Kalunga Oha Pulakene Ngele To Galikana?
OMUWILIKI omukuluntu oha tokola ngele ota ka tuma omuntu okukandula po uudhigu wontumba nenge ote ke wu kandula po ye mwene. Sha faathana, Omunamapangelo gweshito alihe oku na uuthemba okutokola kutya omuunene u thike peni ye ta kala e na ko nasha noshinima kehe. Omanyolo otaga longo kutya Kalunga okwa hogolola okukala e na ombinga momagalikano getu nomolwashono te tu lombwele tu ukithe omagalikano getu kuye.—Epsalmi 66:19; 69:14.
Okuhogolola kwaKalunga moshinima shika otaku holola ohokwe ye yopaumwene momagalikano gaapiya ye yopantu. Pehala lyokusitha uunye aantu ye yaahe ye kuye nedhiladhilo nuupyakadhi kehe, ye ote ya kumagidha: “Galikaneni mwaa na ezimbuko,” “dhiginineni egalikano,” “omutenge gwoye gu umbila Omuwa,” “oshimpwiyu sheni ashihe shi . . . tsikeni [Kalunga].”—1 Aatessalonika 5:17; Aaroma 12:12; Epsalmi 55:23; 1 Petrus 5:7.
Ando Kalunga okwa li inaa hala okupulakena komagalikano gaapiya ye, ando ina ninga po esiloshimpwiyu opo yo ya vule okuya kuye pamukalo nguka noku ya ladhipika ye gu longithe ya manguluka. Opo nduno okuhogolola kwaKalunga huka okwiininga a kale ha vulu okuyiwa kuye nuupu kaantu ye, oko ano etompelo limwe molwashike tatu vulu okukala neinekelo kutya ye oha pulakene shili. Eeno, ye oha gandja eitulomo kukehe limwe lyomomagalikano gaapiya ye.
Ndhindhilika kutya Ombimbeli otayi popi sha yela kutya Kalunga oha pulakene kegalikano. Pashiholelwa, omuyapostoli Johannes ota nyola: “Omukumo nguka gwetu tu gu na oku mu inekela, ogwo tuu nguka, nge tatu mu indile sha opahalo lye, ote tu uvu.” (1 Johannes 5:14) Omukwaniilwa David oku ulike kuJehova Kalunga oye “Omuuvi gwomagalikano” nokwa popya neinekelo a ti: “Oye notu uvu ewi lyandje.”—Epsalmi 55:18; 65:3, KB.
Ano nonando egalikano otali kwathele omuntu, Omanyolo otagu ulike kutya omwa kwatelwa oshindji noonkondo shi vulithe mpoka uuna omuyuki ta galikana. Opu na ngoka ta pulakene. Omupulakeni nguka oKalunga.—Jakob 5:16-18.
Omagalikano Ngoka Gu Uvika
Ombimbeli oyu udha omahokololo gaantu mboka omagalikano gawo gu uvika noga yamukulwa shili kuKalunga. Iimoniwa yawo otayi koleke sha yela kutya opu na omakwatho gegalikano ogendji noonkondo kaage shi owala oonkondo dhokwaaludha ndhoka dhokuyelitha nokutula omadhiladhilo goye melandulathano noku ga popya. Oge vule oonkambadhala dhomuntu mwene metsokumwe nomagalikano ge.
Pashiholelwa, sho Omukwaniilwa David a li a taalelwa keuvaneno lyaAbsalom lyokwiikuthila uukwaniilwa waIsrael, okwa galikana: “Omuwa, omadhiladhilo gaAkitofel [omugandjimayele gwaAbsalom] ga galulila uugoya.” Kalya li eindilo eshona, oshoka ‘oohapu dhaAkitofel odha li dha fa dhomuntu kwe dhi pulile oohapu dhaKalunga; ano oohapu adhihe dhaAkitofel osho dha li.’ Konima yaashono, Absalom okwe ekelehi eetopodhiladhilo lyuunongo lyaAkitofel lyokudhenga Omukwaniilwa David. Omolwashike? “Omuwa okwe shi utha ngeyi, oondunge dhu uka dhaAkitofel dhi yonukile po. Omuwa opo a pongekele Absalom oshiponga.” Osha yela kutya egalikano lyaDavid olya li lyu uvika.—2 Samuel 15:31; 16:23; 17:14.
Sha faathana, konima sho Hiskia a galikana Kalunga e mu hupithe momukithi gwe omudhipagi, okwa aluka. Mbela shika osha li owala oshizemo shomakwatho gopautseyimwenyo kuHiskia molwashoka a galikana? Aawe, nandonando! Etumwalaka lyaJehova kuHiskia, ngaashi lya gandjwa komuprofeti Jesaja, olya li: “Egalikano lyoye nde li uvu, nomahodhi goye [ondi] ga wete ko, ongame notandi ku panga.”—2 Aakwaniilwa 20:1-6.
Daniel, ngoka egalikano lye lya li inaali yamukulwa mbala ngaashi a li a tegelela, okwa li a shilipalekwa komuyengeli gwaJehova: “Oohapu dhoye odhu uvika.” Omagalikano gayalwe, ngaashi ndyoka lyaHanna, lyaalongwa yaJesus, nolyomunethele Kornelius, oga yamukulwa momikalo ndhoka itaadhi vulu okuza koonkondo dhomuntu odho adhike. Ombimbeli otayi longo nduno sha yela kutya omagalikano ngoka taga tsu kumwe nehalo lyaKalunga otaga taambiwa ko, tagu uviwa ko, notaga yamukulwa kuKalunga.—Daniel 10:2-14; 1 Samuel 1:1-20; Iilonga 4:24-31; 10:1-7.
Ihe ongiini Kalunga ha yamukula nena omagalikano gaapiya ye aadhiginini?
Omayamukulo gOmagalikano
Omagalikano ngoka ga tumbulwa pombanda oga yamukulwa pamikalo dhoonkondo nodhopashikumithalonga. Ihe shi dhimbulukwa kutya nokuli momathimbo gOmbimbeli, omayamukulo ogendji noonkondo gomagalikano kasha li oshipu oku ga dhimbulula. Shika osho molwashoka go oga li ge na ekwatathano nokugandja oonkondo nomayele, noga li ga vulitha aapiya yaKalunga okudhiginina onkalamwenyo yuuyuki. Unene tuu kAakriste, omayamukulo gomagalikano oga li ga kwatela mo iinima mbyoka ya li yopambepo, hailonga iikumithi nenge yoonkondo.—Aakolossa 1:9.
Ano ino yemata ngele omagalikano goye ihaga yamukulwa aluhe momukalo ngoka wa tegelela nenge u hole. Pashiholelwa, pehala lyokukutha po uudhigu, otashi vulika Kalunga a hogolola oku ku pa “oonkondo dhi vule dhopaunshitwe” u idhidhimike. (2 Aakorinto 4:7, NW; 2 Timoteus 4:17) Katu na okushonopeka ongushu yoonkondo dha tya ngaaka, nokatu na okuya pehulithodhiladhilo kutya Jehova iha yamukula shili egalikano lyetu.
Dhiladhila kOmwana gwaKalunga mwene, Jesus Kristus. Molwashoka Jesus okwa li e na oshimpwiyu sho a li ta ka sa a fa omushekikalunga, ye okwa galikana: “Tate, ngele wa hala, kutha ndje oshitenga shika.” Egalikano ndika mbela olya li lyu uviwa ko nohokwe kuKalunga? Eeno, ngaashi sha kolekwa mAaheberi 5:7. Jehova ina hupitha Omwana meso komuti gwomahepeko. Ihe “omuyengeli gwomegulu [okwe] mu holokele nokwe mu tsu omukumo.”—Lukas 22:42, 43.
