ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w04 3/1 ep. 15-20
  • Natu livangekeni omapukifo

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Natu livangekeni omapukifo
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Omolwashike pe na omapukifo mahapu kunena?
  • Natu livangekeni omapukifo ovashunimonima
  • Natu livangekeni okulifufya fye vene
  • Natu livangekeni oipupulu yaSatana
  • Liamena komapukifo
  • Mbela oto ka pulakena ngaa komalondodho ga yela gaJehova?
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2011
  • Okupopya oshili
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2018
  • Kotokeni ne mu tonate, Satana okwa hala oku mu ninagula po!
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2015
  • Inamu pa Satana omhito
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2006
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
w04 3/1 ep. 15-20

Natu livangekeni omapukifo

“Lungameni, pa ha kale umwe te mu yuulifa [omapukifo] ongaho.”—OVAKOLOSSI 2:8.

1-3. (a) Oihopaenenwa ilipi tai ulike kutya omapukifo okwe lihanena hanga meembinga adishe dokukalamwenyo kwakeshe efiku? (b) Omolwashike tu he na okukuminwa omapukifo oo e li mounyuni?

“VANGAPI vomunye inamu lombwelwa nande onale oipupulu kovanhu ovo hamu yakula?” Omido donhumba da pita, omuprofesor umwe omushiivimhango okwa li a ninga ekonakono ta pula epulo olo. Enyamukulo? Okwa yelifa a ti: “Mokati kovashiivimhango omayovi, omwa li ashike umwe oo ina lombwelwa nande onale oipupulu komuyakulwa.” Mbela etomheno ola li shike? “Omushiivimhango oo okwa li opo ashike a tameke okulongela ofeema ya kula noka li natango a popya nomuyakulwa umwe.” Oshimoniwa osho otashi ulike koshili inyikifa oluhodi, kutya oipupulu nomapukifo oku li apeshe mounyuni wonena.

2 Omapukifo ohaa holoka meenghedi dihapu noku li hanga meembinga adishe dokukalamwenyo kunena. Momahokololo oikundaneki omu na oihopaenenwa ihapu, naimwe yomuyo oyo: ovanapolitika tava popi oipupulu shi na sha noilonga yavo, ovavaluli ve na sha nelongifo loimaliwa nosho yo ovashiivimhango ohava popi tava wedele shi na sha noilikolomwa yomahangano, ovashiivifi voilandifomwa otava pukifa ovalandi, ovo hava twalifa vamwe komhangu ohava nyokoma omahangano omashilipaleko. Natango ope na omapukifo opamalongelokalunga. Ovawiliki vopamhepo ohava pukifa ovanhu vongaho mokuhonga omahongo oipupulu, ngaashi omwenyo ihau fi, omundilo woheli nosho yo Oukwatatu.—2 Timoteus 4:3, 4.

3 Mbela otu na okukala twa kuminwa omapukifo aeshe oo? Hasho naanaa. Shi na sha ‘nomafiku axuuninwa,’ Ombibeli oya londwela tai ti: “Ovanhu vaii novakengeleledi otava ka ehena komesho mowii nokupukifa nokupuka.” (2 Timoteus 3:1, 13) Tu li Ovakriste, otwa pumbwa okukala twa lungamena omadiladilo taa pukifa oo taa dulu oku tu efifa po oshili. Omapulo avali oo haa holoka po paushitwe oo: Omolwashike omapukifo e li apeshe kunena, nongahelipi hatu dulu okukala twa lungama tu ha pukifwe?

Omolwashike pe na omapukifo mahapu kunena?

4. Ombibeli oya yelifa ngahelipi kutya omolwashike omapukifo e li apeshe mounyuni?

4 Ombibeli otai yelifa nawa etomheno kutya omolwashike omapukifo e li apeshe mounyuni. Omuyapostoli Johannes okwa shanga a ti kutya “[ounyuni] aushe ou li mepangelo lomunawii.” (1 Johannes 5:19) ‘Omunawii’ oo oSatana Ondiaboli. Shi na sha naye, Jesus okwa ti: “Ina kala moshili, osheshi muye kamu na oshili. Eshi ta tongo oipupulu, ota tongo eshi shaye mwene, shaashi ye omunaipupulu naxe yayo.” Mbela otashi kumwifa eshi ounyuni ou tau holola omhepo, eenghedi nosho yo oikala yokupukifa yomupangeli wao?—Johannes 8:44; 14:30; Ovaefeso 2:1-3.

5. Ongahelipi Satana ta ningi eenghendabala daye dokupukifa da mana mo shi dulife nale mefimbo eli lexulilo, noolyelye unene ve li oihakanwa yaye?

5 Mefimbo eli lexulilo, Satana ota ningi eenghendabala da mana mo shi dulife nale. Okwa umbilwa kombada yedu. Oku shi shii kutya oku na ko efimbo lixupi noku na ‘ehandu linene.’ Molwaashi okwa tokola okuhanauna po ovanhu vahapu ngaashi tashi dulika, ota “hongaula ounyuni aushe.” (Ehololo 12:9, 12) Satana ke fi omupukifi oo he shi ningi omalupita. Ponhele yaasho, ota ningi eenghendabala tadi twikile mokupukifa ovanhu aveshe.a Oha longifa onghedi keshe yokupukifa oyo ta dulu okulongifa—mwa kwatelwa ekonda nekengelelo—opo a twikife eendunge daavo ve he fi ovaitaveli noku va kaleka kokule naKalunga. (2 Ovakorinto 4:4) Onghulungu mokupukifa oyo oya hala unene tuu okuxwaka po ovo tava longele Kalunga “momhepo nomoshili.” (Johannes 4:24; 1 Petrus 5:8) Inatu dimbwa nandenande kutya doshili Satana okwa ti: ‘Ohandi dulu okuningifa omunhu keshe a efe po Kalunga.’ (Job 1:9-12) Natu konakoneni amwe ‘omomakotokelo’ aSatana nosho yo nghee tu na oku a lungama.—Ovaefeso 6:11, OB-1954.

Natu livangekeni omapukifo ovashunimonima

6, 7. (a) Ovashunimonima otashi dulika va tye kutya ohava ningi shike? (b) Ongahelipi Omishangwa da ulika sha yela kutya elalakano lovashunimonima olashike?

6 Satana okwa longifa ovashunimonima okudja nale meenghendabala daye dokukoka ovapiya vaKalunga. (Mateus 13:36-39) Ovashunimonima otashi dulika va tye kutya otava longele Jehova nonokutya ova itavela Ombibeli, ndele ova ekelashi ehangano laye li wetike. Vamwe ohava shuna nokuli komahongo itaa fimanekifa Kalunga ‘aBabilon shinene,’ ouhamba wounyuni womalongelokalunga oipupulu. (Ehololo 17:5; 2 Petrus 2:19-22) Koshi yenwefemo laKalunga, ovashangi vOmbibeli ova longifa eendjovo da twa mokunyaneka pomutenya omalinyengotomheno neenghedi dovashunimonima.

7 Elalakano lovashunimonima olilipi mbela? Vahapu vomuvo inava hafela ashike okufiya po eitavelo olo tashi dulika kwa li ve li tala ko li li lashili. Luhapu ohava kala va hala okuya pamwe navamwe. Ponhele yokuya va ka ninge ovanhu ovahongwa vavo vene, ovashunimonima vahapu ohava kendabala ‘okulishilila ovahongwa,’ sha hala okutya ovahongwa vaKristus. (Oilonga 20:29, 30) Shi na sha novahongi ovanaipupulu, omuyapostoli Paulus okwa londwela nelondwelo eli la endelela, a ti: “Lungameni, pa ha kale umwe te mu [yulu].” (Ovakolossi 2:8) Osho mbela itashi hokolola osho ovashunimonima vahapu hava kendabala okuninga? Ngaashi omukwatimbabyona ta kwata po oshihakanwa fimbo shi he shi shii noku shi kufa po poukwaneumbo, ovashunimonima ohava kendabala okukwata ko oilyo yeongalo oyo tai ve lineekele, nelalakano oku i kufa mo moshiunda.

8. Eenghedi dimwe dilipi ovashunimonima hava longifa opo va wanife po elalakano lavo?

8 Eenghedi dilipi ovashunimonima hava longifa opo va wanife po elalakano lavo? Ohava longifa luhapu eendjovo da penga, oshili inai lixwa po nosho yo oipupulu yo venevene. Jesus okwa li e shi shii kutya ovashikuli vaye okwa li tava ka ninga oihakanwa yaavo kwa li tave ke va “popya noipupulu inyanyalifi yomaludi aeshe.” (Mateus 5:11, Today’s English Version) Ovapataneki nonyanya va tya ngaho okwa li tava ka popya osho shi he fi shoshili nelalakano okupukifa vamwe. Omuyapostoli Petrus okwa londwela shi na sha novashunimonima ovo kwa li tava ka longifa ‘eendjovo domaheko’ nokutandavelifa ‘omakoto’ nosho yo ‘okupilika omishangwa’ omolwokuwanifa po elalakano lavo. (2 Petrus 2:3, 13; 3:16) Shinyikifa oluhodi, ovashunimonima ova pondola ‘mokunyona po eitavelo lavamwe.’—2 Timoteus 2:18.

9, 10. (a) Ongahelipi hatu dulu okukala twa lungama tu ha pukifwe kovashunimonima? (b) Omolwashike itatu piyaanekwa ngeenge eudeko letu lokuuda ko omalalakano aKalunga tali xwepopalekwa?

9 Ongahelipi hatu dulu okukala twa lungama tu ha pukifwe kovashunimonima? Omokudulika kekumaido lEendjovo daKalunga olo tali ti: “[Pashukileni] ava hava eta olutandu nomashindo okukondjifa elongo mwe li longwa; mu noku va yepa.” (Ovaroma 16:17) Ohatu “va yepa” mokuhenuka okutomhafana kwavo—kutya nee omunhu komudidi, oishangomwa ile okoInternet. Omolwashike hatu katuka onghatu ya tya ngaho? Shotete, omolwaashi Eendjovo daKalunga otadi tu lombwele tu shi ninge, notu na elineekelo kutya Jehova oha kala e tu halela alushe osho sha denga mbada.—Jesaja 48:17, 18.

10 Oshitivali, otu hole ehangano olo le tu honga oshili i na ondilo oyo ye tu yoolola ko kuBabilon Shinene monghedi ya yela. Natango, otwa dimina kutya eshiivo letu lomalalakano aKalunga inali wanenena; eudeko letu ola kala tali xwepopalekwa mokweendela ko kwomido. Ovakriste ovadiinini ova hafa okuteelela Jehova a etife exwepopalo alishe olo. (Omayeletumbulo 4:18) Lwopokati opo, itatu ka fiya po ehangano olo Kalunga a panda okulongifa, molwaashi otu wete oumbangi wa yela womanangeko noupuna oo te li nangeke nao.—Oilonga 6:7; 1 Ovakorinto 3:6.

Natu livangekeni okulifufya fye vene

11. Omolwashike ovanhu inava wanenena ve na eamo lokulifufya vo vene?

11 Ovanhu inava wanenena ove na eamo olo Satana ha endelele okulongifa nai—eamo lokulifufya. Jeremia 17:9 okwa ti: “Omutima wovene ou nomakoto u dule ashishe nowa nyonauka.” Natango Jakob okwa shanga a ti: “Keshe umwe ota hongaulwa kokahalu kaye mwene, oko hake mu shili notake mu heke.” (Jakob 1:14) Ngeenge omitima detu oda hongaulwa, otashi dulika shili di tu kokele mouhalu woulunde, tau u ningi wa fa tau monika muwa nokau na oshiponga. Etaleko la tya ngaho otali pukifa, molwaashi okuliyandja koulunde xuuninwa otaku ka eta oshiponga.—Ovaroma 8:6.

12. Omeenghedi dilipi hatu dulu okuninga oihakanwa yokulifufya fye vene?

12 Ohatu dulu okuninga noupu oihakanwa yokulifufya fye vene. Omutima u na omakoto otashi dulika u lipopile shi na sha noukwatya inau wapala oo wa kwata moiti ile u lipopile shi na sha nenyono la kwata moiti. (1 Samuel 15:13-15, 20, 21) Omitima detu da nyonauka otashi dulika yo di konge eenghedi di na sha nokulipopila shi na sha nelihumbato inali wapala. Natu tale pashihopaenenwa koshinima shi na sha nomalihafifo. Omalihafifo amwe omawa noku shii okuhafelwa. Ndele mahapu omomalihafifo ounyuni ou—eekino, eeprograma dokoTV nosho yo okoInternet—otaa fifa ohoni noinaa koshoka. Oshipu okwiitavela kutya ohatu dulu okutala omalihafifo oo mai nope he na okuyahamekwa kuo. Vamwe ohava tomhafana nokuli kutya: “Itashi piyaaneke eliudo lange, onghee hano oshike sha puka?” Ndele ovanhu va tya ngaho otave ‘lifufya vo vene nomatomhafano oipupulu.’—Jakob 1:22, yelekanifa NW.

13, 14. (a) Oshihopaenenwa shopamishangwa shilipi tashi ulike kutya eliudo letu ihali tu pe alushe ewiliko li shi okulineekelwa? (b) Ongahelipi hatu dulu okukala twa lungama tu he lifufye fye vene?

13 Ongahelipi hatu dulu okukala twa lungama tu he lifufye fye vene? Shotete, otwa pumbwa okudimbuluka kutya eliudo lopanhu kali shii okulineekelwa alushe. Tala koshinima shi na sha nomuyapostoli Paulus. Fimbo ina ninga Omukriste, okwa li ha hepeke ovashikuli vaKristus. (Oilonga 9:1, 2) Eliudo laye otashi dulika kala li tali mu piyaaneke pefimbo olo. Ndelenee paushili, okwa li la pukifwa. Paulus okwa ti: “Ame nde shi ningile mokuhashiiva sha nomokuhaitavela.” (1 Timoteus 1:13) Onghee hano, okukala neliudo itali tu piyaaneke shi na sha nomalihafifo onhumba itashi ti kutya ohatu katuka eenghatu da yuka. Eliudo li li nawa nola deulwa nawa kEendjovo daKalunga olo ashike tali dulu oku tu wilika nawa.

14 Ngeenge otwa hala okuhenuka okulifufya fye vene, ope na omaetepo taa kwafa oo twa pumbwa okukaleka momadiladilo. Likonakona ove mwene pamwe neilikano. (Epsalme 26:2; 2 Ovakorinto 13:5) Okulikonakona mwene paushili otashi dulu okupashula omesho oye u mone opo wa pumbwa okuninga omalunduluko metaleko loye ile meenghedi doye. Pwilikina kuvamwe. (Jakob 1:19) Molwaashi okulikonakona mwene ohaku nwefwa mo ketaleko lopaumwene, oshi li pandunge okupwilikina keendjovo di li paushili dOvakriste vakweni ovo va pyokoka. Ngeenge owa mono to ningi omatokolo ile to katuka meenghedi odo tadi limbililike momesho ovaitaveli vakweni ovo ve na ondjele nowino, oshiwa okulipula kutya: ‘Otashi dulika mbela eliudo lange inali deulwa nawa ile pamwe omutima wange otau fufya nge?’ Kala nondjikilile yokulipalula mOmbibeli nomoileshomwa ya kanghamena kOmbibeli. (Epsalme 1:2) Okuninga ngaho otaku ke ku kwafela u kaleke omadiladilo oye, oikala yoye nomaliudo oye metwokumwe nomafinamhango opakalunga.

Natu livangekeni oipupulu yaSatana

15, 16. (a) Meenghendabala daye doku tu pukifa, oipupulu ilipi Satana ha longifa? (b) Ongahelipi hatu dulu okuhenuka okupukifwa koipupulu ya tya ngaho?

15 Satana oha longifa oipupulu i lili noku lili meenghendabala daye doku tu pukifa. Oha kendabala oku tu itavelifa kutya oiniwe yopamaliko ohai eta elao nembilipalelo, ndele luhapu hasho hashi kala ngaho paulelalela. (Omuudifi 5:9-11) Okwa hala tu itavele kutya ounyuni ou woukolokoshi otau ka kala po fiyo alushe, nonande ope na euliko la yela kutya otu li ‘momafiku axuuninwa.’ (2 Timoteus 3:1-5) Satana ota xumifa komesho ediladilo olo kutya okulalakanena onghalamwenyo inai koshoka paenghedi inaku nyika oshiponga, nokuli nonande ovaholi vomalihafifo luhapu ohava mono oilanduliko inyikifa oluhodi. (Ovagalati 6:7) Ongahelipi hatu dulu okuhenuka okupukifwa koipupulu ya tya ngaho?

16 Kwafelwa koihopaenenwa yopaMbibeli. Ombibeli oi na oihopaenenwa tai londwele yoohandimwe ovo va li va pukifwa koipupulu yaSatana. Vamwe ova li ve hole oinima yopamaliko, vamwe kava li vali ve shii eityo lefimbo olo va li mulo nosho yo vamwe ova ya moluhaelo, ndele oidjemo oya li ii kwaaveshe ovo. (Mateus 19:16-22; 24:36-42; Lukas 16:14; 1 Ovakorinto 10:8-11) Lihonga koihopaenenwa yokunena. Shinyikifa oluhodi, omafimbo amwe Ovakriste vamwe ohava kala ve he wete vali kutya efimbo olo tu li mulo ola endelela nohava itavele kutya okulongela Kalunga otaku va imbi okuhafela oinima iwa. Otashi dulika va fiye po oshili nokulalakanena okukalamwenyo kwaasho haku tiwa vati omalihafifo. Ndelenee oohandimwe va tya ngaho ove li “pomufenu,” molwaashi hauxuuninwa elihumbato lavo li he fi lopakalunga otali ke va etela oshiponga. (Epsalme 73:18, 19) Oshi li pandunge okulihonga komapuko avamwe.—Omayeletumbulo 22:3.

17. Omolwashike Satana ha xumifa komesho oipupulu oyo kutya Jehova ke tu hole noine tu valula tu na ongushu?

17 Ope na natango oipupulu imwe oyo Satana a longifa nomupondo—oipupulu oyo kutya Jehova ke tu hole noine tu valula tu na ongushu. Satana okwe lihonga oule womido omayovi shi na sha novanhu inava wanenena. Oku shi shii nawa kutya etekomukumo otali dulu oku tu nghundipaleka. (Omayeletumbulo 24:10) Onghee hano, oha xumifa komesho oipupulu oyo kutya fye katu na ongushu momesho aKalunga. Ngeenge otwa “natwa poshi” ndele hatu itavele kutya Jehova ke na ko nasha nafye, otashi dulika tu kale twa hala okusholola. (2 Ovakorinto 4:9) Osho osho naanaa Omupukifi munene a hala! Onghee hano, ongahelipi hatu dulu okukala twa lungama tu ha pukifwe koipupulu yaSatana oyo?

18. Ombibeli otai tu shilipaleke ngahelipi kutya Jehova oku tu hole?

18 Dilonga paumwene osho Ombibeli tai ti kombinga yohole yaKalunga yoku tu hola. Eendjovo daKalunga otadi longifa omafaneko taa kumu omutima oku tu shilipaleka kutya oku tu wete noku tu hole pauhandimwe. Oha pimhile omahodi oye “moshimbudju” shaye, sha hala okutya oha mono noha dimbuluka okulila kwoye eshi to kondjo u kale omudiinini. (Epsalme 56:9) Oku shi shii ngeenge u na ‘omutima wa teyauka’ noha kala popepi naave momafimbo a tya ngaho. (Epsalme 34:19) Oku shii oukwatya woye aushe, mwa kwatelwa omuvalu ‘weexwiki dokomutwe woye.’ (Mateus 10:29-31) Komesho yaaishe, Kalunga okwa “yandja Omona waye Ewifa” omolwoye. (Johannes 3:16; Ovagalati 2:20) Omafimbo amwe otashi dulika u mone shidjuu okwiitavela kutya omishangwa odo otadi yukifwa kwoove. Ndele otu na okwiitavela osho Jehova a ti. Okwa hala tu itavele kutya ke tu hole ashike tu li ongudu ndele oku tu hole yo pauhandimwe.

19, 20. (a) Omolwashike sha fimana okudidilika nokukondjifa oipupulu yaSatana oyo kutya Jehova ke ku hole? (b) Ongahelipi omupashukili umwe omweendi a kwafela ovo va teka omukumo?

19 Didilika oipupulu oyo noku i kondjifa. Ngeenge ou shi shii kutya omunhu ota popi oipupulu, oto dulu okuliamena u ha pukifwe. Sha faafana, okushiiva kutya Satana okwa hala oku ku itavelifa oipupulu oyo kutya Jehova ke ku hole otashi dulu okukala ekwafo linene. Mokulinyenga koshitukulwa shonhumba shOshungonangelo osho sha londwela shi na sha nomakoto aSatana, Omukriste umwe okwa ti: “Inandi shi shiiva nande onale kutya Satana oha kendabala okulongifa omaliudo ange opo a teye nge omukumo. Okukala ndi shi shii osha pa nge eenghono dokukondjifa omaliudo oo.”

20 Diladila koshimoniwa shomupashukili omweendi womoshilongo shomuAmerika lokOlukadi. Ngeenge ta ningi omatalelepo oufita okutalela po ovaitaveli vakwao ovo va teka omukumo, luhapu ohe va pula ta ti: ‘Mbela owa itavela mOukwatatu?’ Omunhu oo a teka omukumo luhapu oha nyamukula ta ti: ‘Hasho nande,’ molwaashi oku shi shii kutya Oukwatatu ou li oipupulu imwe yaSatana. Opo nee omupashukili omweendi ta pula ta ti: ‘Mbela owa itavela momundilo woheli?’ Natango enyamukulo ohali kala: ‘Hasho nande!’ Opo nee omupashukili omweendi te va lombwele kutya ope na natango oipupulu yaSatana oyo ihai didilikwa kutya oyo oipupulu. Omupashukili oo oha yukifa elitulemo lavo kokatendo 21 pepandja 249 lembo Draw Close to Jehovah,b olo tali nyaneke pomutenya oipupulu oyo kutya Jehova ke tu hole pauhandimwe. Omupashukili oo omweendi ota hokolola kutya oha mono oidjemo iwa mokukwafela monghedi oyo ovo va teka omukumo va didilike oipupulu yaSatana noku i kondjifa.

Liamena komapukifo

21, 22. Omolwashike inatu efwa ngahenya shi na sha nomakoto aSatana, notu na okukala twa tokola toko okuninga shike?

21 Momafiku aa axuuninwa elela, ohatu dulu okuteelela Satana a hapupalife neenghono oipupulu nomapukifo. Ndele oshi shii okupandulwa eshi Jehova ine tu efa ngahenya shi na sha nomakoto aSatana. Ombibeli noileshomwa ya kanghamena kOmbibeli ‘yomupiya omudiinini nomunaendunge’ otai nyaneke nawa pomutenya eenghedi dii dOndiaboli. (Mateus 24:45) Molwaashi otwa londwelwa komesho yefimbo, otashi tu kwafele tu kale twe lilongekida okukondja.—2 Ovakorinto 2:11.

22 Onghee hano, natu livangekeni okutomhafana kwovashunimonima. Natu kale twa tokola toko okuhenuka omwiyo u na ekonda wokulifufya fye vene. Natu didilike nokukondjifa oipupulu aishe yaSatana. Mokuninga ngaho, ohatu ka amena ekwatafano letu ‘naKalunga koshili,’ oo e tonde omapukifo.—Epsalme 31:5, NW; Omayeletumbulo 3:32.

[Omashangelo opedu]

a Shi na sha noludi loshityalonga osho sha tolokwa “hongaula” mEhololo 12:9, embo limwe lomauyelele otali ti kutya otashi “ulike keenghatu tadi twikile odo da ninga onghedindjikilile.”

b La nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.

Oto dimbuluka?

• Omolwashike ku na omapukifo mahapu mounyuni kunena?

• Ongahelipi hatu dulu okukala twa lungama tu ha pukifwe kovashunimonima?

• Ongahelipi hatu dulu okukala twa lungama shi na sha neamo lokulifufya fye vene?

• Ongahelipi hatu dulu okuhenuka okupukifwa koipupulu yaSatana?

[Efano pepandja 17]

Ino lifufya ove mwene ngeenge tashi uya pomalihafifo

[Efano pepandja 18]

Opo u kale wa lungama u he lifufye, likonakona ove mwene pamwe neilikano, pwilikina kuvamwe, nosho yo kala nondjikilile yokulipalula nEendjovo daKalunga

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe