Okufila oshisho ovanamido—oshinakuwanifwa shopaKriste
“Ndele fiyo omoukulupe weni, Aame tuu ou, ndi li ngaashi nda kala, fiyo otamu kulu, tamu mene eenghwakutoka onda hala oku mu kuminina.”—JESAJA 46:4.
1, 2. Ongahelipi efiloshisho laTate yetu womeulu la yooloka ko kwaalo hali yandjwa kovadali vopanhu?
OVADALI ovadiinini ohava tekula ovana vavo okudja kouhanana fiyo omomido omulongo nasha. Nokuli nongeenge ovanyasha va fika moukulunhu nokukala ve na omaukwaneumbo avo, ooxe nooina ohava twikile oku va pa elitulemo neyambidido lopahole.
2 Nonande ope na engabeko kwaasho ovanhu tava dulu okuningila ovana vavo, Tate yetu womeulu ota dulu alushe okupa ovapiya vaye ovadiinini elitulemo neyambidido lopahole. Jehova okwa lombwela oshiwana shaye oshihoololwa shonale a ti: “Ndele fiyo omoukulupe weni, Aame tuu ou, ndi li ngaashi nda kala, fiyo otamu kulu, tamu mene eenghwakutoka onda hala oku mu kuminina.” (Jesaja 46:4) Kadi fi tuu eendjovo tadi shilipaleke kOvakriste ovanamido! Jehova iha efa nande ovo ve li ovadiinini kuye. Ponhele yaasho, ota udaneke oku va yambidida noku va wilika monghalamwenyo yavo aishe, nokuli nomoukulupe.—Epsalme 48:15.
3. Oshike tashi ka kundafanwa moshitukulwa eshi?
3 Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena okunakonasha novanamido kwaJehova kwopahole? (Ovaefeso 5:1, 2) Natu konakoneni eenghedi omo ovadalwa, ovakulunhuongalo nosho yo Ovakriste oohandimwe tava dulu okufila oshisho eemhumbwe doilyo oyo ya kulupa youmwainafana wetu womounyuni aushe.
Oshinakuwanifwa shetu tu li ovadalwa
4. Ovadalwa Ovakriste ove na oshinakuwanifwa shilipi shi na sha novadali vavo?
4 “Fimaneka xo nanyoko.” (Ovaefeso 6:2; Exodus 20:12) Neendjovo odo di li paunafangwa notadi ti sha, da dja mOmishangwa dOshiheberi, omuyapostoli Paulus okwa dimbulukifa ovadalwa oshinakuwanifwa osho ve na shi na sha novadali vavo. Ndele mbela eendjovo odo otadi longo ngahelipi shi na sha nokufila oshisho ovanamido? Oshihopaenenwa tashi hafifa shopefimbo olo la tetekelela efimbo lOukriste otashi ke tu kwafela tu nyamukule epulo olo.
5. (a) Oshike tashi ulike kutya Josef ina dimbwa oshinakuwanifwa shaye e li omudalwa? (b) Otashi ti ngahelipi okufimaneka ovadali vetu, noshihopaenenwa shiwa shilipi Josef a tula po moshinima osho?
5 Oule womido di dule 20, Josef ka li a mona xe omunamido, tatekulululwa Jakob. Ndele osha yela kutya Josef ka li a kanifa ohole yaye yokuhola xe Jakob. Doshili, eshi Josef e lihololela shili ovamwaxe, okwe va pula a ti: “Tate e nomwenyo tuu natango?” (Genesis 43:7, 27; 45:3) Pefimbo opo, edu laKanaan ola li tali mono oixuna kondjala. Onghee hano, Josef okwa tuma ondjovo kuxe, a ti: “Ila kuame, ino kala ko! Ndele ove ho dulu okukala medu laGosen nokukala popepi naame . . . Ndele ame ohandi ke ku kalela noshisho.” (Genesis 45:9-11; 47:12) Heeno, okufimaneka ovadali ovanamido okwa kwatela mo oku va amena noku va pa oinima yopalutu ngeenge itava dulu okulifila oshisho vo vene. (1 Samuel 22:1-4; Johannes 19:25-27) Josef okwa tambula ko oshinakuwanifwa osho nehafo.
6. Ongahelipi Josef a ulika kutya oku hole shili xe, nongahelipi hatu dulu okuhopaenena oshihopaenenwa shaye?
6 Nenangeko noupuna laJehova, Josef okwa ninga umwe womovalumenhu oipuna novanaenghono vaEgipti. (Genesis 41:40) Ndele ine litala ko a fimana unene ile e lipyakidila unene nokufimaneka xe omunamido 130. Eshi a uda kutya Jakob (ile Israel) okwa li pokufika, “Josef okwa manga etemba laye, nokwa ya a ka shakene naxe Israel. Ndele ye eshi a fika kuye, okwe mu dingatela mofingo nokwa lilile lule mofingo yaye.” (Genesis 46:28, 29) Ehambelelo olo kala li ashike euliko lefimaneko longahenya. Josef okwa li e hole neenghono xe omunamido noka li a fya ohoni okuulika ohole yaye. Ngeenge otu na ovadali va kulupa, mbela ohatu ulike yo nehalo liwa ohole yetu yoku va hola?
7. Omolwashike Jakob kwa li a hala okupakwa muKanaan?
7 Eliyandjo kuJehova laJakob ola kala la pama fiyo a fya. (Ovaheberi 11:21) Omolweitavelo laye momaudaneko aKalunga, Jakob okwa pula opo oshimhu shaye shi ka pakwe muKanaan. Josef okwa fimaneka xe mokudimina eindilo olo, nonande okwa li mwa kwatelwa eefuto dihapu neenghendabala.—Genesis 47:29-31; 50:7-14.
8. (a) Elinyengotomheno letu linene olilipi li na sha nokufila oshisho ovadali va kulupa? (b) Omupiya wefimbo liyadi umwe okwa ninga po shike opo a file oshisho ovadali vaye va kulupa? (Tala oshimhungu pepandja 15.)
8 Oshike she linyengifa Josef a file oshisho xe? Nonande ohole nokukala e udite e na oshikolo kwaao e mu dala nokwe mu tekula oyo kwa li tai dana onghandangala, osha yela kutya Josef okwa li yo a hala okuhafifa Jehova neenghono. Nafye otu na okukala nehalo la faafana. Paulus okwa shanga a ti: “Omufiyekadi ngenge e nounona ile ovatekulu, vo nave lilonge tete okufila oshisho ovaneumbo lavo mouyuki nokwaalulila ovakulunhu vavo eyakulo liwa, osheshi osho sha wapala moipafi yaKalunga.” (1 Timoteus 5:4) Doshili, ohole yokuhola Jehova netilofimaneko loku mu tila otai ke tu linyengifa tu file oshisho ovadali vetu va kulupa, kashi na nee mbudi kutya omashongo elipi tashi dulika a kwatelwa mo moku shi ninga.a
Nghee ovakulunhuongalo tava ulike kutya ove na ko nasha
9. Oolyelye Jehova a nangeka po va life oshiunda, mwa kwatelwa Ovakriste ovanamido?
9 Pexulilo longhalamwenyo yaye ile, Jakob okwa popya Jehova e li “Kalunga, ou wa li Omufita wange, okudja kokudalwa kwange fiyo nena eli.” (Genesis 48:15) Kunena, Jehova ota lifa ovapiya vaye vokombada yedu okupitila movapashukili ile ovakulunhuongalo Ovakriste, koshi yewiliko lOmona waye, Jesus Kristus, “omufita omukulunhu.” (1 Petrus 5:2-4) Ongahelipi ovapashukili tava dulu okuhopaenena Jehova eshi tava file oshisho ovanamido moshiunda?
10. Oshike sha ningwa po opo ku yandjwe ekwafo lopainiwe kOvakriste ovanamido? (Tala oshimhungu pepandja 17.)
10 Okafimbo kaxupi konima eshi eongalo lopaKriste la totwa po, ovayapostoli ova nangeka po “ovalumenhu va-7 ve shii kulineekelwa, ve yadi Omhepo Iyapuki neendunge,” va pashukile ‘okutukulwa keshe efiku’ kwoikulya omolwovafiyekadi Ovakriste ovo ve na omhumbwe. (Oilonga 6:1-6) Konima yaasho, Paulus okwa lombwela omupashukili Timoteus a shange ovafiyekadi ovanamido ve shii okuhopaenenwa momuvalu waavo va li ve na okumona ekwafo lopainiwe. (1 Timoteus 5:3, 9, 10) Sha faafana, ovapashukili veongalo kunena ohava unganeke nehalo liwa ekwafo okukwafela Ovakriste ovanamido ngeenge sha pumbiwa. Ndelenee omwa kwatelwa shihapu mokufila oshisho ovanamido ovadiinini.
11. Jesus okwa popya shike shi na sha nomukainhu ohepele oo a yandja omayambidido manini?
11 Pexulilo loukalele waye kombada yedu, Jesus okwa li omutumba motembeli “ndele okwa tala ovanhu nhumbi tava umbile oimaliwa moshikefa.” Ndele opa li umwe oo kwa li a nana elitulemo laye. Ehokololo otali ti: “Ope ke uya omufiyekadi wohepele, ndee ta umbile mo oumaliwa vavali, kumwe okahaulapa kamwe ngeno.” Jesus okwa ifana ovahongwa vaye kuye ndele te va lombwele ta ti: “Oshili handi mu lombwele: omufiyekadi ou wohepele okwa tula mo shihapu, e dule aveshe ovo va umbila mo moshikefa. Osheshi aveshe ova umbila mo eshi inava pumbwa, ndelenee ye moluhepo laye okwa tula mo ashishe eshi e kwete, emona laye alishe.” (Markus 12:41-44) Pashimaliwa, omayambidido omufiyekadi okwa li manini, ndele Jesus okwa li e shii nghee Xe womeulu kwa li a pandula neenghono euliko leliyandjo lomutima aushe la tya ngaho. Kutya nee omufiyekadi ohepele okwa li e na eedula di fike peni, Jesus ina dina osho omukainhu a ninga.
12. Ongahelipi ovakulunhuongalo tava dulu okuulika olupandu lavo omolweyambidido olo hali ningwa kOvakriste ovanamido?
12 Ngaashi Jesus, ovapashukili Ovakriste ihava dini osho ovanamido tava ningi okuxumifa komesho elongelokalunga lashili. Ovakulunhuongalo ove na etomheno okupandula ovanamido omolwokukufa ombinga kwavo moukalele nokukufa ombinga kwavo mokwoongala nomolwenwefemo lavo liwa meongalo nosho yo elididimiko lavo. Eendjovo tadi di komutima tadi tu omukumo otadi dulu okukwafela ovanamido va kale “nelitango” moilonga yavo iyapuki, nokungaha otava henuka okuteka omukumo omolwokuliyelekanifa naasho Ovakriste vamwe tava dulu okuninga ile naasho va ninga nale monakudiwa.—Ovagalati 6:4.
13. Omeenghedi dilipi ovakulunhuongalo tava dulu okulongifa ounghulungu noimoniwa yovanamido?
13 Ovakulunhuongalo otava dulu okudimina ekwafo tali ti sha olo la ningwa kOvakriste ovanamido mokulongifa oimoniwa nounghulungu wavo. Ovanamido ve shii okuhopaenenwa otava dulu okulongifwa omafimbo amwe momauliko ile momapulapulo. Omukulunhuongalo umwe ota ti: “Ovapwilikini ohava yandje lela elitulemo nokupwilikina nawa ngeenge handi pulapula omumwatate ile omumwameme omunamido oo a tekula ounona moshili.” Ovakulunhuongalo meongalo limwe otava hokolola kutya omumwameme omukokolindjila omunamido 71 okwa kala ha pondola mokukwafela ovaudifi vOuhamba va kale ve na ondjikilile yokuya moilonga yomomapya. Okwe va ladipika yo va kale tava ningi oinima oyo “ya fimana,” ngaashi okulesha Ombibeli nomushangwa wefiku nokudilonga kwaasho va lesha.
14. Ongahelipi olutu limwe lovakulunhuongalo la ulika olupandu lalo li na sha nomupashukili mukwao omunamido?
14 Ovakulunhuongalo ohava pandula yo eyambidido lovapashukili vakwao ovanamido. José, oo e na omido 70 nasha nokwa kala omukulunhuongalo omido omilongo, okwa tandwa etando linene efimbo ashike opo la di ko. Molwaashi okwa li e na okuteelela efimbo lile a veluke, okwa li a diladila okweefa po oufembanghenda waye wokukala e li omupashukili omukwatelikomesho weongalo. José okwa ti: “Elinyengo lovakulunhuongalo vakwetu ola kumwifa nge. Ponhele yokutambula ko eetepo lange, ova pula nge kutya ekwafo tali longo lilipi nda pumba opo ndi twikile nokufila oshisho oinakuwanifwa yange.” Nekwafo lomukulunhuongalo omunyasha kuye, José okwa li a dula okutwikila okulonga nehafo e li omupashukili omuunganeki, naasho osha li enangeko noupuna keongalo. Omukulunhuongalo mukwao okwa ti: “Ovamwatate ove na olupandu linene loilonga yaJosé e li omukulunhuongalo. Ove mu hole nove mu fimaneka omolwowino noshihopaenenwa shaye sheitavelo. Ota etele eongalo letu ouwa muhapu.”
Okufilafana oshisho
15. Omolwashike Ovakriste aveshe ve na okukala ve na ko nasha nonghalonawa yovanamido mokati kavo?
15 Havadalwa ashike ovo ve na ovadali ovanamido nosho yo ovapiya va nangekwa po ve na okufila oshisho ovanamido. Mokufaafanifa eongalo lopaKriste nolutu lomunhu, Paulus okwa shanga a ti: “Kalunga okwa pangela olutu kumwe ngaha, ndele a djaleka osho shi he nefimano, efimano linene, opo molutu mu ha kale etukauko, oinhimbu aishe i kale hai filafana oshisho shi fike pamwe.” (1 Ovakorinto 12:24, 25) Opo eongalo lopaKriste li longe moukumwe, oshilyo keshe oshi na okukala shi na ko nasha nonghalonawa yovaitaveli vakwao, mwa kwatelwa ovanamido.—Ovagalati 6:2.
16. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu na ko nasha novanamido ngeenge tu li pokwoongala kwopaKriste?
16 Okwoongala kwopaKriste ohaku yandje omhito iwa yokuulika kutya otu na ko nasha novanamido. (Ovafilippi 2:4; Ovaheberi 10:24, 25) Mbela ohatu longifa efimbo okukundafana novanamido peemhito odo? Ofimbo sha yuka okupula shi na sha noukolele wavo wopalutu, mbela itatu dulu oku va “pa eeshalinghenda dimwe dopamhepo,” tashi dulika moku va lombwela oshimoniwa tashi tungu ile ediladilo lopamishangwa? Molwaashi ovanamido vamwe ihava dulu okweenda nawa, otashi ka kala shiwa okuya kuvo ponhele yokuteelela ovo ve uye kufye. Ngeenge ove na oupyakadi wokuuda ko nawa, ohatu dulu okupopya hatu ende kanini nosha yela nawa. Nopo tu dule shili “okutwaafana omukumo,” otu na okupwilikina nelitulemo kwaasho ovanamido tava ti.—Ovaroma 1:11, 12, yelekanifa OB-1986.
17. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu na ko nasha nOvakriste ovanamido ovo va ngabekelwa momaumbo avo?
17 Ongahelipi ngeenge ovanamido vonhumba itava dulu okukala pokwoongala kwopaKriste? Jakob 1:27 ota ulike kutya oshi li oshinakuwanifwa shetu “okutalela po eefiye novafiyekadi momaudjuu avo.” Ovanamido ihava pandula tuu omatalelepo etu! Eshi a li modolongo muRoma 65 O.P. lwaapo, ‘omukulupe’ Paulus okwa li oye aeke. Okwa li a djuulukwa okumona omulongi mukwao Timoteus ndele ta shange ta ti: “Endelela diva u uye kuame.” (Filemon 9; 2 Timoteus 1:3, 4; 4:9) Nonande ovanamido kave li moukwatwa lelalela, vamwe ova ngabekelwa momaumbo omolwomaupyakadi oukolele. Doshili, otashi dulika tava ti kutya: ‘Kendabala u talele nge po divadiva.’ Mbela ohatu linyenge keindilo olo?
18. Omauwa elipi taa di mokutalela po ovanamido?
18 Inatu dina nande oidjemo iwa yokutalela po omumwatate ile omumwameme wopamhepo omunamido. Eshi Omukriste wedina Onesiforus a li muRoma, okwa konga Paulus neenghono ndele te mu mono, nokonima yaasho ‘okwe mu hekeleka luhapu.’ (2 Timoteus 1:16, 17) Omumwameme umwe omunamido okwa ti: “Ondi hole okukala novanyasha. Osho ndi hole unene oshosho kutya ohava ungaunga naame ngaashi oshilyo shoukwaneumbo wavo. Ohashi tu nge omukumo neenghono.” Omukriste mukwao omunamido okwa ti: “Ohandi pandula shili ngeenge umwe a tumina nge okakalata, a dengela nge ongodi oule ashike wominute dinini ile a talela nge po oule wokafimbo. Ohashi tulumukifa ongomhepo italala nawa.”
Jehova oha yandje ondjabi kwaavo ve na ko nasha
19. Omanangeko noupuna elipi haa di mokufila oshisho ovanamido?
19 Okufila oshisho ovanamido ohaku eta omanangeko noupuna. Okweendafana novanamido nokukala hatu dulu okumona mo shihapu meshiivo nowino wavo oshi li oufembanghenda. Ovafilishisho ohava mono ehafo linene olo hali di mokuyandja nosho yo eliudo lokuwanenwa nombili yokomutima omolwokuwanifa po oshinakuwanifwa shavo shopamishangwa. (Oilonga 20:35) Kakele kaasho, ovo hava file oshisho ovanamido inava pumbwa okutila kutya vo otava ka kala va ekelwashi momido davo domoukulupe. Eendjovo daKalunga otadi tu shilipaleke tadi ti: “Omwenyo ou tau nangeke noupuna, otau ka kutifwa, nomuhekeleki wovakwao ota hekelekwa yo ye mwene.”—Omayeletumbulo 11:25.
20, 21. Jehova oha tale ko ngahelipi ovo hava file oshisho ovanamido, noshike shi na okukala etokolotoko letu?
20 Jehova oha yandje ondjabi kovadalwa ovatilikalunga, kovapashukili nosho yo kOvakriste vakwao ovo tava file oshisho nokuhelihola mwene eemhumbwe dovaitaveli vakwao ovanamido. Omhepo oyo oi li metwokumwe neyeletumbulo eli tali ti: “Ou ta filonghenda eehepele, ota tulike kOmwene. Ndele Ye ote ke mu alulila oshilonga shaye shiwa.” (Omayeletumbulo 19:17) Ngeenge ohole oye tu linyengifa tu filonghenda eehepele, Kalunga okwa tala ko okuyandja kwa tya ngaho ku li okutulika oko ta ka alulila omanangeko noupuna. Ohe tu futu yo omolwokufiloshisho pahole ovalongelikalunga vakwetu ovanamido, ovo vahapu vomuvo va ‘talwa kounyuni ou eehepele, ndele oipuna meitavelo.’—Jakob 2:5.
21 Okwaalulilwa kuKalunga kaku fi tuu kunene! Okwa kwatela mo omwenyo waalushe. Kovapiya vaJehova vahapu, osho otashi ka kala omwenyo waalushe moparadisa kombada yedu, oko oidjemo youfyuululwalunde tai ka kufwa ko novanamido ovadiinini tava ka hafela okupeululwa eenghono davo dounyasha. (Ehololo 21:3-5) Fimbo twa teelela efimbo olo lihafifa, natu twikileni okuwanifa po oshinakuwanifwa shetu shopaKriste shokufila oshisho ovanamido.
[Omashangelo opedu]
a Omolwomaetepo taa longo e na sha nanghee ovadali va kulupa ve na okufilwa oshisho, tala oAwake! yo 8 Febuluali 1994, epandja 3-10.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Ongahelipi ovadalwa tava dulu okufimaneka ovadali vavo va kulupa?
• Ongahelipi ovakulunhuongalo hava ulike olupandu lokupandula ovanamido moshiunda?
• Oshike osho oohandimwe Ovakriste tava dulu okuninga opo va ulike kutya ove na ko nasha shili novanamido?
• Omanangeko noupuna elipi haa di mokufiloshisho Ovakriste ovanamido?
[Oshimhungu pepandja 15]
Eshi ovadali vaye kwa li va pumbwa ekwafo
Philip okwa li ta longo e li omutungi omuliyambi muLiberia mo 1999 eshi a yakula onghundana kutya xe ota ehama unene. Eshi a mona kutya ina ita ka dula okuungaunga nonghalo oye aeke, okwa tokola okushuna keumbo a ka unganeke efiloshisho lopaunamiti laxe.
Philip okwa ti: “Kasha li shipu okushuna, ndele onda li ndi udite kutya oshinakuwanifwa shange shotete osho okufila oshisho ovadali vange.” Momukokomoko womido nhatu da shikula ko, okwa tembulila ovadali vaye keumbo liwa, nokekwafo lOvakriste vakwao vomoshitukulwa, okwa ninga omalunduluko meumbo olo she likolelela keemhumbwe daxe de likalekelwa.
Ina yaPhilip paife okwa li ta dulu okuungaunga nawa noupyakadi woukolele wa kwata moiti waxe yaPhilip. Efimbo opo la di ko, Philip okwa li a dula okudimina eshivo loku ka longa e li omuliyambi koshitaimbelewa shEendombwedi daJehova muMakedonia.
[Oshimhungu pepandja 17]
Inave lipwililikila eemhumbwe daye
Eshi Ada, Omukriste omunamido 85 muAustralia a kala a ngabekelwa meumbo laye omolwokuhenoukolele, ovakulunhuongalo ova ninga omalongekido oku mu kwafela. Ova unganeka ongudu yovaitaveli vakwao ovo kwa li tava dulu oku mu kwafela. Ovamwatate novamwameme ovo ova li va hafa okulonga oilonga ngaashi okuwapaleka, okukosha, okuteleka nosho yo oku ka landa oinima.
Ekwafo olo ola hovela hanga omido omulongo da pita. Fiyo opaife, Eendombwedi daJehova dikwao di dule po 30 oda kwafela mokufiloshisho Ada. Oda twikila oku mu talela po, oku mu leshela oishangomwa yOmbibeli, oku mu shiivifila shi na sha nexumokomesho lopamhepo laavo ve li meongalo nosho yo okwiilikana alushe pamwe naye.
Omukulunhuongalo Omukriste womoshitukulwa okwa ti: “Ovo hava file oshisho Ada ohave shi tale ko shi li oufembanghenda oku mu kwafela. Vahapu ova nwefwa mo koilonga yaye youdiinini youle womido omilongo, nokava li nande tava dulu okulipwililikila eemhumbwe daye.”
[Efano pepandja 14]
Ohatu ulikile ngoo ovadali vetu ovanamido ohole tu na ehalo liwa?
[Efano pepandja 16]
Aveshe meongalo otava dulu okuulikila ovaitaveli vakwao ovanamido ohole yavo