Eyamukulo lyoonkondo dhopashikumithalonga mbela? Kukehe gumwe gwomutse, ando osho sha kala ngaaka! Ihe kuJehova Kalunga, onzo yoonkondo dha tya ngaaka, shika kasha li oshikumithalonga. NaJesus, molwonkalamwenyo ye yonale yomegulu, okwa li e shi iikando mbyoka aayengeli ya holokele aantu methimbo lya piti. Ano okuholoka po kwomuyengeli kakwa li kwe mu kumitha naanaa ngaashi ando kwe tu kumitha. Nonando ongaaka, omuyengeli nguka, ngoka sha yela kutya Jesus okwa li e mu shi okuza pokukala po Kwe komeho yokukala omuntu, okwa kwathele oku Mu tsa omukumo omolwuudhigu mboka wa li owala pokuholoka po.
Mokuyamukula omagalikano gaapiya ye aadhiginini nena, olundji Jehova ohe ya pe oonkondo dha pumbiwa yi idhidhimike. Eambidhidho ndika otali vulu okuya molupe lwokuladhipikwa kaagalikani ooyakwetu mboka hatu endathana nayo paumwene. Mbela kehe gumwe gwomutse ote ke ekelahi eladhipiko ndyoka, molwashoka tashi vulika tatu dhiladhila kutya aapiya ooyakwetu kaye li pondondo yoku tu ladhipika, oshoka yo ihaa mono omamakelo ga faathana naangoka hatu mono? Jesus okwa li ta vulu okutala ko omuyengeli ngoka e mu holokelele naanaa ngaaka. Ihe ye okwa taamba ko eladhipiko olyo eyamukulo lyaJehova kegalikano lye nongaaka ye okwa li ta vulu okugwanitha nuudhiginini ehalo lyaHe. Natse wo otwa hala okukala nehalo okutaamba ko nohokwe oonkondo ndhoka Kalunga he tu pe mokuyamukala omagalikano getu. Dhimbulukwa wo kutya ethimbo lya tya ngaaka lyokwiidhidhimika nuudhiginini olundji ohali landulwa komalaleko nuuyamba gaa shi kutumbulwa.—Omuuvithi 11:6; Jakob 5:11.
Kala U Na Einekelo Kutya Kalunga Ota Pulakene
Ino kanitha nando einekelo lyoye moonkondo dhegalikano ngele ino mona eyamukulo mbala. Otashi vulika u na okutegelela omayamukulo komagalikano gamwe, ngaashi ngoka ge na ko nasha nokupepelelwa po kopaumwene niimpwiyu nenge molwoshinakugwanithwa oshinene mokulongela Kalunga sigo ethimbo ndyoka Kalunga e shi kutya otali opalele newanawa. (Lukas 18:7, 8; 1 Petrus 5:6) Ngele to galikana shi na ko nasha noshinima shoka to ipula nasho unene, ulikila Kalunga tashi pitile mokudhiginina kwoye kutya ehalo lyoye enene noonkondo, nonokutya einyengotompelo lyoye olya yela nawanawa. Jakob okwa hololele iikala mbika konima sho ye a kondjo nomuyengeli ethimbo ele, okwa ti: “Ngame itandi ku etha, manga inoo yambeka ndje.” (Genesis 32:24-32) Tse otu na wo okukala neinekelo lya faathana opo tu ka mone elaleko nuuyamba pethimbo lyo opala ngele otatu tsikile nokupula.—Lukas 11:9.
Edhiladhilo limwe lyahugunina. Oshi li uuthembahenda u na ondilo okupulakenwa kOmunamapangelo gweshito alihe. Metaloko lyaashika, mbela tse ohatu pulakene ngaa nuukeka ngele Jehova Kalunga ta popi natse shi na ko nasha niipumbiwa ye okupitila mOohapu dhe? Molwashoka omagalikano getu otaga hedhitha ekwatathano lyetu popepi nOmushiti gwetu, tse otu na okugandja eitulomo lya kwata miiti kwaashihe shoka ye ta popi natse.
[Ethano pepandja 18]
Kalunga oha pulakene komagalikano. Tse ohatu pulakene tuu kuye okupitila mOohapu dhe?