Itatu xupifwa ashike koilonga oyo aike, ndele okefilonghenda yo inali longelwa
“Mwa xupifwa . . . omolweitavelo, . . . hamolwoilonga, opo pa ha kale nande umwe te litange.”—OVAEFESO 2:8, 9.
1. Ovakriste ova yooloka ko ngahelipi kovanhu vahapu ngeenge tashi uya pokupondola kwavo pauhandimwe, nomolwashike shi li ngaho?
OVANHU kunena ohava kala ve udite etumba neenghono omolwokupondola kwavo pauhandimwe, naluhapu ohava endelele okulitangela omipondo davo. Ovakriste ova yooloka ko. Ohava henuka okulitangela osho va pondola, nokuli nonande oshi na sha nelongelokalunga lashili. Nonande ohava kala va hafela osho oshiwana shaJehova sha pondola shi li ongudu, ihave litangele onghandangala oyo va dana pauhandimwe. Ove shi shii kutya okukala nomalinyengotomheno a yuka moilonga yaJehova okwa fimana unene ku dule okupondola pauhandimwe. Keshe umwe oo hauxuuninwa ta ka mona oshali yomwenyo waalushe, ite ke i mona molwokupondola kwaye, ndele ote ke i mona okupitila meitavelo nopafilonghenda laKalunga inali longelwa.—Lukas 17:10; Johannes 3:16.
2, 3. Oshike osho Paulus a li e litangela, nomolwashike?
2 Omuyapostoli Paulus okwa li e shii nawa oushili oo. Konima yokwiilikana lwoikando itatu a kufwe “ekiya mombelela,” Jehova okwe mu nyamukula a ti: “Efilonghenda lange ole ku wanena, osheshi eenghono dange otadi wanenenene pombada omoungone.” Paulus okwa li a tambula ko etokolo laJehova nelininipiko, a ti: “Osho hano ohandi litangele oungone wange nehafo, eenghono daKristus opo di kale muame.” Otu na okukala twa hala okuhopaenena oikala yaPaulus yelininipiko.—2 Ovakorinto 12:7-9.
3 Nonande Paulus okwa li a pondola shihapu neenghono moilonga yopaKriste, okwa li e shi shii kutya ina pondola molwounghulungu waye wonhumba. Nelixupipiko, okwa ti: “Aame ou omunini ndi dulike kovayapuki aveshe onda pewa efilonghenda eli, okuudifila ovapaani evangeli loupuna waKristus u he fi kukonakonwa.” (Ovaefeso 3:8) Eendjovo odo otadi ulike kutya Paulus ka li e na oikala yokulitanga ile yokukala e lishii ouyuki. “Kalunga oku tonde ovalinenepeki, ndelenee ovalininipiki te va file onghenda.” (Jakob 4:6; 1 Petrus 5:5) Mbela ohatu hopaenene Paulus, mokulininipika nokulitala ko tu dulike kovamwatate?
‘Natu tale ko vakwetu ve li komesho yetu’
4. Omolwashike tashi dulika tu mone shidjuu omafimbo amwe okutala ko vakwetu ve tu dule?
4 Omuyapostoli Paulus okwa pa Ovakriste omayele taa ti: “Mu ha longe nande sha kokulihola nokukonga efimano longaho, ndelenee omelininipiko keshe umwe na tale omukwao e li komesho yaye mwene.” (Ovafilippi 2:3) Osho otashi dulu okukala eshongo, unene tuu ngeenge otu li peendodo doinakuwanifwa. Otashi dulika shi ha kale shipu molwaashi twa nwefwa mo komhepo yefiyafanepo oyo i li apeshe mounyuni kunena. Otashi dulika fimbo twa li ounona okwa li twa hongwa okukala hatu ningi efiyafanepo, kutya nee onovamwaina vetu keumbo ile onovafikola vakwetu kofikola. Otashi dulika kwa li hatu ladipikwa luhapu tu ninge omanyakwa momaudano mofikola ile ovahongwa ovo va denga mbada elela. Doshili, okuninga ngaashi hatu dulu moshilonga keshe sha yuka oshinima shi shii okupandulwa. NOvakriste ohava ningi ngaho, ndele hamolwaashi va hala okutumbalekwa, ndele okumona ouwa pauyadi moilonga nosho yo okweetela vamwe ouwa ngeenge otashi dulika. Ndelenee okukala alushe wa hala okukala wa denga mbada otaku dulu okukala kwa nyika oshiponga. Ngahelipi mbela?
5. Ngeenge omhepo yefiyafanepo inai pangelwa, otai dulu okweetifa shike?
5 Ngeenge omhepo yefiyafanepo noikala yokulihola mwene oya kala itai pangelwa, otai dulu okuningifa omunhu a kale e he na efimaneko nokulinenepeka. Otashi dulika a twile vamwe ondubo omolwounghulungu nomaufembanghenda avo. Omayeletumbulo 28:22 otaa ti: “[Nakufya] efupa a hala okulikongela divadiva, ndele ke shi shii, nokutya oluhepo tali ke mu hanga.” Otashi dulika nokuli a lalakanene nelinenepeko eendodo odo ina wana oku di mona. Opo a popile eenghatu daye, otashi dulika a hovele okukala ta ngongota nokukembaula vamwe—oikala oyo Ovakriste ve na okuhenuka. (Jakob 3:14-16) Ngeenge ota ningi ngaho, ota ende ta kulike oikala yokulihola mwene.
6. Ongahelipi Ombibeli ya londwela shi na sha nomhepo yefiyafanepo?
6 Onghee hano, Ombibeli otai ladipike Ovakriste tai ti: “Inatu kaleni ovakongi vefimano longaho nokushindafana [ile “okuninga efiyafanepo,” NW] nokufilafana efupandubo.” (Ovagalati 5:26) Omuyapostoli Johannes okwa popya shi na sha nOmukriste mukwao oo sha yela kutya okwa li a ninga oshihakanwa shomhepo ya tya ngaho. Johannes okwa ti: “Onda li nda shangela eongalo, ndelenee Diotrefes, ou a hala okukala wotete mokati kavo, ite tu tambula. Onghee hano, ngenge handi uya, ohandi ke mu dimbulukifa oilonga ei he i ningi, eshi he tu lundile neendjovo dii.” Kai fi tuu onghalo inyikifa oluhodi kOmukriste okuwila muyo!—3 Johannes 9, 10.
7. Oshike osho Omukriste ta ka kala a hala okuhenuka moilonga yokulikongela omboloto yokunena oyo ya nyika efiyafanepo?
7 Doshili, kashi li pandunge okudiladila kutya Omukriste ota dulu okuhenuka filufilu oshinima keshe sha nyika efiyafanepo. Pashihopaenenwa, oilonga yaye yokulikongela omboloto otashi dulika i kale ya kwatela mo efiyafanepo lopaimaliwa novanhu ile neengeshefa odo hadi longo oilongomwa ya faafana ile hadi yandje eyakulo la faafana. Ndele nande ongaho, Omukriste ota ka kala a hala okungeshefa noikala yefimaneko, yohole noyokuyavelela. Ota ka henuka oinima oyo i he li paveta ile eenghedi odo di he fi dopaKriste nota ka henuka okukala a shiivikila unene omhepo yefiyafanepo. Ita ka kala e udite kutya okukala a denga mbada unene moshinima keshe osho oshinima sha fimanenena monghalamwenyo. Ngeenge osho shi na okukala ngaho shi na sha noilonga yokulikongela omboloto, kedimbwe nee loinima i na sha nokulongela Kalunga!
Inatu ‘yelekanifa oilonga yetu noilonga yavakwetu’
8, 9. (a) Omolwashike ovakulunhuongalo Ovakriste ve he na nande etomheno lokuninga omafiyafanepo mokati kavo? (b) Omolwashike 1 Petrus 4:10 a yukifwa kovapiya vaKalunga aveshe?
8 Oikala oyo Ovakriste ve na okukala ve na shi na sha nokulongela Kalunga kwavo, oya popiwa meendjovo edi da nwefwa mo, tadi ti: “Omunhu keshe na konakone oilonga yaye mwene [nhumbi] i li, opo a kale e nelitango molwaye mwene, [ndele ita dulu okuyelekanifa oilonga yaye noilonga yamukwao, OB-1986].” (Ovagalati 6:4) Molwaashi ovakulunhuongalo ove shi shii kutya kave li mefiyafanepo, ohava longele kumwe ve li olutu. Ohava hafele osho tava dulu okuninga po pauhandimwe omolwouwa weongalo alishe. Onghee ohava henuka efiyafanepo la nyika oshiponga nohava tulile po eongalo alishe oshihopaenenwa shiwa.
9 Omolweyooloko momido, mowino ile mounghulungu wopaushitwe, ovakulunhuongalo vamwe otashi dulika va kale va pyokoka ile va kale ve na ounongo muhapu ve dule vakwao. Oshidjemo, ovakulunhuongalo ove na oinakuwanifwa ya yooloka mehangano laJehova. Ponhele yokuliyelekanifa navakwao, ohava kaleke momadiladilo omayele aa taa ti: “Yakulafaneni keshe tuu noshalinghenda e i pewa ngaashi omalenga mawa efilonghenda lopahapu yaKalunga.” (1 Petrus 4:10) Paulelalela, omushangwa oo owa yukifwa kovapiya vaJehova aveshe, molwaashi aveshe ova pewa oshalinghenda yeshiivo lashili nove na oufembanghenda wokukufa ombinga moukalele wopaKriste.
10. Onaini oilonga yetu iyapuki tai dulu okutambulwa ko kuJehova?
10 Oilonga yetu iyapuki otai ka hafifa ashike Jehova ngeenge otai linyengifwa kohole neliyandjo, ndele hangeenge tai longwa nelalakano lokulitumbaleka. Onghee hano, osha fimanenena okukala netaleko li li pandjele li na sha noilonga oyo hatu longo okuyambidida elongelokalunga lashili. Nonande kape na umwe womufye oo ta dulu okutokola filufilu omalinyengotomheno amukwao, Jehova oha “konakona omutima.” (Omayeletumbulo 24:12; 1 Samuel 16:7) Onghee hano, oshiwa okulipula fye vene efimbo nefimbo kutya: ‘Elinyengotomheno lange li na sha nokulonga oilonga yeitavelo olilipi?’—Epsalme 24:3, 4; Mateus 5:8.
Etaleko la yuka li na sha noilonga yetu
11. Omapulo elipi e na sha noilonga yetu moukalele e shii okulipulwa?
11 Ngeenge elinyengotomheno ola fimanenena opo tu hokiwe kuJehova, mbela otu na okulipula shi fike peni shi na sha noilonga yetu yeitavelo? Ngeenge ohatu wanifa po oukalele wetu nelinyengotomheno la yuka, mbela osha pumbiwa ngoo lela okukala hatu shange olaporta shi na sha naasho twa ninga? Omapulo oo oku li pandunge molwaashi inatu hala okutala ko omivalu da fimana di dule oilonga yeitavelo ile tu tale ko kutya olaporta iwa oyo oshinima sha fimanenena moukalele wetu wopaKriste.
12, 13. (a) Omatomheno amwe elipi molwaashi hatu shange eelaporta di na sha noilonga yetu yomomapya? (b) Omatomheno okuhafa elipi hatu kala tu na ngeenge hatu tale kolaporta yomounyuni aushe i na sha noilonga yetu yokuudifa?
12 Didilika osho embo Organized to Do Jehovah’s Will tali ti: “Ovashikuli vaJesus Kristus vonale ova li ve na ohokwe momahokololo e na sha nexumokomesho loilonga yokuudifa. (Markus 6:30) Embo lOmbibeli lOilonga yovayapostoli otali tu lombwele kutya opa li ovanhu 120 eshi omhepo iyapuki ya li ya tililwa ovahongwa pOpentekoste. Efimbo linini konima yaasho, omuvalu wovahongwa owa hapupala fiyo wa ninga 3 000 nokonima owa ninga 5 000. . . . (Oilonga 1:15; 2:5-11, 41, 47; 4:4; 6:7) Eenghundana di na sha nehapupalo olo kada li tuu da twa ovahongwa omukumo!” Omolwetomheno la faafana, Eendombwedi daJehova kunena ohadi kendabala okushanga eelaporta di li paushili di na sha naasho sha longwa mounyuni aushe shi li ewanifo leendjovo daJesus odo tadi ti: “Evangeli eli louhamba otali udifilwa ounyuni aushe li ningile oiwana aishe ondombwedi, opo nee taku uya exulilo.” (Mateus 24:14) Eelaporta da tya ngaho ohadi yandje euliko lashili li na sha naasho tashi longwa mounyuni aushe. Ohadi holola opo pa pumbwa ekwafo nonokutya oileshomwa yoludi lilipi ya pumbiwa nouhapu wayo, opo oilonga yokuudifa i xume komesho.
13 Kungaha, okuyandja eelaporta di na sha noilonga yetu yokuudifa otaku tu dulifa tu wanife po nomupondo oshilonga shetu shokuudifa onghundana iwa yOuhamba. Kakele kaasho, ihashi tu tu mbela omukumo okuuda kombinga yaasho ovamwatate tava ningi keembinga dimwe mounyuni? Eenghundana di na sha nekulo nosho yo etamunukemo lomounyuni aushe ohadi tu hafifa, tadi tu linyengifa tu longe shihapu nohadi tu shilipaleke kutya Jehova ote tu nangeke noupuna. Nokashi hafifa tuu okushiiva kutya eelaporta detu oda kwatelwa molaporta yomounyuni aushe! Omivalu odo di li meelaporta detu odinini moku di yelekanifa nomivalu adishe odo di li molaporta younyuni aushe, ndele Jehova oha didilike osho hatu longo. (Markus 12:42, 43) Dimbuluka kutya ngeenge ino yandja olaporta yoye, olaporta yomounyuni aushe itai ka kala ye lixwa po.
14. Kakele kokuudifa nokuhonga, oshike sha kwatelwa mokulongela Jehova kwetu?
14 Doshili, shihapu osho Ondombwedi keshe tai ningi mokuwanifa po oshinakuwanifwa shayo i li omupiya e liyapulila Jehova, ihashi kala sha shangwa polaporta yayo. Pashihopaenenwa, olaporta ihai kala ya kwatela mo okukonakona Ombibeli paumwene kwondjikilile, okukala pokwoongala kwopaKriste nokukufa ombinga muko, oinakuwanifwa yomeongalo, okukwafela ovaitaveli vakwetu apa sha pumbiwa, okuyandja omayambidido opashimaliwa e na sha noilonga yOuhamba yomounyuni aushe, nosho tuu. Onghee hano, nonande olaporta i na sha noilonga yetu yomomapya otai dana onghandangala yayo, sha hala okutya, tai tu kwafele tu kale ovaladi mokuudifa notu henuke okukala inatu lipyakidila, otu na oku i tala ko panghedi ya yuka. Kai na okutalwa ko ongomukanda oo tau ufa kutya otwa wana okumona omwenyo waalushe.
‘Tava diinine oilonga iwa’
15. Nonande oilonga oyo aike itai dulu oku tu xupifa, omolwashike ya fimana?
15 Hano osha yela kutya nonande oilonga oyo aike itai dulu oku tu xupifa, oya fimana. Omolwaasho, Ovakriste otava popiwa kutya ove li “oshiwana shaye mwene, osho hashi diinine shili oilonga iwa,” notava ladipikwa va ‘filafane oshisho vo va twafane omukumo mohole nomoilonga iwa.’ (Titus 2:14; Ovaheberi 10:24) Moku shi divilika, omushangi umwe wOmbibeli, Jakob, okwa ti: “Ngaashi olutu li he nomhepo, la fya, osho yo neitavelo li he noilonga, ola fya.”—Jakob 2:26.
16. Oshike sha fimanenena shi dulife poilonga, ndele oshike osho tu na okulungama?
16 Nonande oilonga iwa oya fimana, omalinyengotomheno oku i longa okwa fimana unene e dulife poilonga. Onghee hano, oshi li pandunge okukonakona omalinyengotomheno etu efimbo nefimbo. Ndele molwaashi kape na omunhu oo ta dulu okukala e shii lelalela omalinyengotomheno avakwao, otu na okulungama tu ha tokole vamwe. Ohatu pulwa taku ti: “Oove olyelye eshi ho tokola omupiya [wamukweni]?” Notwa pewa enyamukulo la yela kepulo olo, taku ti: “Ota kalele ofika omwene waye mwene, ile ta wile po.” (Ovaroma 14:4) Jehova, Omwene waaveshe nosho yo Omutokoli oo a tula po, Kristus Jesus, itave ke tu tokola ashike she likolelela koilonga yetu oyo aike, ndele otave ke tu tokola yo she likolelela komalinyengotomheno etu, eemhito detu, ohole yetu nokeliyandjo letu. Jehova naKristus Jesus ovo ashike tava dulu okutokola paushili ngeenge otwa ninga osho Ovakriste tava ladipikwa va ninge, ngaashi shi li meendjovo domuyapostoli Paulus tadi ti: “[Kendabala okulonga ngaashi to dulu opo u hokiwe kuKalunga, NW], omulongi ita fi ohoni oshilonga shaye, e shii okutukula nawa ondjovo yoshili.”—2 Timoteus 2:15; 2 Petrus 1:10; 3:14.
17. Nonande ohatu kendabala okuninga ngaashi hatu dulu, omolwashike tu na okukaleka momadiladilo Jakob 3:17?
17 Jehova oku na ondjele shi na sha naasho ta pula kufye. Mokati koinima oyo ya kwatelwa mounongo, Jakob 3:17 okwa ti kutya “ounongo ou hau di kombada [ou na ondjele, NW].” Mbela itashi ka kala onghatu yopandunge nosho yo okupondola kwashili kufye okuhopaenena Jehova mwaasho? Onghee hano, katu na okukendabala okulitulila po nokutulila po ovamwatate omalalakano e he li pandjele noitatu dulu oku a hanga.
18. Oshike hatu dulu okuteelela ngeenge otu na etaleko li li pandjele li na sha noilonga yetu nosho yo efilonghenda laJehova inali longelwa?
18 Ngeenge otwa kala tu na etaleko li li pandjele li na sha noilonga yetu yeitavelo nosho yo efilonghenda laJehova inali longelwa, ohatu ka kala nehafo olo li li edidiliko tali didilikifa ovapiya vaJehova vashili. (Jesaja 65:13, 14) Ohatu dulu okuhafela omanangeko noupuna oo Jehova te tu punike nao tu li oshiwana shaye, kashi na nee mbudi kutya oshike hatu dulu okulonga pauhandimwe. Nohatu ka twikila okupula Kalunga “momailikano nomomaindilo pamwe nomapandulo,” opo e tu kwafele tu ninge ngaashi hatu dulu. Opo nee, nope he na omalimbililo, ‘ombili yaKalunga ei i dule eendunge adishe, otai ka amena omitima detu nomadiladilo etu muKristus Jesus.’ (Ovafilippi 4:4-7) Heeno, ohatu dulu okuhekelekwa nokutuwa omukumo omolwokushiiva kutya ohatu dulu okuxupifwa, hakoilonga aike, ndele nokefilonghenda yo laJehova inali longelwa!
Oto dulu okuyelifa?
• Omolwashike Ovakriste hava henuka okulitangela osho va pondola pauhandimwe?
• Omolwashike Ovakriste hava henuka omhepo yefiyafanepo?
• Omolwashike Ovakriste hava yandje eelaporta di na sha noilonga yavo yomoukalele?
• Omolwashike Ovakriste hava henuka okutokola Ovakriste vakwao?
[Efano pepandja 27]
Ovakulunhuongalo ohava hafele osho tava dulu okuninga po pauhandimwe omolwouwa weongalo