“Longa oshilonga shomuudifi wevangeli”
“Kala [oupafi, NW] moinima aishe, . . . longa oshilonga shomuudifi wevangeli.”—2 TIMOTEUS 4:5.
1. Oshilonga shilipi Jesus a pa ovashikuli vaye?
EDINA laJehova nomalalakano aye otai udifwa kombada yedu alishe. Osho otashi ningwa molwaashi oshiwana shaKalunga she mu liyapulila osha tala ko elombwelo olo Jesus Kristus a pa ovashikuli vaye la kwata moiti, eshi a ti: “Indeni . . . ka ningeni ovanhu [vomoiwana aishe] ovalongwa vange, noku va [ninginifa] medina laXe nolOmona nolOmhepo Iyapuki, noku va longa okudiinina aishe ei nde i mu lombwela.”—Mateus 28:19, 20, yelekanifa NW.
2. Omupashukili Timoteus okwa pewa elombwelo lilipi, nonghedi imwe ilipi omo ovapashukili Ovakriste tava dulu okuwanifa po oukalele wavo?
2 Ovahongwa vaJesus vomefelemudo lotete ova li va tala ko oshilonga osho sha kwata moiti. Pashihopaenenwa, omuyapostoli Paulus okwa ladipika omupashukili Omukriste mukwao Timoteus a ti: “Longa oshilonga shomuudifi wevangeli, wanifa [po oukalele woye filufilu, NW].” (2 Timoteus 4:5) Kunena, onghedi imwe omo omupashukili ta wanifa po oukalele waye oyo okukala e li omuudifi wOuhamba omuladi, ha kufa ombinga pandjikilile moukalele. Pashihopaenenwa, omupashukili wEkonakono lEmbo lomEongalo oku na oufembanghenda muwa wokukwatela komesho moilonga yokuudifa nosho yo wokudeula vamwe. Paulus okwa wanifa po oshinakuwanifwa shaye shokuudifa onghundana iwa nokwa kwafela okudeula vamwe omolwoukalele.—Oilonga 20:20; 1 Ovakorinto 9:16, 17.
Ovaudifi vevangeli vonale ovaladi
3, 4. Filippus okwa li e na oimoniwa ilipi e li omuudifi wevangeli?
3 Ovakriste vonale ova li va shiivika ve li ovaudifi vevangeli ovaladi. Diladila omuudifi wevangeli Filippus. Okwa li umwe ‘womovalumenhu va-7 ve shii kulineekelwa, ve yadi omhepo iyapuki neendunge’ ovo va li va hoololwa va tukulile eendja efiku keshe ovafiyekadi Ovakriste ovapopi vOshigreka novapopi vOshiheberi muJerusalem, nope he na onhondo. (Oilonga 6:1-6) Konima eshi oshilonga osho she likalekelwa sha pwa nomahepeko e lihanifa Ovakriste aveshe kakele kovayapostoli, Filippus okwa ya kuSamaria. Oko okwa udifa onghundana iwa nokwa li a pamekwa komhepo iyapuki a te mo eendemoni nokuvelula oingudu naavo va fya ombada. Ovasamaria vahapu ova tambula ko etumwalaka lOuhamba nova li va ninginifwa. Mokuuda osho sha ningwa po, ovayapostoli muJerusalem ova tuma omuyapostoli Petrus naJohannes kuSamaria opo ovaitaveli ovo opo va ninginifwa va dule okumona omhepo iyapuki.—Oilonga 8:4-17.
4 Natango omhepo yaKalunga oya wilika Filippus a shakeneke elenga lOkuetiopia mondjila yokuya kuGasa. Konima yefatululo la yela laFilippus li na sha nexunganeko laJesaja, “elenga la kula lohamba omukainhu Kandake [wokuEtiopia]” ola itavela Jesus Kristus nola li la ninginifwa. (Oilonga 8:26-38) Konima yaasho Filippus okwa ya kuAsdod ndele ta i kuKesarea, a enda ‘ta udifa evangeli moilando.’ (Oilonga 8:39, 40) Okwa tula po shili oshihopaenenwa shiwa mokulonga oilonga yokuudifa evangeli.
5. Ovanakadona vane vaFilippus ova li va shiivikila unene shike?
5 Filippus okwa li natango e lipyakidila moukalele muKesarea omido 20 lwaapo konima yaasho. Eshi Paulus naLukas va kala meumbo laye, okwa li “e novana oukadona vane, ava va li ve noshali yokuxunganeka.” (Oilonga 21:8-10) Osha yela kutya ova li va deulwa nawa pamhepo, va li ve na ouladi moukalele nova li nokuli ve na oufembanghenda wokupopya paxunganeko. Ouladi wovadali u na sha noukalele otau dulu okukala noshidjemo shiwa movanamati novanakadona kunena, tau ve linyengifa va ninge okuudifa evangeli nouladi oilonga yonghalamwenyo yavo aishe.
Ovaudifi vevangeli ovaladi kunena
6. Ovaudifi vevangeli vomefelemudo lotete ova pondola shi fike peni?
6 Mexunganeko laye linene tali ulike kefimbo letu nokefimbo lexulilo, Jesus Kristus okwa ti: “Tete evangeli oli na okuudifilwa oiwana aishe.” (Markus 13:10) Exulilo oli na okuuya konima eshi onghundana iwa ya udifilwa “ounyuni aushe.” (Mateus 24:14) Eshi Paulus novaudifi vakwao vevangeli vomefelemudo lotete va udifa onghundana iwa, vahapu ova ninga ovaitaveli nomaongalo okwa li a totwa po meenhele dihapu mOuhamba waRoma aushe. Ovakulunhuongalo ovo va li va nangekwa va longe momaongalo oo ova kufa ombinga pamwe novamwaxe novamwaina moilonga yokuudifa evangeli nova tandavelifa oilonga yokuudifa keshe pamwe. Eendjovo daJehova oda tandavela noda findana momafiku oo, ngaashi ashike tadi ningi kunena molwaashi omamiliyona Eendombwedi daJehova otaa longo oilonga yokuudifa evangeli. (Oilonga 19:20) Mbela ou li umwe womovahambeleli vaJehova va hafa?
7. Ovaudifi vOuhamba otava ningi shike kunena?
7 Ovaudifi vOuhamba vahapu kunena otava longifa nawa eemhito okutamununa mo okukufa ombinga kwavo moilonga yokuudifa evangeli. Omayovi okwa ya moutumwa, omayovi omafele otaa kufa ombinga moilonga yokuudifa evangeli yefimbo liyadi ve li ovakokolindjila vondjikilile novakwafelikokolindjila. Kai fi tuu oilonga iwa oyo tai longwa kovalumenhu, kovakainhu nounona ve li ovaudifi vOuhamba ovaladi! Doshili, oshiwana shaJehova ashishe otashi hafele omanangeko noupuna aye manene eshi tashi longo shi na ediladilo limwe shi li Ovakriste ovaudifi vevangeli.—Sefanja 3:9.
8. Oilonga yokudidilika ilipi tai longwa paife, noolyelye tave i longo?
8 Kalunga okwa pa ovashikuli vaJesus ovavaekwa oshinakuwanifwa shokuudifa onghundana iwa kombada yedu alishe. Ovo otava kwafelwa moilonga ei yokuudifa evangeli komuvalu tau hapupala ‘weedi dimwe’ daKristus. (Johannes 10:16, OB-1954) Paxunganeko, oilonga oyo tai xupifa eemwenyo oya faafanifwa nokudidilika meembaba doipala yaavo tava keme nokunyika oluhodi omolwoixuna aishe oyo tai ningwa paife. Mafiku ovakolokoshi otava ka hanaunwa po. Lwopokati opo, kau fi tuu oufembanghenda okushiivifila ovakali kombada yedu oshili tai xupifa eemwenyo!—Hesekiel 9:4-6, 11.
9. Ongahelipi ovo vape tava dulu okukwafelwa moukalele?
9 Ngeenge otwa kala hatu kufa ombinga moilonga yokuudifa evangeli oule wefimbo, otashi dulika hatu dulu okuninga po sha opo tu kwafele ovo vape meongalo. Omafimbo amwe, ohatu dulu oku va shiva va longe pamwe nafye moukalele. Ovo ve li ovakulunhuongalo otava ladipikwa va ninge keshe osho tava dulu opo va tunge ovaitaveli vakwao pamhepo. Eenghendabala diwa dovapashukili ovalininipiki otadi dulu okuninga shihapu okukwafela vamwe va kale ovaudifi vevangeli ovaladi nohava pondola.—2 Petrus 1:5-8.
Okuyandja oundombwedi eumbo neumbo
10. Kristus nosho yo ovashikuli vaye vonale ova tula po oshihopaenenwa shilipi shi na sha noukalele?
10 Jesus Kristus okwa tulila po ovashikuli vaye oshihopaenenwa sha denga mbada e li omuudifi wevangeli. Shi na sha noukalele waKristus nowovayapostoli vaye, Eendjovo daKalunga otadi ti: “Okwa endaaenda noilando nomikunda ndele okwa udifa evangeli louhamba waKalunga, naavo omulongo navavali ova li pamwe naye.” (Lukas 8:1) Ongahelipi shi na sha novayapostoli vo vene? Konima yokutililwa omhepo iyapuki pOpentekoste 33 O.P., “inava efa okulonga omafiku nomotembeli nomomaumbo nova udifa evangeli laKristus Jesus.”—Oilonga 5:42.
11. PaIlonga 20:20, 21, omuyapostoli Paulus okwa ninga shike moukalele waye?
11 Omolwouladi womuyapostoli Paulus moilonga yokuudifa evangeli, okwa dula okulombwela ovakulunhuongalo Ovakriste vokuEfeso a ti: “Inandi fya ounye oku mu lombwela keshe tuu osho [sha] wapala noku mu longa nopovanhu nomomaumbo.” Eshi Paulus kwa li ta ‘longo momaumbo,’ mbela okwa li ta talele po omaumbo ovalongeli vaJehova vakwao, ta ningi omatalelepo oufita kovaitaveli? Ahowe, omolwaashi okwa twikila okuyelifa ta ti: “Onda hepaululila Ovajuda nOvagreka, ve nokulidilulula nokwaalukila kuKalunga nokwiitavela Omwene wetu Jesus.” (Oilonga 20:20, 21) Vahapu ovo ve liyapulila nale Jehova inava pumbwa elombwelo li na sha “nokulidilulula nokwaalukila kuKalunga nokwiitavela Omwene wetu Jesus.” Paulus okwa deula ovakulunhuongalo Ovakriste muEfeso moukalele weumbo neumbo ofimbo a honga ovo ve he fi ovaitaveli shi na sha nelidilululo neitavelo. Mokuninga ngaho, Paulus okwa li ta hopaenene onghedi oyo ya tulwa po kuJesus.
12, 13. Metwokumwe nOvafilippi 1:7, oshiwana shaJehova osha ninga shike shi na sha noufemba washo wokuudifa?
12 Oukalele weumbo neumbo otau dulu okukala eshongo. Pashihopaenenwa, vamwe ohava handuka ngeenge hatu uya peenhu davo tu na etumwalaka lOmbibeli. Inatu hala okuhandukifa ovanhu. Ndele oukalele weumbo neumbo owopamishangwa, nohole yokuhola Kalunga nosho yo ovanhu vakwetu otai tu linyengifa tu yandje oundombwedi monghedi oyo. (Markus 12:28-31) Opo tu ‘popile nokupameka pamhango’ oufemba wetu wokuudifa eumbo neumbo, otwa twala oikoya keemhangu, mwa kwatelwa Omhangu yoPombada yOilongo yaHangana. (Ovafilippi 1:7, NW) Konyala keshe omhangu oya tokola ya ama kombinga yetu. Oshihopaenenwa shimwe ongaashi eshi tashi shikula:
13 “Okutandavelifa oufo vopamalongelokalunga onghedi youtumwa wokuudifa evangeli yonalenale—ya dja nale eshi omashina okunyanyangida a longwa. Oya kala tai longo nomupondo momalongelokalunga e lili noku lili oule womido. Onghedi oyo yokuudifa evangeli otai longifwa kunena, peenhele dihapu koimhanga yopamalongelokalunga i lili noku lili oyo ovashingifi vEvangeli vayo have li tandavelifa komaumbo omayovi mahapu nokukendabala okupitila momatalelepo ovanhu va mone oilyo meitavelo lavo. . . . Oilonga yelongelokalunga oyo oi na omufika wa faafana koshi yElundulukoveta Lotete [mEkotamhango lOilongo yaHangana] ngaashi elongelokalunga meengeleka nokuudifa koyuudifilo.”—Murdock v. Pennsylvania, 1943.
Omolwashike tu na okutwikila okuudifa?
14. Oshike tashi dulu okukala oidjemo iwa youkalele wetu?
14 Ope na omatomheno mahapu okuudifa eumbo neumbo. Efimbo keshe hatu popi nomuneumbo, ohatu kendabala okukuna ombuto yoshili yopamishangwa. Mokuninga omalishuneko, ohatu kendabala oku i tekela. Otapa dulu okukala oidjemo iwa, omolwaasho Paulus a shanga a ti: “Ame onda twika, Apollos okwa tekela, ndele Kalunga a kulika.” (1 Ovakorinto 3:6) Onghee hano, natu twikileni ‘okutwika nokutekela,’ tu na elineekelo kutya Jehova ‘ota ka kulika.’
15, 16. Omolwashike hatu ningi omalishuneko lwoikando komaumbo ovanhu?
15 Ohatu longo oilonga yokuudifa evangeli molwaashi eemwenyo odi li monghuwo i nonghambe. Mokuudifa ohatu dulu okulixupifa fye vene naava tave tu pwilikine. (1 Timoteus 4:16) Ngeenge otu shi shii kutya omwenyo womunhu ou li moshiponga, mbela ohatu ka ninga ashike eenghendabala dinini opo tu mu kwafele? Hasho nande! Molwaashi otashi ti exupifo kovanhu, ohatu ningi omalishuneko lwoikando komaumbo avo. Eenghalo otadi twikile okulunduluka. Omunhu oo e lipyakidila unene noita dulu okupwilikina oshikando shotete otashi dulika a kale a hala okupwilikina ketumwalaka lOmbibeli oshikando shikwao. Oshilyo shi lili shoukwaneumbo otashi dulika osho shi u ye pomuvelo naasho otashi dulu okutwala meenghundafana dopamishangwa.
16 Haenghalo ashike davo ndele noikala yo yovaneumbo otai dulu okulunduluka. Pashihopaenenwa, okuuda nai omolwokufilwa omuholike otaku dulu okulinyengifa omunhu a pwilikine ketumwalaka lOuhamba. Otwa hala okuhekeleka omunhu, hatu mu kwafele a shiive omhumbwe yaye yopamhepo noku mu ulikila nghee tai dulu okupalulwa.—Mateus 5:3, 4.
17. Etomheno la fimanenena loilonga yetu yokuudifa olilipi?
17 Etomheno la fimanenena lomomatomheno etu okuyandja oundombwedi eumbo neumbo ile okukufa ombinga moukalele wopaKriste meenghedi di lili, olo okukala twa hala okukufa ombinga mokushiivifa edina laJehova. (Exodus 9:16; Exodus 15:3, OB-1954) Kai fi tuu ondjabi iwa eshi oilonga yetu yokuudifa evangeli tai kwafele ovo ve hole oshili nouyuki va ninge ovahambeleli vaJehova! Omupsalme okwa imba a ti: “Ovamati nye noukadona, ovaxungu nounona nye. Ovo tuu, nava tange edina lOmwene, osheshi edina laye olo alike la fimana; oshinge shaye ohashi mane ko eulu nedu.”—Epsalme 148:12, 13.
Okuudifa evangeli ohashi tu etele ouwa paumwene
18. Ongahelipi hatu mono ouwa mokulonga oilonga yokuudifa evangeli?
18 Okulonga oilonga yokuudifa evangeli otashi tu etele ouwa paumwene meenghedi di lili noku lili. Okuya eumbo neumbo hatu twala onghundana iwa otashi tu kwafele tu kulike elininipiko, unene tuu ngeenge itatu tambulwa ko nawa. Opo tu kale ovaudifi vevangeli hava pondola, otwa pumbwa okukala ngaashi Paulus, oo a “ninga omukwao waaveshe muaishe, opo [a] xupife nande ovamwe.” (1 Ovakorinto 9:19-23) Oimoniwa moukalele otai tu kwafele tu kale ovanekeka. Mokulineekela Jehova nokuhoolola nawa eendjovo detu, ohatu dulu okutula moilonga omayele aPaulus taa ti: “Eendjovo deni nadi kale alushe donghenda, da fingala omongwa, nye mu kale mu shi shii nhumbi mu nokunyamukula keshe umwe.”—Ovakolossi 4:6.
19. Ongahelipi ovaudifi vevangeli tava kwafelwa komhepo iyapuki?
19 Oilonga yokuudifa evangeli ohai tu linyengifa yo tu lineekele omhepo iyapuki yaKalunga. (Sakaria 4:6) Natango, oiimati yayo “ohole, ehafo, ombili, onheni, olune, ouwa, eitavelo, ounambili nelipangelo” ohai limonikila moukalele wetu. (Ovagalati 5:22, 23, NW) Ohai nwefa mo okuungaunga kwetu novanhu vakwetu, omolwaashi okuliyandja kewiliko lomhepo otaku tu kwafele tu kale tu na ohole, tu kale tu na ehafo notu na ombili, tu kale tu na onheni nolune, tu ulike ouwa neitavelo nosho yo okuulika ounambili nelipangelo fimbo hatu udifa onghundana iwa.
20, 21. Omanangeko noupuna nomauwa amwe elipi taa di mokukala twe lipyakidila tu li ovaudifi vevangeli?
20 Enangeko noupuna likwao olo hatu mono tu li ovaudifi vevangeli ololo eshi hatu ningi ovanalukeno shi dulife nale. Ngeenge ovanhu tava popi omaupyakadi avo ngaashi omikifi, okuhenoilonga, omaupyakadi omoukwaneumbo, ihatu katuka tu li ovayandjimayele, ndele ohatu va tu omukumo noku va hekeleka nomishangwa. Otu na olukeno novanhu ovo va twikifwa pamhepo ndele otava monika ve hole ouyuki. (2 Ovakorinto 4:4) Nokashi fi tuu enangeko noupuna okuyandja ekwafo lopamhepo kwaavo “ve na oikala iwa kombinga yomwenyo waalushe”!—Oilonga 13:48, NW.
21 Okukufa alushe ombinga moilonga yokuudifa evangeli otaku tu kwafele tu kaleke omadiladilo etu a yukifwa koinima yopamhepo. (Lukas 11:34) Osho oshi na ouwa shili, molwaashi ngeenge itatu ningi ngaho, ohatu dulu okuliyandja komayeleko ohole yokuhola omaliko oo e li apeshe mounyuni ou. Omuyapostoli Johannes okwa ladipika Ovakriste a ti: “Inamu kala nokuhola ounyuni nakeshe eshi shi li mo. Ngeenge pe na ou e hole ounyuni, ohole yaTate kai mo muye. Osheshi keshe eshi shi li mounyuni, ngaashi okahalu kombelela nokahalu komesho noifulalala yokukalamwenyo, inai dja muTate, ndelenee oya dja mounyuni. Ndelenee ounyuni otau xulu po pamwe nokahalu [kao]; ndelenee ou ta longo ehalo laKalunga, oye ta kala alushe.” (1 Johannes 2:15-17) Okukala twe lipyakidila tu li ovaudifi vevangeli notu li ovaladi moilonga yOmwene otashi tu kwafele tu ha kale tu hole ounyuni.—1 Ovakorinto 15:58.
Liongeleleni omamona meulu
22, 23. (a) Omamona elipi e liongelelwa kOvakriste ovaudifi vevangeli? (b) Ongahelipi oshitukulwa tashi landula tashi ke tu kwafela?
22 Oilonga youladi yokuudifa Ouhamba otai eta omauwa taa kalelele. Jesus okwe shi ulika eshi a ti: “Inamu liongelela omamona kombada yedu, oko eenhwishi noilemo hai nyonauna, naku novalunga hava fe, ndee tava vake. Ndelenee liongeleleni omamona meulu, omo eenhwishi ile oilemo ihai nyonauna namu ovalunga ihava fe ndee itava vake. Osheshi oko kwa kala emona loye, oko kwa kala yo omutima woye.”—Mateus 6:19-21.
23 Natu twikileni okuliongelela omamona meulu, tu shi shii kutya itatu dulu okukala tu na oufembanghenda munene u dule oo wokukalela po Omwene Omunapangelo aeshe Jehova tu li Eendombwedi daye. (Jesaja 43:10-12) Eshi hatu wanifa po oshilonga shetu tu li ovakalele vaKalunga, otashi dulika hatu ka kala tu udite ngaashi omukainhu Omukriste oo e na omido 90 nasha oo a popya shi na sha nonghalamwenyo yaye ile moilonga yaKalunga a ti: “Momukokomoko wayo onda kala handi pandula Jehova omolwokulididimikila nge omido adishe odo, nohandi ilikana nda mana mo a kale Tate omuholike fiyo alushe.” Ngeenge nafye otwa hokwa ekwatafano letu naKalunga, doshili ohatu ka kala twa hala okulonga oilonga yomuudifi wevangeli filufilu. Oshitukulwa tashi landula otashi ke tu kwafela tu mone nghee hatu dulu okuwanifa po oukalele wetu filufilu.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Omolwashike tu na okulonga oilonga yokuudifa evangeli?
• Oshike to dulu okutya shi na sha noilonga yovaudifi vevangeli vonale naava vopaife?
• Omolwashike hatu yandje oundombwedi eumbo neumbo?
• Ongahelipi ho mono ouwa paumwene mokulonga oilonga yokuudifa evangeli?
[Efano pepandja 12]
Kunena ope na yo ovaudifi ve na ehafo ngaashi ovaudifi vevangeli Filippus novanakadona
[Efano pepandja 16]
Ongahelipi to mono ouwa paumwene eshi to shiivifile vamwe onghundana iwa?