ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w04 6/1 ep. 28-32
  • Ovo tava fimaneke Kalunga ova nangekwa noupuna

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Ovo tava fimaneke Kalunga ova nangekwa noupuna
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Eshongo lomefimbo la pita
  • Omashongo kelongelokalunga letu kunena
  • Otu na mbela okuliyandja ile otu na okukondjifa omutondi?
  • Nghee hatu fimaneke Kalunga tu li ovaudifi vOuhamba
  • ‘Oshivelo shoilonga sha yeuluka’
  • Aagundjuka—Otamu ka longitha ngiini onkalamwenyo yeni?
    Aagundjuka Otamu ka longitha ngiini onkalamwenyo yeni?
  • Mbela oto ke limonikila oshinge shaKalunga?
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2004
w04 6/1 ep. 28-32

Ovo tava fimaneke Kalunga ova nangekwa noupuna

“Otai ke uya i linyongamene koshipala shoye, Omwene, noi fimaneke edina loye.”—EPSALME 86:9.

1. Omolwashike hatu dulu okufimaneka Kalunga meenghedi odo da tongomana shi dulife osho eshito li he na omwenyo tali dulu okuninga?

JEHOVA okwa wana okuhambelelwa keshito laye alishe. Ofimbo eshito laye li he na omwenyo hali mu fimaneke nope he na okupopya, ovanhu fye ohatu dulu okudiladila, okulihonga oinima, okuulika olupandu nosho yo okulongela Kalunga. Onghee hano, omupsalme ofye ta lombwele eshi ta ti: “Edu alishe, kuwilila Kalunga! Imbileni efimano ledina laye ehambelelo, neimbilopandulo laye nali mone etumbaloshinge.”—Epsalme 66:1, 2.

2. Oolyelye ve linyenga kelombwelo lokufimaneka edina laKalunga, nomolwashike?

2 Ovanhu vahapu ova anya okudimina Kalunga ile oku mu fimaneka. Ndelenee moilongo 235, Eendombwedi daJehova di dule pomamiliyona ahamano otadi ulike kutya odi wete “oinima i he wetike” i na sha naKalunga, okupitila moinima oyo a shita nosho yo kutya oda ‘uda’ oumbangi oo tau yandjwa keshito nope he na okupopya. (Ovaroma 1:20; Epsalme 19:3, 4) Mokukonakona Ombibeli, ova dula yo okushiiva Jehova nokukala ve mu hole. Epsalme 86:9, 10 ola xunganeka tali ti: “Oiwana aishe yovapaani, ngaashi we i shita, otai ke uya i linyongamene koshipala shoye, Omwene, noi fimaneke edina loye; osheshi Oove omunene nomulongi woikumifi, Oove auke Kalunga.”

3. Ongahelipi “ongudu inene” tai longo “oilonga iyapuki omutenya noufiku”?

3 Ehololo 7:9, 15 nalo otali hokolola “ongudu inene” yovalongeli vaKalunga tai mu “[longele oilonga iyapuki, NW] omutenya noufiku motembeli yaye.” Osho inashi hala okutya Kalunga ota pula lelalela ovapiya vaye ve mu hambelele nope he na olufuwo, ndele ovapiya vaye ove li ehangano lomounyuni aushe. Onghee hano eshi moilongo imwe etango la ningina, ovapiya vaKalunga keembinga dimwe dedu ove lipyakidila nokuyandja oundombwedi. Kungaha otaku dulu okutiwa kutya etango ihali ningine nande kwaavo tava fimanekifa Jehova. Mafiku “oshinamufudo keshe” otashi ka yelula ondaka yasho okutanga Jehova. (Epsalme 150:6) Ndelenee lwopokati opo, oshike hatu dulu okuninga pauhandimwe tu fimaneke Kalunga? Omashongo elipi hatu dulu okutaalela? Nomanangeko noupuna elipi taa monika kwaavo tava fimaneke Kalunga? Opo tu mone omanyamukulo, natu konakoneni ehokololo lOmbibeli li na sha nepata lOvaisrael laGad.

Eshongo lomefimbo la pita

4. Eshongo lilipi epata laGad kwa li la shakeneka?

4 Fimbo inava ya mEdu lEudaneko, oilyo yepata laIsrael laGad oya li ya pula i efwe i tule medu li na oulifilo muwa koushilo womulonga waJordan. (Numeri 32:1-5) Okukala medu olo okwa li tashi ka pula okulididimikila omashongo a kwata moiti. Omapata oo a li kouninginino womulonga waJordan okwa li taa ka kala e li meameno lefilu laJordan—oshikelelifo shopaushitwe shokukelela omaponokelo opaukwaita. (Josua 3:13-17) Ndelenee shi na sha nomadu okouninginino womulonga waJordan, embo The Historical Geography of the Holy Land, la shangwa kuGeorge Adam Smith, otali ti: “[Omadu oo okwa] lalakana okudja kedu linene la tumbalala laArabia nokae na naanaa oikelelifo yokwaamena. Onghee hano okwa kala alushe haa ponokelwa kovaendauli ovafindjala, vamwe vomuvo ova kala have a ponokele omudo keshe omolwoulifilo.”

5. Ongahelipi Jakob a ladipika oludalo laGad li kondjife ovatondi valo ngeenge tave va ponokele?

5 Epata laGad okwa li le shi endifa ngahelipi koshi yomafininiko oo a li po nope he na olufuwo? Omafelemido komesho yefimbo, xekulululwa yavo Jakob eshi a li e li pokufya okwa xunganeka a ti: “Gad, ovakwaita tave mu totele, ndelenee ye ote va kwata koshififinwa.” (Genesis 49:19) Okutala ashike ngahenya keendjovo odo, otashi dulika di monike da fa tadi teya omukumo. Ndele paushili eityo lado otali lombwele Ovagad kutya nava kondjife ovatondi vavo. Jakob okwa shilipaleka Ovagad kutya ngeenge ova ningi ngaho, ovaponokeli vavo otava ka ya onhapo, ndele Ovagad otave ke va lifa onghaku.

Omashongo kelongelokalunga letu kunena

6, 7. Ongahelipi onghalo yOvakriste kunena ya faafana naayo mwa li epata laGad?

6 Ngaashi epata laGad, Ovakriste kunena otava shakeneke omafininiko nosho yo omaudjuu onghalelo yaSatana, nokape na eameno lopashikumwifilonga olo tali va amene eshi tava kondjifa oinima oyo. (Job 1:10-12) Vahapu vomufye otu na okulididimikila omafininiko okeefikola, okoilonga nosho yo okutekula ounona. Natango ope na omafininiko opaumwene ile omeni letu vene. Vamwe vomufye otu na okulididimikila “ekiya mombelela” molupe loulema ile ouyahame wa kwata moiti. (2 Ovakorinto 12:7-10) Vamwe ova wililwa po komaliudo okukala ve wete inava wana. ‘Omafiku mai’ omoukulupe otashi dulika a imbe Ovakriste ovanamido va longele Jehova neenghono odo kwa li ve na nale.—Omuudifi 12:1.

7 Omuyapostoli Paulus okwe tu dimbulukifa yo kutya ‘otu na okulwifa eemhepo dowii mevalelwa.’ (Ovaefeso 6:12) Otwa dingililwa alushe ‘komhepo younyuni,’ omhepo younashibofa nosho yo enyonauko lopaenghedi olo Satana neendemoni daye tadi xumifa komesho. (1 Ovakorinto 2:12; Ovaefeso 2:2, 3) Ngaashi omutilikalunga Lot, nafye kunena otashi dulika tu yahamekwe koinima ii oyo ovanhu ovo ve tu dingilila hava popi ile hava ningi. (2 Petrus 2:7) Natango ohatu ponokelwa kuSatana nomaponokelo a yukilila. Satana ota lwifa oshixupe shovavaekwa “[ovo] hava diinine oipango yaKalunga ndee ve na ehepaululo laJesus.” (Ehololo 12:17) “Eedi dimwe” daJesus nado ohadi ponokelwa kuSatana ta longifa omashiliko nomahepeko.—Johannes 10:16, OB-1954.

Otu na mbela okuliyandja ile otu na okukondjifa omutondi?

8. Otu na okulinyenga ngahelipi komaponokelo aSatana, nomolwashike?

8 Otu na mbela okulinyenga ngahelipi komaponokelo aSatana? Ngaashi epata lonale laGad, metwokumwe nomalombwelo aKalunga, otu na okukala twa pama pamhepo nokukondjifa omutondi. Shinyikifa oluhodi, vamwe ova hovela okuliyandja komafininiko okukalamwenyo nokuhawanifa po nawa oinakuwanifwa yavo yopamhepo. (Mateus 13:20-22) Ondombwedi imwe oya popya shi na sha nokutya omolwashike okukala pokwoongala meongalo lavo kwa li kwa shuna pedu, ya ti: “Ovamwatate otava ende shili tava loloka. Ova wililwa po neenghono.” Doshili, ope na shihapu osho tashi lolokifa ovanhu kunena. Nomolwaasho oshipu okutala ko okulongela Kalunga ku li yo efininiko, oshinakuwanifwa shidjuu unene. Ndele mbela etaleko la tya ngaho oli li ngoo nawa noli li mondjila?

9. Ongahelipi okutambula ko ondjoko yaKristus taku eta etulumuko?

9 Diladila kwaasho Jesus a lombwela eengudu dovanhu pefimbo laye odo kwa li da lolokifwa nai komafininiko okukalamwenyo, eshi a ti: “Ileni kuame, nye amushe hamu longo nomwa lolokifwa, Ame ohandi mu pe etulumuko.” Mbela Jesus okwa li ta ti kutya etulumuko olo okwa li tali va dilile mokuninipika oilonga yavo yokulongela Kalunga? Mepingafano naasho, Jesus okwa ti: “Litwikeni ondjoko yange nye mu lilonge kuame, osheshi Aame omunambili momutima onde lininipika; ndee tamu limonene eemwenyo deni etulumuko.” Ondjoko oshinima osho sha longwa moiti ile moitenda osho hashi dulifa omunhu ile oshinamwenyo shi humbate omutengi mudjuu. Olyelye mbela ta kala a hala okutambula ko ondjoko ya tya ngaho? Mbela inatu “lolokifwa” nale? Osho, ndele omushangwa wOshigreka oo otau dulu yo okulesha ngaha: “Indeni koshi yondjoko yange pamwe naame.” Diladila ashike: Jesus ota indile e tu kwafele tu humbate omitengi detu! Inatu pumbwa oku shi ninga keenghono detu vene.—Mateus 9:36; 11:28, 29, yelekanifa neshangelo lopedu mo NW; 2 Ovakorinto 4:7.

10. Eenghendabala detu dokufimaneka Kalunga odi na oshidjemo shilipi?

10 Ngeenge hatu tambula ko ondjoko yokukala ovahongwa, otu li hatu kondjifa Satana. Jakob 4:7 okwa udaneka a ti: “Kondjifeni Satana, ndele ye te mu i onhapo.” Osho inashi hala okutya okuninga ngaho oshinima shipu. Okulongela Kalunga otaku pula eenghendabala da mana mo. (Lukas 13:24) Ndele Ombibeli otai udaneke mEpsalme 126:5, tai ti: “Ava hava kunu nomahodi, ohava teya va nyakukwa.” Doshili, itatu longele Kalunga oo e he na olupandu. Ota ‘pe ondjabi ovo tave mu kongo,’ nota nangeke noupuna ovo tave mu fimaneke.—Ovaheberi 11:6.

Nghee hatu fimaneke Kalunga tu li ovaudifi vOuhamba

11. Ongahelipi oukalele womomapya tau tu amene komaponokelo aSatana?

11 Jesus okwa yandja elombwelo a ti: “Indeni hano ka ningeni ovanhu aveshe ovalongwa vange.” Oilonga yokuudifa oyo onghedi ya fimanenena yokupa Kalunga “omahambeleloyambo.” (Mateus 28:19; Ovaheberi 13:15) Okuninga ‘evangeli lombili eenghaku keemhadi’ detu, oshi li oshitukulwa osho sha pumbiwa neenghono ‘shomoilwifo aishe’—tai tu amene komaponokelo aSatana. (Ovaefeso 6:11-15) Okutanga Kalunga moukalele womomapya oshi li onghedi iwa nokupameka eitavelo letu. (2 Ovakorinto 4:13) Otaku tu kwafele tu ha diladile omadiladilo mai. (Ovafilippi 4:8) Okukufa ombinga moukalele womomapya otaku tu pe omhito yokuhafela eendafano novalongelikalunga vakwetu tali tungu.

12, 13. Ongahelipi okukufa ombinga alushe moukalele womomapya haku etele omaukwaneumbo omauwa? Shi faneka.

12 Oilonga yokuudifa otai dulu yo okukala omalipyakidilo mawa koukwaneumbo. Doshili, ovanyasha ova pumbwa omalihafifo e li pandjele. Ndelenee efimbo olo oukwaneumbo tau longifa moukalele womomapya inali pumbwa okukala omutengi mudjuu. Ovadali otava dulu oku li ninga li kale lihafifa mokudeula ovana vavo va kale tava pondola moukalele. Ovanyasha ihava hafele tuu oinima oyo ve shii okuninga nawa? Okukala nondjele mokuhapula shihapu unene shi dulife pokudula kwovanyasha, ovadali otava dulu oku va kwafela va hafele oukalele.—Genesis 33:13, 14.

13 Natango, oukwaneumbo oo hau tange Kalunga pamwe, otau ka kala nomakwatafano a kola pokati koilyo yao. Diladila komumwameme umwe oo a fiwa po komushamane waye e he fi omwiitaveli nokwe mu fiila ounona vatano. Kungaha okwa li a taalela eshongo lokukonga oilonga yokukonga omboloto nokufila oshisho ounona palutu. Mbela okwa li a wililwa po unene ndele ta efa okufila oshisho eemhumbwe dopamhepo dounona vaye? Okwa ti: “Onda konakona nda mana mo Ombibeli noishangomwa ye likolelela kOmbibeli nonda kendabala okutula moilonga osho nda lesha. Onda kala alushe handi i pamwe nounona vange kokwoongala nosho yo moukalele weumbo neumbo. Oshidjemo sheenghendabala dange osha li shike? Ounona vange aveshe vatano ova ninginifwa.” Okukala nombinga iyadi moukalele otaku dulu yo oku ku kwafela meenghendabala doye dokutekula ounona voye “meduliko nomekumaido lOmwene.”—Ovaefeso 6:4.

14. (a) Ongahelipi ovanyasha tava dulu okufimaneka Kalunga keefikola? (b) Oshike tashi dulu okukwafela ovanyasha va ha fye “ohoni evangeli”?

14 Ovanyasha, ngeenge omu li moshilongo omo omhango tai shi pitike, mbela ohamu fimaneke Kalunga mokuyandja oundombwedi kofikola, ile mbela ohamu efa okutila ovanhu ku mu imbe? (Omayeletumbulo 29:25) Ondombwedi yomido 13 muPuerto Rico oya shanga ya ti: “Inandi fya nande ohoni okuudifa mofikola molwaashi ondi shi shii kutya ei oyo oshili. Mongudu yetu ohandi yelula alushe eke lange nokupopya osho nde lihonga mOmbibeli. Ngeenge ndi he na eetundi, ohandi i kongulu yomambo nokulesha embo Young People Ask.”a Mbela Jehova okwa nangeka noupuna eenghendabala daye? Okwa ti: “Omafimbo amwe ovahongwa vakwetu vomongudu yetu ohava pula nge omapulo nohava pula nge nokuli eekopi dembo olo.” Ngeenge owa kala iho yandje oundombwedi monghedi oyo, otashi dulika wa pumbwa okulishilipaleka shi na sha nokutya “ehalo laKalunga lilipi, naashi shiwa, sha wapalela nosha wana” mokukonakona paumwene wa mana mo. (Ovaroma 12:2) Ngeenge owa tomwa u itavele kutya osho we lihonga oshoshili, ito ka kala nande wa fya “ohoni evangeli.”—Ovaroma 1:16.

‘Oshivelo shoilonga sha yeuluka’

15, 16. ‘Oshivelo shoshilonga shinene’ shilipi Ovakriste vamwe va pita musho, nomanangeko noupuna elipi va mona?

15 Omuyapostoli Paulus okwa shanga shi na sha ‘noshivelo shoshilonga shinene’ osho sha li she mu yeulukila. (1 Ovakorinto 16:9) Mbela eenghalo doye otadi ku pitike u pite moshivelo shoilonga sha yeuluka? Pashihopaenenwa, okuya moukalele woukokolindjila wondjikilile ile moukwafelikokolindjila, osha kwatela mo okulongifa eevili 70 ile 50 omwedi keshe moilonga yokuudifa. Luhapu, ovakokolindjila ohava pandulwa kOvakriste vakwao omolwoilonga yavo youdiinini. Ndele okulonga kwavo efimbo lihapu moukalele itaku va ningifa va kale ve udite ve dule ovamwaxe. Ponhele yaasho, ohava kulike oikala oyo Jesus e tu ladipikila eshi a ti natu tye: “Ofye ovapiya vongaho, otwa longa osho ashike twa li tu noku shi longa.”—Lukas 17:10.

16 Oukokolindjila otau pula elipangelo, okuliunganeka nawa nosho yo ehalo lokuninga omaliyambo. Ndele omanangeko noupuna ao okwa yeleka. Omukokolindjila omunyasha wedina Tamika okwa ti: “Okukala ndi shii okulongifa nawa Eendjovo daKalunga doshili oshi li lela enangeko noupuna. Ngeenge to kokola ondjila, oho longifa Ombibeli luhapu. Paife ngeenge handi i eumbo neumbo, ohandi dulu okudiladila kutya omishangwa dilipi tadi wapalele omuneumbo keshe.” (2 Timoteus 2:15, NW) Omukokolindjila wedina Mica okwa ti: “Okumona nghee oshili tai nwefa mo okukalamwenyo kwovanhu, oshi li yo enangeko noupuna likumwifi.” Omunyasha wedina Matthew naye okwa popya shi na sha nehafo ‘lokumona omunhu te uya moshili. Kape na vali ehafo limwe tali dulu oku li pingena po.’

17. Ongahelipi Omukriste umwe a pondola omalimbililo oo kwa li e na shi na sha noukokolindjila?

17 Mbela ito dulu okutala ngeenge oto dulu okuya moshivelo tashi twala koukokolindjila? Otashi dulika wa hala okuninga ngaho ndele ou udite ino wana. Omumwameme omunyasha wedina Kenyatte okwa dimina a ti: “Okwa li nda limbililwa shi na sha noukokolindjila. Okwa li ndi udite inandi wana. Kakwa li ndi shii okulilongekidila omatwalemo ile okutomhafana okudja mOmishangwa.” Ndelenee ovakulunhuongalo ova pula omumwameme omukokolindjila a pyokoka a longe pamwe naye. Kenyatte okwa ti: “Okwa li shihafifa okulonga pamwe naye. Osho osha ningifa nge ndi kale nda hala okukokola ondjila.” Ngeenge owa tuwa omukumo nokudeulwa, otashi dulika naave u kale wa hala okukokola ondjila.

18. Omanangeko noupuna elipi taa dulu okumonika kwaavo hava i moilonga youtumwa?

18 Oukokolindjila otashi dulika u ku yeululile omuvelo opo u mone omaufembanghenda oilonga amwe e lili. Pashihopaenenwa, ovalihomboli vamwe otashi dulika va kale va wana okudeulilwa outumwa ndele tava tumwa va ka udife koilongo i he fi yavo. Ovatumwa ove na okwiika oilonga ipe, tashi dulika ve na okulihonga omalaka mape, omaputuko mape nosho yo oikulya ipe. Ndele omanangeko noupuna oo tava mono otaa ningifa omashongo oo a kale anafangwa. Mildred, oo a longa efimbo lile e li omutumwa noku li muMeksiko okwa ti: “Inandi livela ombedi nandenande omolwetokolo lange lokuninga omutumwa. Osha kala oshinima osho nda halelela okudja eshi nda li okakadona kanini.” Mbela okwa hafela omanangeko noupuna elipi? Okwa ti: “Koshilongo shetu, okumona ovakonakonimbibeli oshidjuu. Oku onda mona ovakonakoni vane ovo va hovela oshita okuya moilonga yomomapya.”

19, 20. Ongahelipi oilonga yaBetel noyopaiwana nosho yo Ofikola yOkudeula mOukalele ya etela vahapu omanangeko noupuna?

19 Omanangeko noupuna manene ohaa monika yo kwaavo ve li moilonga yaBetel koitaimbelewa yEendombwedi daJehova. Sven, omumwatate omunyasha oo ta longo kuNdowishi, okwa popya shi na sha noilonga yaye yomoBetel, a ti: “Ondi udite kutya ohandi ningi oshinima osho shi na ongushu tai kalelele. Okwa li handi dulu okulongifa ounghulungu wange mounyuni. Ndele ngeno osha ka kala ngaashi okutuvikila oimaliwa mombaanga oyo i li pokumbangolota.” Doshili, okulonga u li omuliyambi iha futwa osha kwatela mo eliyambo. Ndele Sven okwa ti: “Ngeenge wa dimbuka, oho kala u shi shii kutya ashishe osho wa longa efiku olo owe shi longela Jehova. Naasho ohashi ku etele omaliudo mahafifa.”

20 Ovamwatate vamwe ova hafela omanangeko noupuna oilonga yopaiwana, okulonga moilonga yokutunga oitaimbelewa moilongo imwe i lili. Ovalihomboli vamwe ovo va longa moilongo i lili i li ihetatu ova shanga va ti: “Ovamwatate oku ove li nawa. Ohashi yahameke omutima okutembukila kumwe ku lili—oikando ihetatu omitima detu oda yahamekwa. Osho osha kala oshimoniwa shiwa kufye!” Nope na yo Ofikola yOkudeula mOukalele. Ohai deula ovamwatate pamhepo ovo va wana ovo inava hombola. Umwe oo a pita mofikola oyo okwa shanga a ti: “Oshidjuu kwaame okumona nghee ndi na oku mu pandula omolwofikola oyo ikumwifi. Ehangano vali limwe lilipi hali ningi eenghendabala neenghono opo li deule ovanhu?”

21. Eshongo lilipi olo Ovakriste aveshe va taalela moilonga yavo yokulongela Kalunga?

21 Heeno, omivelo doilonga dihapu oda yeuluka. Doshili, vahapu vomufye itava dulu okulonga koBetel ile koilongo imwe i lili. Jesus okwa dimina kutya Ovakriste otava imi omivalu doiimati da yooloka omolweenghalo da yoolokafana. (Mateus 13:23) Onghee hano, eshongo kufye tu li Ovakriste olo okuninga ngaashi hatu dulu meenghalo detu, sha hala okutya okukala nombinga iyadi moilonga yaJehova ngaashi eenghalo detu tadi pitike. Ngeenge ohatu ningi ngaho, ohatu fimaneke Jehova nohatu dulu okukala tu na oushili kutya otashi mu hafifa. Diladila kuEthel, omumwameme omunamido oo ha kala meumbo lovakulupe. Oha yandje oundombwedi luhapu kovaneumbo vakwao meumbo lavo noha yandje oundombwedi okupitila motelefona. Nonande oku na omangabeko, oha longo nomutima aushe moilonga yaye.—Mateus 22:37.

22. (a) Omeenghedi dimwe vali dilipi hatu dulu okufimaneka Kalunga? (b) Efimbo likumwifi lilipi twa teelela?

22 Ndele dimbuluka kutya okuudifa oku li ashike onghedi imwe omo hatu fimaneke Jehova. Mokukala tu li oihopaenenwa melihumbato nomeholokepo letu ngeenge tu li koilonga, keefikola nosho yo peumbo, ohatu hafifa omutima waJehova. (Omayeletumbulo 27:11) Omayeletumbulo 28:20 otaa udaneke taa ti: “Omulumenhu e shii kulineekelwa ta nangekwa noupuna shili.” Onghee hano, otu na ‘okukuna nepuniko’ moilonga yetu yokulongela Kalunga, tu shi shii kutya ohatu ka teya nepuniko. (2 Ovakorinto 9:6) Mokuninga ngaho, otashi ka kala oufembanghenda kufye okukala nomwenyo pefimbo olo likumwifi eshi “oshinamufudo keshe” tashi ka fimaneka Jehova nefimaneko olo le mu wana filufilu!—Epsalme 150:6.

[Eshangelo lopedu]

a Embo Questions Young People Ask—Answers That Work ola nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.

[Efano pepandja 31]

Oukokolindjila otashi dulika u yeululile omunhu omuvelo tau twala komaufembanghenda oilonga ikwao, mwa kwatelwa:

1. Oilonga yopaiwana

2. Oilonga yaBetel

3. Oilonga youtumwa

Oto dimbuluka?

• Ongahelipi oshiwana shaJehova hashi mu longele “omutenya noufiku”?

• Omashongo elipi epata laGad kwa li la taalela, naasho otashi hongo shike Ovakriste kunena?

• Ongahelipi oukalele womomapya tau tu amene komaponokelo aSatana?

• ‘Oshivelo sha yeuluka’ shilipi vamwe va pita musho, nomanangeko noupuna elipi va hafela?

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe