanda tawu vulu oku tu ningitha omatokolo kaage li mondjila?

6 Otashi vulika tu kwatwe kuumbanda, sha hala okutya, uumbanda wokuninga omatokolo ga puka, wokwaaha pondola nenge wokumonika kuyalwe twa fa kaatu na oondunge. Onkalo ya tya ngaaka oyi shi okuuviwa ko. Kapu na ngoka ha kala a hala okuninga omatokolo kaage li pandunge ngoka hage e ta uupyakadhi nesithohoni. Ihe nonando ongaaka, ohole yokuhola Kalunga nOohapu dhe otayi ke tu kwathela kaatu kale tu na uumbanda. Omomikalo dhini? Ohole yokuhola Kalunga otayi ke tu inyengitha aluhe tu tale kutya Oohapu dhe niileshomwa mbyoka ya kankamena kOmbiimbeli otayi ti shike manga inaatu ninga omatokolo ga simana. Kungawo otatu ka shonopeka omapuko ngoka hatu ningi. Omolwashike? Omolwaashoka Ombiimbeli otayi vulu ‘okugandja omayele kaantu yanathangwa, uunongo nuunkulungu kaagundjuka.’—Omayel. 1:4.

7. Oshiholelwa shomukwaniilwa David otashi tu longo shike?

7 Mbela otatu kala ngaa nokuninga aluhe omatoko ge li mondjila? Aawe. Atuheni ohatu ningi omapuko. (Rom. 3:23) Pashiholelwa, omukwaniilwa David okwa li omulumentu omunandunge nomudhiginini. Ihe omathimbo gamwe okwa li a ningi omatokolo kaage li mondjila ngoka ga li ge mu etele uupyakadhi nosho wo yalwe. (2 Sam. 12:9-12) Ihe nonando ongaaka, ka li e etha omapuko ge ga nkundipaleke okuvula kwe okuninga omatokolo ngoka ga hokiwa kuKalunga. (1 Aak. 15:4, 5) Otatu vulu okukala twa tokola okuninga omatokolo nonando opu na omapuko ngoka twa ninga monakuziwa ngele ohatu dhimbulukwa ngaashi David kutya Jehova ote ke tu dhimina po omayonagulo getu noondjo dhetu. Ota ka tsikila okuyambidhidha mboka ye mu hole nohaya vulika kuye.—Eps. 51:1-4, 7-10.

8. Otatu ilongo shike mwaashoka omuyapostoli Paulus a li a popi kombinga yondjokana?

8 Otatu vulu okushonopeka oshimpwiyu shokuninga omatokolo. Ngiini mbela? Omokutseya kutya omathimbo gamwe ohapu kala pu na omikalo dhi li mondjila dhi ili nodhi ili ndhoka tatu vulu okuhogolola. Natu taleni momukalo moka omuyapostoli Paulus a li a popi kombinga yondjokana. Okwa li a nwethwa mo a nyole ta ti: “Kombinga yayaali ya adhika ya yalekathana e taa tokola, yi idhilike oondjokana, otandi ti: Omumati ngele ita vulu okwiidhidhimika, nena naa hokane. Ngele taa hokana, itaa yono. Omumati ngoka u uvite kutya ota vulu okwiikalela itaa hokana, nopwaa na ethiminiko lyomuntu, ne shi ninge. Ngele ota vulu okwiipangela noku na etokolo, nena oto opaleke, ngele ita hokana. Onkee ano omumati ngoka ta hokana omuyalekwa gwe, oto opaleke, naangoka itee shi ningi, sho a hala okwiikalela, ota ningi nawa unene.” (1 Kor. 7:36-38) Nonando Paulus okwa li a popi kutya okwiikalela oko oshinima shi li nawa, shika itashi ti kutya osho owala ehogololo li li mondjila.

9. Mbela otu na okwiipula nkene yalwe taya ka tala ko omatokolo getu? Shi yelitha.

9 Mbela otu na okukala hatu ipula unene nkene yalwe taya ka tala ko omatokolo ngoka hatu ningi? Poompito dhimwe osho hatu ningi. Ndhindhilika shoka Paulus a popi shi na ko nasha nokulya iikulya mbyoka tashi vulika ya yambelwa iikalunga. Okwa li a zimine kutya okutokola okulya iikulya mbyoka otashi vulika shi kale inaashi puka, ihe otashi vulika shi ehameke gumwe ngoka e na eiyuvo lya nkundipala. Paulus okwa li a tokola okuninga shike? Okwa nyola a ti: “Ngele iikulya yontumba otayi fala mukwetu muulunde, nena ngame kombinga yandje itandi li we onyama, opo ndaa fale mukwetu muulunde.” (1 Kor. 8:4-13) Natse otu na okutala kutya omatokolo getu otaga ka guma ngiini omaiyuvo gayalwe. Ihe otu na unene okwiipula kutya omatokolo getu otaga ka guma ngiini ekwatathano lyetu naJehova. (Lesha Aaroma 14:1-4.) Omithikampango dhOmbiimbeli odhini tadhi tu kwathele tu ninge omatokolo taga simanekitha Kalunga?

Oonkatu hamano ndhoka tadhi vulu okukwathela omuntu a ninge omatokolo ge li mondjila

10, 11. (a) Ongiini tatu vulu okuyanda einenepeko muukwanegumbo? (b) Aakuluntugongalo oye na okukaleka shike momadhiladhilo uuna taya ningi omatokolo ngoka taga gumu egongalo?

10 Yanda einenepeko. Manga inaatu hogolola okuninga oshinima shontumba, otu na okwiipula tatu ti: ‘Mbela ondi na ngaa uuthemba okuninga etokolo ndika?’ Omukwaniilwa Salomo okwa nyola a ti: “Uuntsa ohau tetekele epunduko, eishonopeko otali ti owino.”—Omayel. 11:2.

11 Aavali otashi vulika ya pe oyana ompito yokuninga omatokolo, ihe aanona kaye na okudhiladhila owala oonkondopangelo ndhoka. (Kol. 3:20) Aakulukadhi mboka ye li aavali oye na oonkondopangelo dhontumba muukwanegumbo, ihe oshi li nawa okuvulika kuukwamutse waasamane yawo. (Omayel. 1:8; 31:10-18; Ef. 5:23) Sha faathana, aasamane oye na okutseya kutya oonkondopangelo dhawo odha ngambekwa nonokutya oye na okuvulika kuKristus. (1 Kor. 11:3) Aakuluntugongalo ohaya ningi omatokolo ngoka haga gumu egongalo. Ihe nonando ongaaka, ihaya ‘kondo shoka’ sha nyolwa mOohapu dhaKalunga. (1 Kor. 4:6) Ohaya landula wo thiluthilu omayele ngoka haya mono okuza kongundu yomupiya omudhiginini nomunandunge. (Mat. 24:45-47) Otatu ka yanda okwiiyetela tse yene nokweetela yalwe iimpwiyu oyindji noluhodhi ngele tatu ningi omatokolo neifupipiko uuna owala twa pewa uuthemba woku shi ninga.

12. (a) Omolwashike tu na okukonga omauyelele? (b) Yelitha nkene omuntu e na oku shi ninga.

12 Kala ho kongo omauyelele. Salomo okwa nyola a ti: “Oompangela dhomunandjungu otadhi mu etele eliko, ihe ngoka a lungulukwa, ota yi moluhepo.” (Omayel. 21:5) Pashiholelwa, mbela oto dhiladhila okutota po ongeshefa? Ino etha nando eiyuvo lyoye li ku pangele. Konga uuyelele auhe mboka tawu opalele, pula omayele kwaamboka ye shi nawa oshinima shoka opo nduno ninga etokolo lyoye lya kankamena komakotampango gOmbiimbeli kombinga yoshinima shoka. (Omayel. 20:18) Opo wu konge omauyelele goye, ninga omisholondondo mbali, gumwe ogu na ko nasha nomauwanawa nagulwe onomauwinayi ngoka to ka mona. Manga inoo ninga etokolo, ‘yalula kutya otayi pula shi thike peni.’ (Luk. 14:28) Tala kutya etokolo lyoye otali ka guma ngiini iiniwe yoye nosho wo ekwatathano lyoye naJehova. Ohashi pula ethimbo noonkambadhala okukonga omauyelele. Ihe ngele to shi ningi, otashi vulika wu yande okuninga omatokolo meendelelo, ngoka konima yethimbo tashi vulika ge ku etele uupyakadhi niimpwiyu oyindji.

13. (a) Eshilipaleko lini tali adhika muJakob 1:5? (b) Ongiini okugalikana tu pewe uunongo taku vulu oku tu kwathela?

13 Galikana wu pewe uunongo. Omatokolo getu otaga ka simanekitha Kalunga uuna owala twe mu indile e tu kwathele moku ga ninga. Omulongwa Jakob okwa nyola a ti: “Ngele oku na gumwe gwomune a pumbwa oondunge, ne dhi indile kuKalunga, oye note dhi mu pe. Oshoka Kalunga ke shi omundalapata, ihe oha pe ayehe nopwaa na omanyenyeto.” (Jak. 1:5) Katu na okukala twa sa ohoni okuzimina kutya otwa pumbwa uunongo waKalunga e tu kwathele tu ninge omatokolo. (Omayel. 3:5, 6) Kakele kaashono, okwiinekela thiluthilu moondunge dhetu yene otashi vulu oku tu pukitha nuupu. Ngele tatu galikana tu pewe uunongo nokukonga uuyelele momakotampango gomOohapu dhaKalunga, otatu etha ombepo ondjapuki yi tu kwathele tu uve ko kutya omolwashike naanaa twa hala okuninga etokolo lyontumba.—Heb. 4:12; lesha Jakob 1:22-25.

14. Omolwashike tu na okuyanda okukakadhala?

14 Ninga etokolo. Ino ninga etokolo nziya manga inoo ninga omakonakono nokugalikana wu pewe uunongo. Omunandunge “ota ndhindhilike oonkatu dhe.” (Omayel. 14:15) Mepingathano naashono, ino kakadhala oshoka omukakadhali otashi vulika a kale ti ipopile niinima yaafele sho itaa katuka oonkatu dhontumba. (Omayel. 22:13) Ihe hugunina oha ningi owala omatokolo molwaashoka a nwethwa mo kuyalwe.

15, 16. Oshike sha kwatelwa mokutula miilonga etokolo lyontumba?

15 Tula miilonga etokolo lyoye. Oonkambadhala ndhoka hatu ningi opo tu ninge omatokolo ge li mondjila otashi vulika dhi ye momeya ngele ihatu dhi landula nawa noku dhi tula miilonga nuudhiginini. Salomo okwa nyola a ti: “Longa ashihe to vulu niikaha yoye, shi longa noonkondo dhoye.” (Omuuv. 9:10) Opo tu pondole, otu na okukatuka oonkatu ndhoka dha pumbiwa opo tu vule okutula miilonga omatokolo getu. Pashiholelwa, omuuvithi gumwe megongalo otashi vulika a tokole okukokola ondjila. Mbela ote ke shi pondola ngaa? Otashi vulika a pondole ngele ine etha unene iilonga yokwiikongela omboloto nomainyanyudho yi mu vulithe noyi mane po ethimbo lye lyokuya muukalele.

16 Olundji ohashi kala oshipu noonkondo okutula miilonga omatokolo ngoka ga dhenga mbanda. Omolwashike? Omolwaashoka “uuyuni auhe ou li mepangelo lyomuhindadhi.” (1 Joh. 5:19) Otu na okukondjitha “oonkondo dhomombepo, aanankondo yuuyuni mbuka womilema nosho wo oonkondo dhuuwinayi mewangandjo.” (Ef. 6:12) Omuyapostoli Paulus nomulongwa Judas oya li yu ulike kutya ayehe mboka ya tokola okusimanekitha Kalunga oye na okukondja.—1 Tim. 6:12; Jud. 3.

17. Ngele tashi ya pokuninga omatokolo, Jehova okwa tegelela tu ninge shike?

17 Talulula etokolo lyoye e to ningi omalunduluko uuna sha pumbiwa. Hamatokolo agehe haga longo ngaashi sha dhiladhilwa. “Ethimbo neuthilo” otali tu adha atuhe. (Omuuv. 9:11) Nokuli Jehova okwa tegelela tu kale twa dhiginina omatokolo ngoka nonando otatu tsakaneke omamakelo. Etokolo lyomuntu okwiigandjela Jehova nenge okuninga egano lyondjokana kashi shi oshinima shokukundathanwa. Kalunga okwa tegelela tu vulike komatokolo ngoka. (Lesha Episalomi 15:1, 2, 4.) Ihe nonando ongaaka, omatokolo ogendji ohaga kala omapu. Omuntu omunandunge ota ka kala nokutalulula ethimbo nethimbo omatokolo ngoka a ninga. Ite ke etha uuntsa nenge omanganga yi mu imbe a lundulule etokolo lye nenge i igaluluke. (Omayel. 16:18) Shoka hi ipula nasho unene osho okushilipaleka kutya onkalamwenyo ye otayi tsikile okusimanekitha Kalunga.

Dheula yalwe ya kale haya ningi omatokolo taga simanekitha Kalunga

18. Ongiini aavali taya vulu okudheula oyana ya kale haya ningi omatokolo ge li mondjila?

18 Aavali otaya vulu okuninga oshindji ya kwathele oyana yi ilonge nkene ye na okuninga omatokolo ngoka taga simanekitha Kalunga. Oshiholelwa shimwe oshiwanawa oshomulongi a dhenga mbanda. (Luk. 6:40) Mpoka tashi opalele, aavali otaya vulu okuyelithila oyana kutya oonkatu dhini ya li ya katuka opo ya ninge omatokolo gontumba. Otashi vulika ya hala wo oku ye etha ya ninge omatokolo gamwe kuyo yene noku ya pandula ngele omatokolo ngoka ge ende nawa. Ihe mbela ongiini ngele okanona ka ningi etokolo lya puka? Omuvali oha kala aluhe e na egamo okugamena okanona ke kiilanduliko mbyoka hayi ya po, ihe okuninga ngaaka haaluhe shi li nawa. Pashiholelwa, omuvali otashi vulika e ethe okanona ka mone ombapila yokuhinga. Natu tye nduno okanona otaka taaguluka ompango yomoondjila e taka pewa egeelo. Omuvali ngoka otashi vulika a ka fute egeelo ndyoka. Ihe ngele okanona oko ka pulwa ka longe opo ke li futile po, otashi ke ka longa ka kale haka kotokele oonkatu dhako.—Rom. 13:4.

19. Oshike tu na okulonga aakonakonimbiimbeli yetu, nongiini tatu vulu oku shi ninga?

19 Jesus okwa li a lombwele aalongwa ye ya longe yalwe. (Mat. 28:20). Oshiilongomwa shimwe sha simanenena shoka tatu vulu okulonga aakonakonimbiimbeli yetu osho nkene ye na okuninga omatokolo ge li mondjila. Opo tu shi ninge nomupondo, otu na okuyanda oku ya lombwela kutya naya ninge shike. Oshi li pandunge tu ya longe nkene ye na okutula omakotampango gOmbiimbeli miilonga opo ya vule okutokola kuyo yene nkene ye na okukatuka. Kakele kaashono, “kehe gumwe gwomutse ote ki ihokolola koshipala shaKalunga polwe mwene.” (Rom. 14:12) Onkee ano, kehe gumwe gwomutse oku na etompelo lya kola okuninga omatokolo ngoka taga simanekitha Kalunga.

[Enyolo lyopevi]

a Shi nako nasha noonkundathana kombinga yoshitopolwa shika, tala oshigwedhelwako “Uutopolwa uushona wa za mombinzi nomilandu dhetando” membo Ikaleka mohole yaKalunga, epandja 215-218.

Oto yamukula ngiini?

• Omolwashike tu na okwiilonga okuninga omatokolo?

• Uumbanda ohawu vulu oku tu guma ngiini, nongiini tatu vulu oku wu sinda?

• Oonkatu hamano dhini tatu vulu okukatuka opo tu shilipaleke kutya omatokolo getu otaga simanekitha Kalunga?

[Oshimpungu/Ethano pepandja 20]

Oonkatu ndhoka wu na okukatuka opo wu ninge omatokolo ge li mondjila

1 Yanda einenepeko

2 Kala ho kongo omauyelele

3 Galikana wu pewe uunongo

4 Ninga etokolo

5 Tula miilonga etokolo lyoye

6 Talulula etokolo lyoye e to ningi omalunduluko uuna sha pumbiwa

[Ethano pepandja 19]

Omuntu gwomitima mbali okwa fa omuntu e li mombautu kaayi na oshihingitho mefuta lyoshikungulu

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe