Inamu pa Satana omhito
“Inamu pa Satana [omhito].” — OVAEFESO 4:27, yelekanifa OB-1986.
1. Omolwashike ovanhu vahapu va limbililwa shi na sha nokukala po kwOndiaboli?
OULE womafelemido, ovanhu vahapu ova kala ve na etaleko kutya Ondiaboli oshishitwa sholuvala litilyana shi na eembinga nomakondo a pandjuka, osho hashi longifa okapani okuundulila ovakolokoshi momundilo woheli. Ndele Ombibeli itai yambidida etaleko la tya ngaho. Nopehe na omalimbililo, omataleko a tya ngaho a puka okwa ningifa ovanhu omamiliyona va kale va limbililwa shi na sha nongeenge Ondiaboli oko ngoo i li shili ile pamwe outumbulilo oo otau ulike ashike kowii oo u li movanhu.
2. Ouyelele umwe u na sha nOndiaboli ulipi tau hangwa mOmishangwa?
2 Ombibeli otai popi ovo va mona Ondiaboli nosho yo oumbangi mukwao wa yela kutya oko i li shili. Jesus Kristus okwa li e i mona ofimbo ya li meulu nokwa li ya popya naye eshi a li kombada yedu. (Job 1:6; Mateus 4:4-11) Nonande Omishangwa inadi popya edina lo venevene loshishitwa osho shopamhepo, otadi shi popi shi li Ondiaboli (osho tashi ti “Omulundili”), molwaashi osha lundila Kalunga. Ohashi ifanwa yo Satana (osho tashi ti “Omupataneki”), molwaashi otashi pataneke Jehova. Satana Ondiaboli okwa popiwa yo e li “eyoka likulu,” tashi dulika molwaashi a longifile eyoka okupukifa Eva. (Ehololo 12:9; 1 Timoteus 2:14) Oha ifanwa yo ‘omunawii.’ — Mateus 6:13, NW.a
3. Epulo lilipi hatu ka kundafaneni moshitukulwa eshi?
3 Tu li ovapiya vaJehova, inatu hala nandenande okukala noikala ya fa yaSatana, omutondi munenenene waKalunga aeke kashili. Onghee hano, natu dulike komayele omuyapostoli Paulus oo taa ti: “Inamu pa Satana [omhito].” (Ovaefeso 4:27, yelekanifa OB-1986.) Imwe yomoikala yaSatana oyo tuhe na okuhopaenena oilipi?
Ino hopaenena Omulundili Munenenene
4. ‘Omunawii’ okwa li a lundila Kalunga a ti ngahelipi?
4 ‘Omunawii’ okwa wana okwiifanwa Ondiaboli, molwaashi oku li omulundili. Omulundili omunhu oo ha popi oinima ihe fi yoshili noha popile vamwe mowii. Kalunga okwa li a lombwela Adam a ti: “Komuti wokushiiva ouwa nowii, ino [lya ko]. Osheshi efiku tuu olo to li kuwo, ove u noku ka fya shili.” (Genesis 2:17) Eva okwa li a shiivifilwa elombwelo olo kwa li la pewa Adam, ndele Ondiaboli oya popya naye okupitila meyoka ya ti: “Nye itamu ka fya shili. Ndelenee Kalunga oku shi shii nokutya, ngenge tamu li kuoo, omesho eni taa pashuka, opo mu shiive ngaashi Kalunga ouwa nowii.” (Genesis 3:4, 5) Nopehe na omalimbililo, Ondiaboli oya li ya lundila Jehova Kalunga; ye mu popila mowii.
5. Omolwashike Diotrefes a li a wana okukatukilwa onghatu?
5 Ovaisrael ova li va lombwelwa taku ti: “Ino endaaenda mokati kovanhu ngaashi [omulundili, OB-1954].” (Leviticus 19:16) Omuyapostoli Johannes okwa li a popya shi na sha nomulundili umwe wopefimbo laye, a ti: “Onda li nda shangela eongalo, ndelenee Diotrefes, ou a hala okukala wotete mokati kavo, ite tu tambula. Onghee hano, ngenge handi uya, ohandi ke mu dimbulukifa oilonga ei he i ningi, eshi he tu lundile neendjovo dii.” (3 Johannes 9, 10) Diotrefes okwa li a lundila Johannes nokwa li a wana okukatukilwa onghatu omolwoikala ya tya ngaho. Mbela ope na Omukriste omudiinini oo a hala okukala noikala ngaashi yaDiotrefes ile okuhopaenena Satana, omulundili munenenene?
6, 7. Omolwashike tuhe na okulundila vamwe?
6 Ovapiya vaJehova ohava lundilwa luhapu nokupopilwa mowii. ‘Ovapristeri ovakulunhu novanongo vomishangwa ova li va fikama ndele tava pe Jesus etimba va fya ouladi.’ (Lukas 23:10) Paulus okwa li a lundilwa komupristeri omukulunhu, Ananias nosho yo kovakulunhu vakwao ovo va li pamwe naye. (Oilonga 24:1-8) Natango Ombibeli otai popi Satana e li ‘omuhokololifi wovamwatate vetu, ou he va hokololifa koshipala shaKalunga omutenya noufiku.’ (Ehololo 12:10) Ovamwatate ovo hava hokololifwa kuSatana, te va lundile, Ovakriste ovavaekwa ovo ve li kombada yedu momafiku aa axuuninwa.
7 Ovakriste kave na nande okulundila ovanhu vakwao. Ndele osho otashi dulu okuningwa ngeenge ohatu yandje oundombwedi u na sha navamwe ndele katu na ouyelele we lixwa po. Koshi yOmhango yaMoses, omunhu ngeenge okwa lundile mukwo owina okwa li ha dulu okudipawa. (Exodus 20:16; Deuteronomion 19:15-19) Kakele kaasho, “ondombwedi i noipupulu tai tandavelifa oipupulu” oya kwatelwa moinima oyo i tondifa koshipala shaJehova. (Omayeletumbulo 6:16-19) Onghee hano, inatu hopaenena nandenande omulundili munenenene.
Henuka oikala yOmudipai wOtete
8. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya Satana “omudipai nghee a dja”?
8 Ondiaboli oi li omudipai. Jesus okwa ti: “[Satana] omudipai nghee a dja.” (Johannes 8:44) Omolwonghatu yaye yotete yokwaamuna ko Adam naEva kuKalunga, Satana okwa ninga omudipai. Okwa etifa efyo lovalihomboli ovo votete nosho yo loludalo lavo. (Ovaroma 5:12) Kungaha, osha yela kutya efyo ola etifwa komunhu wolela, ndele hakowii wongaho.
9. Ngaashi sha ulikwa mu 1 Johannes 3:15, ongahelipi hatu dulu okuninga ovadipai?
9 Shimwe shomOipango Omulongo oyo ya pelwe Ovaisrael otashi ti: “Ino dipaa.” (Deuteronomion 5:17) Omuyapostoli Petrus okwa li a shangela Ovakriste a ti: “Mu ha kale nande umwe mokati keni ta hepekwa shaashi ye omudipai.” (1 Petrus 4:15) Onghee hano, tu li ovapiya vaJehova, katu na okudipaa ovanhu vakwetu. Ndele nande ongaho, ohatu dulu okukala tu na etimba koshipala shaKalunga, ngeenge otu tonde Omukriste mukwetu ile twa hala ngeno a fya. Omuyapostoli Johannes okwa shanga a ti: “Keshe ou ta tondo omumwaxe oye omudipai; ndele mu shi shii, kape nomudipai e nomwenyo waalushe tau kala muye.” (1 Johannes 3:15) Ovaisrael ova li va lombwelwa taku ti: “Omumwanyoko omulumenhu ino mu tonda momutima woye.” (Leviticus 19:17) Natu kale hatu endelele okupongolola po oupyakadi keshe oo tau holoka pokati ketu novaitaveli vakwetu, opo omudipai Satana aha hanaune po oukumwe wetu wopaKriste. — Lukas 17:3, 4.
Kondjifa Omunaipupulu Munenenene
10, 11. Oshike tu na okuninga ngeenge otwa hala okukondjifa omunaipupulu munenenene, Satana?
10 Satana oku li omunaipupulu. Jesus okwa popya shi na sha naye, a ti: “Eshi ta tongo oipupulu, ota tongo eshi shaye mwene, shaashi ye omunaipupulu naxe yayo.” (Johannes 8:44) Satana okwa li a lombwela Eva oipupulu, ofimbo Jesus a li e uya kombada yedu okuhepaulula oshili. (Johannes 18:37) Tu li ovashikuli vaKristus, ngeenge otwa hala okukondjifa Ondiaboli, katu na okupopya oipupulu nokatu na okupukifa vamwe, ndele otu na ‘okupopya oshili.’ (Sakaria 8:16; Ovaefeso 4:25) “Jehova, Kalunga koshili,” oha nangeke ashike noupuna Eendombwedi daye odo hadi popi oshili. Ovakolokoshi itava dulu okukala ovapopikalelipo vaye. — Epsalme 31:5, NW; 50:16; Jesaja 43:10.
11 Ngeenge otwa lenga oufembanghenda wetu wokukala twa manguluka ko koipupulu yaSatana, ohatu ka diinina Oukriste washili, “ondjila yoshili.” (2 Petrus 2:2; Johannes 8:32) Omahongo aeshe opaKriste oku li “oshili yevangeli.” (Ovagalati 2:5, 14) Okuxupifwa kwetu okwe likolelela ‘kokweenda kwetu moshili,’ sha hala kutya, oku i diinina nokukondjifa ‘xe yoipupulu.’ — 3 Johannes 3, 4, 8.
Kondjifa Omushunimonima Munenenene
12, 13. Otu na okutala ko ngahelipi ovashunimonima?
12 Oshishitwa shopamhepo osho sha ninga Ondiaboli osha li nale moshili. Ndele Jesus okwa popya shi na sha nasho, a ti: “Ina kala moshili, osheshi muye kamu na oshili.” (Johannes 8:44) Omushunimonima oo munenenene onghee ngoo ta kondjifa “Kalunga koshili” fiyo okunena. Ovakriste vamwe vomefelemudo lotete ova li va ya “momwiyo waSatana,” va li va ninga oihakanwa yaye, molwaashi ova li va pukifwa ndele tava yapuka mo moshili. Onghee hano, Paulus okwa li a ladipika omulongi pamwe naye, Timoteus, e va pukulule nombili opo va veluke pamhepo nokudja mo momwiyo waSatana. (2 Timoteus 2:23-26) Nomolwaasho osha fimanenena okudiinina oshili nosha fimanenena yo okuhaefa nandenande tu kokwe kovashunimonima.
13 Molwaashi ovalihomboli votete ova li va pwilikina kOndiaboli eshi ye va lombwela oipupulu, ova ninga ovashunimonima. Ngeenge osho sha li ngaho, mbela fyeni otu na okupwilikina kovashunimonima, okulesha oileshomwa yavo ile okutala kouyelele oo tava yandje okupitila mo-Internet? Ngeenge otu hole Kalunga notu hole oshili, itatu ka ninga ngaho. Katu na okweefa ovashunimonima ve uye momaumbo etu noitatu ka popya navo, molwaashi ngeenge otwa ningi ngaho, ohatu ka ‘kwatafana noilonga yavo ii.’ (2 Johannes 9-11) Inatu efa nandenande tu kokwe komakonda Ondiaboli ndele hatu efa po “ondjila yoshili” yopaKriste nokushikula ovahongi ovanaipupulu ovo tava eta “monangumika omalongo opomunghulo” nokukendabala oku tu ‘likola neendjovo domaheka.’ — 2 Petrus 2:1-3.
14, 15. Paulus okwa li a yandja elondwelo lilipi kovakulunhuongalo vomuEfeso nokomulongi pamwe naye, Timoteus?
14 Paulus okwa li a lombwela ovakulunhuongalo Ovakriste vomuEfeso, a ti: “Litaleni hano nye vene, nye mu pashukile noshiunda ashishe, omo mwa nangekwa kOmhepo Iyapuki, eshi [ye] mu ninga ovafita vokulifa eongalo laKalunga, e li lilikolela nohonde [yOmona, NW]. Osheshi ame ondi shii, ngenge nda dja po, omambungu haa [lyana] otae uya ndee taa pumine mokati keni, nao kae na nande onghenda noshiunda. Heeno, munye tamu di yo ovalumenhu tava popi oinima inai yuka, ve lishilile ovalongwa.” (Oilonga 20:28-30) Konima yefimbo, ovashunimonima ovo va li va xunganekwa ove ke uya nova li tava “popi oinima inai yuka.”
15 Mo 65 O.P. lwaapo, omuyapostoli Paulus okwa li a ladipika Timoteus a ‘longife nawa eendjovo doshili.’ Omuyapostoli oo okwa weda ko a ti: “Ndelenee livangeka eendjovo da nyata nomapopyaano ongaho, osheshi ava tava kwatafana nado, ovo tava ka pwila mo moudinikalunga, ndele eendjovo davo otadi ka tandavela muvo ngaashi ombulwa, vamwe vomuvo Himeneus naFiletus, vo ova kanduka mo moshili, eshi tava ti: enyumuko ola ningwa nale, ndele tava nyono po eitavelo lavamwe.” Kungaha, oushunimonima owa li wa hovela. Omuyapostoli Paulus okwa weda ko vali a ti: ‘Nande ongaho, ekanghameno la pama laKalunga otali kala la pamenena.’ — 2 Timoteus 2:15-19, yelekanifa NW.
16. Nonande opa kala omakonda omushunimonima munenenene, oshike she tu kwafela tu kale ovadiinini kuKalunga nokEendjovo daye?
16 Satana okwa kala luhapu ta longifa ovashunimonima nelalakano lokunyateka elongelokalunga lashili, ndele ina pondola sha. Momudo 1868 lwaapo, Charles Taze Russell okwa li a hovela okukonakona noukeka omahongo oo a kala a tambulwa ko oule womido keengeleka dOukwakriste, ndele okwa li a mona kutya omahongo oo okwa kanghamena komafatululo a puka e na sha nOmishangwa. Russell nosho yo ovakongi voshili vakwao ova li va tota po ongudu yovakonakonimbibeli muPittsburgh, muPennsylvania, shomOilongo yaHangana yaAmerika. Momukokomoko womido 140 lwaapo, okudja mo 1868 lwaapo, ovapiya vaJehova ova enda tava mono eshiivo lihapu li na sha naJehova nosho yo Eendjovo daye nohole yavo yoku mu hola nosho yo yokuhola Eendjovo daye oya enda tai kulu. Nonande opa kala omakonda omushunimonima munenenene, okukala oupafi pamhepo kwongudu yomupiya omudiinini nomunaendunge okwa kwafela Ovakriste vashili va kale ovadiinini kuJehova nokEendjovo daYe. — Mateus 24:45.
Ino efa nandenande Omupangeli wounyuni ou e ku nwefe mo
17-19. Ounyuni oo u li mepangelo lOndiaboli oshike, nomolwashike tuhe na okukala tu u hole?
17 Onghedi imwe omo Satana ta dulu oku tu koka omoku tu ningifa tu kale tu hole ounyuni ou, sha hala kutya, oulikumwe wovanhu ovo va tukuka ko kuKalunga. Jesus okwa popya kutya Satana oye “omupangeli wounyuni ou” nokwa ti: “Oye ke na nande sha muame.” (Johannes 14:30) Inatu efa nandenande Satana e tu nwefe mo. Otu shi shii kutya ‘ounyuni aushe ou li mepangelo laye.’ (1 Johannes 5:19) Nomolwaasho Satana okwa li a hetekela okuheka Jesus a tambule ko ngeno “omauhamba aeshe omounyuni” ngeenge okwa katuka onghatu youshunimonima yoku mu ilikana, ndele Jesus okwa li eshi anya filufilu. (Mateus 4:8-10) Ounyuni ou u li mepangelo laSatana ou tonde ovashikuli vaKristus. (Johannes 15:18-21) Onghee hano, itashi kumwifa eshi omuyapostoli Johannes e tu londwela kutya inatu kala tu hole ounyuni.
18 Johannes okwa shanga a ti: “Inamu kala nokuhola ounyuni nakeshe eshi shi li mo. Ngenge pe na ou e hole ounyuni, ohole yaTate kai mo muye. Osheshi keshe eshi shi li mounyuni, ngaashi okahalu kombelela nokahalu komesho noifulalala yokukalamwenyo, inai dja muTate, ndelenee oya dja mounyuni. Ndelenee ounyuni otau xulu po pamwe nokahalu [kao]; ndelenee ou ta longo ehalo laKalunga, oye ta kala alushe.” (1 Johannes 2:15-17) Katu na okukala tu hole ounyuni, molwaashi onghedi yao yokukalamwenyo oi li metwokumwe nokahalu kombelela, nokungaha oi li omhinge filufilu nomifikamhango daJehova Kalunga.
19 Ongahelipi ngeenge otu hole ounyuni ou? Ngeenge osho shi li ngaho, otu na okwiilikana kuKalunga e tu kwafele opo tuha kale tu u hole nopo tu efe po okahalu kao kopambelela. (Ovagalati 5:16-21) Doshili, ohatu ka kendabala okukala tuhe na ‘edilo lasha’ ngeenge otwa kaleke momadiladilo kutya ‘ounyuni ou’ wovakolokoshi otau ‘pangelwa’ ‘keemhepo dowii’ ihadi monika. — Jakob 1:27; Ovaefeso 6:11, 12; 2 Ovakorinto 4:4.
20. Omolwashike taku dulu okutiwa kutya fye ‘katu fi vomounyuni’?
20 Jesus okwa popya shi na sha novahongwa vaye a ti: “Vo kave fi vomounyuni, ngaashi Ame ndi he fi womounyuni.” (Johannes 17:16) Ovakriste ovavaekwa nosho yo oovakwao ovo ve liyapulila Kalunga ohava kendabala okukala va tukuka ko kounyuni ou ngeenge tashi uya poukoshoki wopaenghedi nowopamhepo. (Johannes 15:19; 17:14; Jakob 4:4) Ounyuni ou wouhenouyuki ou tu tonde molwaashi otwa tukuka ko kuo notu li ‘ovaudifi vouyuki.’ (2 Petrus 2:5) Odoshili kutya otu li moulikumwe wovanhu omo mu na ovahaeli, ovanyoni vohombo, ovanyeki, ovakaleli voikalunga, ovalunga, ovanaipupulu neengholwe. (1 Ovakorinto 5:9-11; 6:9-11; Ehololo 21:8) Ndele nande ongaho, ihatu tambula ko “omhepo younyuni,” molwaashi ihatu efa tu pangelwe keenghono doulunde. — 1 Ovakorinto 2:12.
Inamu pa Satana omhito
21, 22. Ongahelipi hatu dulu okutula moilonga omayele aPaulus oo e li mOvaefeso 4:26, 27?
21 Ponhele yokunwefwa mo ‘komhepo younyuni,’ ohatu wilikwa komhepo yaKalunga, oyo hai imike mufye omaukwatya ngaashi ohole nelipangelo. (Ovagalati 5:22, 23, NW) Omaukwatya oo ohae tu kwafele tu kondjife Ondiaboli ngeenge tai ponokele eitavelo letu. Ondiaboli oya hala tu kale hatu ‘mbilingwa kowii, fye tu longe owii,’ ndele omhepo yaKalunga ohai tu kwafele tu ‘efe ehandu, fye tu dje monya.’ (Epsalme 37:8) Odoshili kutya omafimbo amwe otashi dulika tu kale tu na etomheno la yuka lokuhanduka, ndele Paulus ote tu kumaida ta ti: “Handukeni, ndelenee inamu nyona. Inamu efa etango li ningine mu nehandu. Ndele inamu pa Satana [omhito].” — Ovaefeso 4:26, 27, yelekanifa OB-1986.
22 Ehandu otali dulu oku tu ningifa tu nyone ngeenge inali pangelwa. Okukala noikonene otaku dulu okupa Satana omhito yokweetifa okalamauka meongalo ile oku tu ningifa tu longe owii. Onghee hano, otwa pumbwa okupongolola po meendelelo okuhaudafana, hatu shi ningi metwokumwe nomifikamhango daKalunga. (Leviticus 19:17, 18; Mateus 5:23, 24; 18:15, 16) Natu twikileni okuwilikwa komhepo yaKalunga, opo tu kale nelipangelo notuha efe nandenande ehandu li tu ningife tu kwatele vamwe onghone ile tu va popile mowii ile tu kale tu va tonde.
23. Omapulo elipi hatu ka kundafaneni moshitukulwa tashi landula?
23 Fiyo opapa, otwa kundafana shi na sha noikala yonhumba yaSatana oyo tuhe na okuhopaenena. Ndele ovaleshi vamwe otashi dulika ve lipule kutya: Mbela otu na okukala twa tila Satana? Omolwashike Satana ha xwaxwameke ovanhu va hepeke Ovakriste? Notu na okuninga shike opo tuha findwe kOndiaboli?
[Eshangelo lopedu]
a Tala etukulwa eti-12 lembo Eshiivo olo tali twala komwenyo waalushe, la nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Omolwashike tuhe na nandenande okulundila vamwe?
• Metwokumwe na 1 Johannes 3:15, ongahelipi hatu dulu okuhenuka okukala ovadipai?
• Otu na okutala ko ngahelipi ovashunimonima, nomolwashike?
• Omolwashike tuhe na okukala tu hole ounyuni?
[Efano pepandja 5]
Itatu ka efa nandenande Ondiaboli i hanaune po oukumwe wetu wopaKriste
[Efano pepandja 7]
Omolwashike Johannes e tu londwela kutya inatu kala tu hole ounyuni?