Eendjovo daJehova odi na omwenyo
Omanenediladilo okudja membo laDeuteronomion
OMUDO owa li 1473 K.O.P. Opa li pa pita omido 40 okudja eshi Jehova a mangulula Ovaisrael moukwatwa waEgipti. Konima yokukala omido odo mombuwa, Ovaisrael ova li ve li natango oshiwana shi he na edu. Ndelenee hauxuuninwa ova li ve li popepi elela nokuya mEdu lEudaneko. Oshike sha li tashi ke va ningilwa eshi tava ka nangala edu olo? Omaupyakadi elipi va li tava ka shakeneka, nongahelipi va li ve na okuungaunga nao?
Fimbo Israel ina tauluka omulonga waJordan okuya medu laKanaan, Moses okwa longekida eongalo olo shi na sha noshilonga shinene osho sha li she va teelela. Ngahelipi mbela? Omokuyandja oipopiwa ya landulafana oyo ya li tai ladipike, tai kumaida nokulondwela. Okwa dimbulukifa Ovaisrael kutya Jehova Kalunga oye a wana okuliyandjelwa oye aeke nosho yo kutya kave na okulandula eendjila doiwana oyo ya li ye va dingilila. Oipopiwa oyo oyo i li oshitukulwa shinene shembo lOmbibeli laDeuteronomion. Nomayele oo e li moipopiwa oyo oo naanaa twa pumbwa kunena, molwaashi nafye otu li yo mounyuni omo okukala we liyandjela Jehova oye aeke shi li eshongo.—Ovaheberi 4:12.
Embo laDeuteronomion ola shangwa kuMoses, kakele ketukulwa laxuuninwa, notali hokolola oiningwanima oyo ya ningwa oule weemwedi da konda kanini pumbali.a (Deuteronomion 1:3; Josua 4:19) Natu taleni nghee osho sha tumbulwa membo olo tashi dulu oku tu kwafela tu kale tu hole Jehova Kalunga nomutima wetu aushe noku mu longela noudiinini.
‘INAMU DIMBWA OSHO MWE SHI MONA NOMESHO ENI’
(Deuteronomion 1:1–4:49)
Moshipopiwa shotete, Moses okwa popya oimoniwa imwe yomombuwa—unene tuu oyo ya li tai ka kwafela Ovaisrael mokulilongekida va ka nangale Edu lEudaneko. Ehokololo li na sha nokunangekwa po kwovatokolipangeli oli na okukala kwa li le va dimbulukifa kutya Jehova oha unganeke oshiwana shaye monghedi oyo tai shilipaleke kutya otava ka filwa oshisho pahole. Moses okwa hokolola yo kutya ehokololo lii leendadi omulongo olo la ningifa opo epupi olo la tetekela li ha ye medu leudaneko. Diladila kunghee oshihopaenenwa osho tashi londwele sha li sha kuma ovapwilikini vaMoses eshi va li ve wete edu olo nomesho avo.
Mokudimbulukifa Ovaisrael shi na sha nomafindano oo Jehova e va pa fimbo inava tauluka omulonga waJordan oshi na okukala sha li she va twa omukumo eshi va li ve lilongekida oku ka kwata ko edu kombinga ikwao yomulonga. Edu olo va li tava ka nangala ola li li yadi elongelo loikalunga. Inashi yeleka tuu eshi Moses e va pa elondwelo la kwata moiti shi na sha nokuhenuka elongelo loikalunga!
Omapulo opamishangwa taa nyamukulwa:
2:4-6, 9, 19, 24, 31-35; 3:1-6—Omolwashike Ovaisrael va li va hanauna po oiwana imwe oyo ya li koushilo womulonga waJordan ndele tava efa imwe? Jehova okwa li a lombwela Israel a ha lwife ovana vaEsau. Omolwashike mbela? Omolwaashi ova li oludalo lomumwaina waJakob. Ovaisrael kava li ve na okukondjifa Ovamoab nOvaammoni, molwaashi ova li oludalo laLot, omutekulu waAbraham. Ndelenee eehamba dOvaamori Sihon naOg kada li da wana okukala medu olo. Onghee eshi Sihon a anya Ovaisrael va taulule medu laye, naOg a ya e ke va lwife, Jehova okwa lombwela Ovaisrael va hanaune po oilando yeehamba odo nope he na okuxupifa po omunhu.
4:15-20, 23, 24—Mbela okudilikwa okuhaninga oihongwafano okwa li taku ti kutya osha puka okuhonga oinima omolwelalakano lokufeweka? Hasho. Okudilikwa oko okwa li ku na sha nokuninga oihongwafano i na sha nelongelokalunga—taku dilike ‘okulinyongamena koihongwafano noku i longela.’ Omishangwa itadi dilike okuhonga oinima ile okufaneka oinima omolwelalakano lokufeweka.—1 Eehamba 7:18, 25.
Oilihongomwa kufye:
1:2, 19. Ovaisrael ova li va endaenda mombuwa omido 38 lwaapo, nokuli nonande Kades-Barnea osha li ashike ‘omafiku omulongo nalimwe okudja kuHoreb [oshitukulwa sheemhunda odo da dingilila omhunda yaSinai oko Oipango Omulongo ya li ya yandjelwa] okuya nondjila yokeemhunda daSeir.’ Kasha li tuu oshilanduliko shi nyikifa oluhodi omolwokuhadulika kuJehova Kalunga!—Numeri 14:26-34.
1:16, 17. Omifikamhango daKalunga dokutokola oda faafana nokunena. Ovo ve lineekelelwa oshinakuwanifwa shokukala mokomitiye yomhangu kave na okweefa olwaamambinga ile okutila ovanhu ku pengife okutokola kwavo.
4:9. ‘Okuhadimbwa osho va mona nomesho avo’ okwa li kwa fimanenena kOvaisrael opo va pondole. Eshi ounyuni mupe oo wa udanekwa tau ehene popepi, osha fimanenena nokufye okuyandja elitulemo koikumwifilonga yaJehova mokukala ovakonakoni vEendjovo daye ovanekeka.
HOLA JEHOVA NOKUDULIKA KOIPANGO YAYE
(Deuteronomion 5:1–26:19)
Moshipopiwa shaye oshitivali, Moses okwa popya shi na sha nokuyandjwa kwOmhango komhunda yaSinai nokwa endulula vali Oipango Omulongo. Oiwana iheyali oya li ya tumbulwa kondadalunde kutya oi na okuhanaunwa po filufilu. Ovaisrael ova li va dimbulukifwa oshilihongomwa sha fimana osho ve lihonga mombuwa, kutya: “Hakomungome auke omunhu ta kala e nomwenyo, ndelenee oye ta kala e nomwenyo okondjovo keshe tai di mokanya kOmwene.” Monghalo yavo ipe, ova li ve na ‘okudiinina oipango aishe.’—Deuteronomion 8:3; 11:8.
Eshi va tula medu leudaneko, Ovaisrael kava li ashike va pumbwa eemhango di na sha nelongelokalunga, ndele ova li yo va pumbwa eemhango di na sha nokutokola, okupangela, oita nosho yo di na sha nonghalamwenyo yomoulikumwe noyopaumwene. Moses okwa endulula eemhango di na sha noinima oyo nokwa divilika omhumbwe yokukala ve hole Jehova nokudulika koipango yaye.
Omapulo opamishangwa taa nyamukulwa:
8:3, 4—Omonghedi ilipi oikutu yOvaisrael ya li inai kulupa neemhadi davo inadi dinda momukokomoko wetembu lavo okupitila mombuwa? Osho osha li efiloshisho lopashikumwifilonga, ngaashi ashike sha li shi na sha nokuyandjwa kwomanna pandjikilile. Ovaisrael ova kala tava djala oikutu neenghaku odo va hovelele nado olweendo, tashi dulika va kala tave lidulile eshi ounona tava kulu, vo ovakulunhu tava fi. Molwaashi omavalulo opavali oo a ningwa komesho nopexulilo letembu lOvaisrael okupitila mombuwa otaa ulike kutya omuvalu wavo kawa li wa hapupala, oiniwe oyo va hovelele nayo oya li ya wana.—Numeri 2:32; 26:51.
14:21—Omolwashike Ovaisrael va li tava dulu okupa omunailongo ile oku mu landifa oshinamwenyo sha fya ndele inashi dja ohonde ofimbo vo vene va li ihava li? Mombibeli outumbulilo “omunailongo” owa li tau ulike komunhu oo e he fi Omuisrael ndele okwe li lidilululifwa ndele ta ningi weitavelo lOvaisrael ile komutembukilimo oo ha dulika keemhango domoshilongo ndele ina ninga omulongeli waJehova. Omunailongo oo ina ninga weitavelo lOvaisrael ka li e li koshi yOmhango nokwa li ta dulu okulongifa meenghedi di lili noku lili oshinamwenyo sha fya ndele inashi dja ohonde. Ovaisrael ova li va pitikwa okuyandja po ile okulandifa po oinamwenyo ya tya ngaho kovanailongo. Ndele omunhu oo a ninga weitavelo lOvaisrael okwa li e li koshi yehangano lOmhango. Ngaashi sha ulikwa muLeviticus 17:10, omunhu a tya ngaho okwa li a dilikwa okulya ohonde yoshinamwenyo.
24:6—Omolwashike okukufa po ‘oshini ombabyona ile emanya loshini lokombada’ kwa faafanifwa nokukufa po “omwenyo” ombabyona? Oshini nosho yo emanya loshini lokombada oya li i lile po “omwenyo” womunhu ile onghedi yaye yokulixupifa. Okukufa po ombabyona nande oshimwe shomwaayo okwa li tashi ka imba oukwaneumbo aushe okulimonena omungome wakeshe efiku.
25:9—Okudula ko onghaku yomulumenhu oo ina hala okuhombola omufiyekadi womumwaxe noku mu fiila omate moshipala okwa li ku na eityo lashike? “MuIsrael mwa li nale onghedi ei mokukulila epya . . . nokutya umwe okwa dula ko onghaku yaye nokwe i pa omukwao.” (Rut 4:7) Onghee hano okudula ko onghaku yomulumenhu oo a anya okuhombola omufiyekadi womumwaxe osha li tashi koleke kutya okwa anya ondodo noufemba waye okudalela omumwaxe oo a fya oludalo. Osho osha li tashi fifa ohoni. (Deuteronomion 25:10) Okufiila omate moshipala shomulumenhu oo osha li onghedi yoku mu fifa ohoni.—Numeri 12:14.
Oilihongomwa kufye:
6:6-9. Ngaashi ashike Ovaisrael va li va lombwelwa va shiive Omhango, nafye otu na okushiiva eemhango daKalunga, noku di dimbuluka alushe noku di findila movana vetu. Otu na ‘oku di mangela kokwooko di li edidiliko,’ sha hala okutya eenghatu detu—odo di lilwe po komaoko—odi na okuulika kutya ohatu dulika kuJehova. Nongaashi “omunghapyawa pokati kombada yoshipala,” eduliko letu oli na okukala li liwetikile kwaaveshe.
6:16. Inatu shinda nande Jehova ngaashi Ovaisrael ve shi ninga nokuheneitavelo, muMassa, omo va li va ngongota shi na sha nomhumbwe yomeva.—Exodus 17:1-7.
8:11-18. Ohole yokuhola omaliko otai dulu oku tu dimbwifa Jehova.
9:4-6. Otu na okulungama tu ha kale tu lishii ouyuki.
13:6. Katu na okweefa nande oumwe e tu efife po okulongela Jehova.
14:1. Okulilengula komalutu otaku ulike okuhafimaneka olutu lomunhu, notashi dulika ku na ekwatafano nelongelokalunga loipupulu noku na okuhenukwa. (1 Eehamba 18:25-28) Eteelelo letu lenyumuko otali ningi onghedi oyo ya pitilila yokulila eefya inai wapala.
20:5-7; 24:5. Ovo ve na eenghalo de likalekelwa ove na okuyavelelwa, nokuli nonande ope na oshilonga sha fimana osho shi na okulongwa.
22:23-27. Onghedi imwe oyo ya denga mbada yokuliamena ngeenge pe na oo ta kendabala okukwata omukainhu onghonga oyo okukuwa onghuwo.
‘HOOLOLENI OMWENYO’
(Deuteronomion 27:1–34:12)
Moshipopiwa shaye oshititatu, Moses okwa popya kutya ngeenge Ovaisrael va tauluka omulonga waJordan, ove na okushanga Omhango komamanya manene nokutumbula yo omatulomutima omolwokuhadulika nosho yo omanangeko noupuna omolwokudulika. Oshipopiwa oshitine osha hovela nokuningululwa kwehangano pokati kaJehova naIsrael. Moses okwa londwela natango shi na sha nokuhadulika nokukumaida oshiwana shi ‘hoolole omwenyo.’—Deuteronomion 30:19.
Kakele kokuyandja oipopiwa oyo ine, Moses okwa kundafana shi na sha nomukwatelikomesho woshiwana ta landula ko nokuhonga Ovaisrael eimbilo liwa lokutanga Jehova nokulondwela shi na sha noidjemo ii yokuhena oudiinini. Konima yokunangeka noupuna omapata aIsrael, Moses okwa fya e na omido 120 ndele ta pakwa. Okulila eefya daye okwa kwata omafiku 30, hanga etata lefimbo loiningwanima oyo ya shangwa muDeuteronomion.
Omapulo opamishangwa taa nyamukulwa:
32:13, 14—Molwaashi Ovaisrael ova li va dilikwa okulya omakaadi keshe, mbela okulya “omakaadi oudjona” okwa li kwa hala okutya ngahelipi? Outumbulilo oo owa longifwa movelise 14 pafaneko notau ulike koufita woimuna wa denga mbada. Epopyo olo lopafaneko otali ulikwa koushili oo kutya ovelishe oyo tuu oyo oya popya “ohonde yeevinyu.”
33:1-29—Omolwashike Simeon ina tumbulwa kondadalunde momanangeko noupuna oo Moses a punika nao Ovaisrael? Osho osha li ngaho molwaashi Simeon naLevi ova li ‘vadjuu’ nehandu lavo ola li la “xwama.” (Genesis 34:13-31; 49:5-7) Omafyuululo avo kaa li naanaa a fa oo omapata makwao. Ovalevi ova li va pewa oilando 48, ofimbo oshitukulwa shaSimeon sha li mokati koshitukulwa shaJuda. (Josua 19:9; 21:41, 42) Onghee hano, Moses ina punika Simeon kondadalunde. Ndelenee enangeko noupuna laSimeon ola li la kwatelwa momanangeko noupuna akwalukeshe aIsrael.
Oilihongomwa kufye:
31:12. Ounona ove na okukala omutumba pamwe novakulunhu pokwoongala kweongalo nove na okukendabala okupwilikina nokulihonga.
32:4. Oilonga yaJehova aishe oya wana ya pwa molwaashi oha ulike ouyuki, ounongo, ohole neenghono daye monghedi ya wanenena noi li pandjele.
Embo laDeuteronomion otali ti sha lela kufye
Deuteronomion ota hokolola kutya Jehova oye “Omwene aeke.” (Deuteronomion 6:4) Oli li embo olo la hokolola oshiwana osho sha li shi na ekwatafano naKalunga le likalekelwa. Ola londwela yo shi na sha nelongelo loikalunga nola divilika omhumbwe yokuliyandjela Kalunga kashili oye aeke.
Doshili, Deuteronomion ota ti sha lela kufye! Nonande katu li koshi yOmhango, ohatu dulu okulihonga shihapu muyo osho tashi ke tu kwafela tu kale tu ‘hole Omwene Kalunga ketu nomutima aushe, nomwenyo aushe nosho yo neenghono adishe.’—Deuteronomion 6:5.
[Omashangelo opedu]
a Etukulwa laxuuninwa olo li na ehokololo li na sha nefyo laMoses, otashi dulika la wedwa ko kuJosua ile kOmupristeri Omukulunhu Eleasar.
[Okaalita pepandja 8]
(For fully formatted text, see publication)
[Efano pepandja 8]
Oipopiwa yaMoses oyo i li oshitukulwa shinene shaDeuteronomion
[Efano pepandja 8]
Kades- Barnea
[Efano pepandja 8]
SEIR
[Efano pepandja 8]
Omhunda yaSinai (Horeb)
[Efano pepandja 8]
Efuta
[Efano pepandja 8]
Litilyana
[Efano pepandja 8]
Based on maps copyrighted by Pictorial Archive (Near Eastern History) Est. and Survey of Israel
[Efano pepandja 10]
Oshilihongomwa shilipi Jehova a honga mokuyandja omanna?
[Efano pepandja 10]
Okukufa po oshini ombabyona nosho yo emanya loshini lokombada osha faafanifwa nokukufa po “omwenyo” ombabyona