ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w05 7/1 ep. 27-32
  • Onghundana iwa kovanhu vomoiwana aishe

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Onghundana iwa kovanhu vomoiwana aishe
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • Fiyo ‘okominghulo adishe dedu’
  • “Ovalumenhu omulongo vomomalaka aeshe oiwana”
  • ‘Oshivelo shinene’ sheemhito dipe
  • Ngeenge ovanhu itava pwilikine
  • Ngeenge etumwalaka letu tali patanekwa
  • A kondjifwa komhepo yaKalunga
  • David naSaul
    Embo lyandje lyokwiilonga Ombiimbeli
  • Molwashike David E Na Okuya Ontuku
    Embo Lyandje lyOmahokololo gOmbimbeli
  • Ovanhu “vomalaka aeshe” otava udu onghundana iwa
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
  • ‘Indeni, ka ningeni aantu ayehe aalongwa yandje’
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2016
Tala uuyele wa gwedhwa po
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2005
w05 7/1 ep. 27-32

Onghundana iwa kovanhu vomoiwana aishe

“Tamu ka ninga eendombwedi dange [fiyo] okominghulo dounyuni.”—OILONGA 1:8.

1. Tu li ovahongi vOmbibeli, ohatu yandje elitulemo kushike, nomolwashike?

OVAHONGIFIKOLA vawa ihava yandje ashike elitulemo kwaasho tava hongo ovanafikola, ndele ohava yandje yo elitulemo keenghedi davo dokuhonga. Tu li ovahongi voshili yOmbibeli, ohatu ningi yo sha faafana. Ohatu yandje elitulemo ketumwalaka olo hatu udifa nosho yo keenghedi omo hatu shi ningi. Etumwalaka letu, onghundana iwa yOuhamba, ihali lunduluka, ndele ohatu lundulula eenghedi detu she likolelela keenghalo. Omolwashike mbela? Opo tu dule okuudifila ovanhu vahapu ngaashi tashi dulika.

2. Ngeenge otwa lundulula eenghedi detu dokuudifa she likolelela keenghalo, olyelye hatu hopaeneneni?

2 Mokulundulula eenghedi detu dokuudifa she likolelela keenghalo, ohatu hopaenene ovapiya vaKalunga vonale. Diladila koshihopaenenwa shomuyapostoli Paulus. Okwa ti: “KOvajuda onda kala ngaashi Omujuda . . . , kuava ve he nomhango nda fa ndi he nomhango . . . , kuava oingone nda ninga oshingone, ndi likole oingone; onda ninga omukwao waaveshe muaishe, opo ndi xupife nande ovamwe.” (1 Ovakorinto 9:19-23) Paulus okwa li ha pondola omolwokulundulula eenghedi daye dokuhonga she likolelela keenghalo doohandimwe. Nafye ohatu ka pondola ngeenge otwa kala hatu lundulula omatwalemo etu she likolelela koohandimwe ovo hatu popi navo.

Fiyo ‘okominghulo adishe dedu’

3. (a) Eshongo lilipi twa taalela shi na sha noilonga yetu yokuudifa? (b) Ongahelipi eendjovo daJesaja 45:22 tadi wanifwa kunena?

3 Eshongo linene olo la taalelwa kwaavo tava udifa onghundana iwa olo ounene woshitukulwa osho shi na okuudifilwa—“ounyuni aushe.” (Mateus 24:14) Momukokomoko wefelemudo la pita, ovapiya vaJehova vahapu ova longa noudiinini mokuya koilongo oyo inai longwa nande onale, opo va ka tandavelife onghundana iwa. Oshidjemo osha li shike? Opa ningwa etamunukemo lomounyuni aushe likumwifi. Pehovelo lefelemudo eti-20, oilonga yokuudifa oya li ashike tai longwa moilongo inini, ndele kunena Eendombwedi daJehova ode lipyakidila nokuudifa moilongo 235. Doshili, onghundana iwa yOuhamba otai udifwa fiyo ‘okominghulo adishe dedu.’—Jesaja 45:22.

4, 5. (a) Oolyelye va dana onghandangala inene mokuudifa onghundana iwa? (b) Oitaimbelewa imwe oya ti ngahelipi shi na sha naavo va dja koilongo imwe, ovo tava longo moitukulwa oyo tai pashukilwa koitaimbelewa oyo?

4 Omolwashike pe na exumokomesho la tya ngaho? Ope na omatomheno mahapu. Ovatumwa ovo va deulwa kOfikola yOmbibeli yaWatchtower yaGilead nosho yo oohandimwe ovo opo va deulwa kOfikola yOkudeula mOukalele ve dule po 20 000, ova dana onghandangala inene mokuudifa. Nope na yo Eendombwedi dihapu odo da longifa oimaliwa yado vene okutembukila koilongo oko ku na omhumbwe inene yovaudifi vOuhamba. Ovakriste va tya ngaho ve na omhepo yeliyambo mwene—ovakainhu novalumenhu, ovanyasha novanamido, ovalihomboli naavo inava hombolwa ile inava hombola—ova dana onghandangala inene mokuudifa etumwalaka lOuhamba mounyuni aushe. (Epsalme 110:3; Ovaroma 10:18) Ove shii okupandulwa neenghono. Didilika osho oitaimbelewa imwe ya shanga shi na sha naavo va dja koilongo imwe notava longo moitukulwa oyo i na omhumbwe inene, oyo tai pashukilwa koitaimbelewa oyo.

5 “Eendombwedi odo diholike ohadi kwatele komesho oilonga yokuudifa moitukulwa oyo ye likalela nohadi kwafele mokutota po omaongalo mape nosho yo mokuyambidida ekulo lopamhepo lovamwatate novamwameme vomoshitukulwa.” (Ecuador) “Ngeenge ngeno ovanailongo omafele ovo tava longo omu ova i, okupama kwomaongalo otaku ka kumwa. Oshi li enangeko noupuna okukala tu va na.” (Orepublika yaDominika) “Momaongalo etu mahapu, ohamu kala eepersenda dihapu dovamwameme; omafimbo amwe ohashi dulika di kale di fike peepersenda 70. (Epsalme 68:12) Vahapu vomuvo ovape moshili, ndele ovamwameme ovakokolindjila ovo inava hombolwa, ovo va dja koilongo imwe, ohava yandje ekwafo olo la pumbiwa okudeula ovo vape. Ovamwameme va tya ngaho, ovo va dja koilongo imwe, ove li shili eeshali kufye!” (Oshilongo shimwe shokuEuropa lokOushilo) Mbela owe lipula ngoo nande onale shi na sha noku ka longa koshilongo shimwe shi lili?a—Oilonga 16:9, 10.

“Ovalumenhu omulongo vomomalaka aeshe oiwana”

6. Ongahelipi Sakaria 8:23 a ulika keshongo li na sha nomalaka ngeenge tashi uya poilonga yetu yokuudifa?

6 Eshongo limwe vali linene, oli na sha nouhapu womalaka e lili noku lili oo haa popiwa kombada yedu. Eendjovo daKalunga oda xunganeka tadi ti: “Omafiku tuu enya ovalumenhu omulongo vomomalaka aeshe oiwana otava ka kwata koshikutu shomulumenhu Omujuda nokukanyatela ko, ndee tava ti: Ofye twa hala okweenda pamwe nanye, osheshi ofye twa uda, nokutya Kalunga e li pamwe nanye.” (Sakaria 8:23) Mewanifo lokunena lexunganeko olo, ovalumenhu omulongo ove lile po ongudu inene oyo ya xunganekwa mEhololo 7:9. Ndele didilika kutya paxunganeko laSakaria, “ovalumenhu omulongo” kava li ashike tava ka dja moiwana aishe, ndele ova li tava ka dja ‘momalaka aeshe oiwana.’ Mbela otwa mona nghee ombinga oyo ya fimana yexunganeko olo ya wanifwa? Heeno, osho naanaa!

7. Omivalu dilipi tadi ulike kutya onghundana iwa otai udifilwa ovanhu “vomomalaka aeshe”?

7 Konakona omivalu tadi landula. Omido 50 da pita, oileshomwa yetu oya li hai nyanyangidwa momalaka 90. Kunena, ohai nyanyangidwa momalaka e dule po 400. “Omupiya omudiinini nomunaendunge” okwa ninga eenghendabala ngaashi tashi dulika, opo ku nyanyangidwe oileshomwa nokuli nomomalaka oo haa popiwa komuvalu wovanhu munini. (Mateus 24:45) Pashihopaenenwa, paife ope na oileshomwa yopaMbibeli mOshigreenland (hashi popiwa kovanhu 47 000), mOshipalau (hashi popiwa kovanhu 15 000) nosho yo mOshiyap (hashi popiwa kovanhu inava konda po 7 000).

‘Oshivelo shinene’ sheemhito dipe

8, 9. Oshike sha etifa opo tu yeululilwe ‘oshivelo shinene,’ nEendombwedi omayovi ode linyenga ngahelipi kwaasho?

8 Ndele kunena otashi dulika inatu pumbwa okuya koilongo imwe opo tu ka udifile ovanhu vomalaka aeshe onghundana iwa. Momido opo da di ko, okuuya kwovatembukilimo neenauki omamiliyona moilongo oyo ya xuma komesho mouxupilo, okwa etifa po oitukulwa ihapu yovatembukilimo omo hamu popiwa omalaka mahapu. Pashihopaenenwa, muParis shaFransa, ohamu popiwa omalaka 100 e lili noku lili. MuToronto shaKanada, ohamu popiwa omalaka 125; muLondon shaEngland, ohamu popiwa omalaka oshinailongo e dule po 300. Okukala kwovanhu ovo va dja koilongo imwe moitukulwa ihapu yomaongalo, okwa yeulula ‘oshivelo shinene’ sheemhito dipe dokuudifila ovanhu vomoiwana aishe onghundana iwa.—1 Ovakorinto 16:9.

9 Eendombwedi omayovi otadi linyenge keshongo lokulihonga omalaka amwe. Oshidjuu kudihapu domudo, ndele nande ongaho eenghendabala dado oda nangekwa noupuna nehafo lokukwafela ovatembukilimo neenauki di lihonge oshili oyo i li mEendjovo daKalunga. Momudo umwe opo wa di ko, hanga eepersenda 40 daavo va ninginifwa poyoongalele yoitukulwa moshilongo shimwe shomuEuropa lokOuninginino, oda li ovanhu ovo va dile koilongo imwe i lili.

10. Owa longifa ngahelipi okambo Good News for People of All Nations? (Tala oshimhungu “Omaukwatya okambo Good News for People of All Nations,” pepandja 32.)

10 Doshili, eemhito itadi pitike vahapu vomufye tu lihonge omalaka oshinailongo. Ndele nande ongaho, ohatu dulu okukufa ombinga mokukwafela ovatembukilimo mokulongifa nawa okambo oko opo ka piti, kedina Good News for People of All Nations,b oko ke na etumwalaka lOmbibeli lihokwifa, li li momalaka e lili noku lili. (Johannes 4:37) Mbela oho longifa okambo oko moukalele?

Ngeenge ovanhu itava pwilikine

11. Eshongo limwe vali lilipi hali shakenekwa moitukulwa imwe?

11 Eshi enwefemo laSatana tali hapupala kombada yedu, ope na yo vali eshongo limwe olo hali shakenekwa luhapu—oitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine. Doshili, onghalo ya tya ngaho itai tu kumwifa, molwaashi Jesus okwa li a xunganeka kutya osho tashi ka kala ngaho. Mokupopya shi na sha nefimbo letu, okwa ti: “Ohole yavahapu otai talala.” (Mateus 24:12) Doshili, ovanhu vahapu inava itavela vali Kalunga noinava fimaneka vali Ombibeli. (2 Petrus 3:3, 4) Oshidjemo, moitukulwa imwe mounyuni, ovanhu ashike vanini hava ningi ovahongwa vape vaKristus. Ndele osho inashi hala okutya kutya oilonga yovamwatate novamwameme Ovakriste ovaholike ovo va kala tava udifa noudiinini moitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine oyoshimha. (Ovaheberi 6:10) Omolwashike taku dulu okutiwa ngaho? Konakona omatomheno taa landula.

12. Omalalakano opavali oilonga yetu yokuudifa oelipi?

12 Evangeli laMateus ola divilika omalalakano opavali a fimana e na sha noilonga yetu yokuudifa. Limwe, olo oku ka ‘ninga ovanhu vomoiwana aishe ovahongwa.’ (Mateus 28:19, NW) Likwao ololo kutya, etumwalaka lOuhamba oli na okuningila oiwana aishe “ondombwedi.” (Mateus 24:14) Omalalakano aeshe oo opavali okwa fimana, ndele olo la popiwa muMateus 24:14 oli na eityo le likalekelwa. Omolwashike mbela?

13, 14. (a) Oukwatya wa tongomana wedidiliko lokukala po kwaKristus oulipi? (b) Oshike tu na okukaleka momadiladilo, unene tuu ngeenge ohatu udifa moitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine?

13 Omushangi wOmbibeli Mateus okwa shanga epulo limwe olo ovayapostoli va li va pula Jesus, tali ti: “[Oshike] tashi ka kala edidiliko lokukala po kwoye nolefimbo lexulilo longhalelo yoinima? (Mateus 24:3, NW) Mokunyamukula, Jesus okwa popya kutya oukwatya umwe wa tongomana u li oshitukulwa shedidiliko olo okwa li tau ka kala oilonga yokuudifa yomounyuni aushe. Mbela okwa li ta popi shi na sha nokuninga ovanhu ovahongwa? Hasho nande. Okwa ti: ‘Evangeli eli louhamba otali udifilwa ounyuni aushe li ningile oiwana aishe ondombwedi.’ (Mateus 24:14) Kungaha, Jesus okwa ulika kutya oilonga yokuudifa Ouhamba muyo vene oya li tai ka kala oukwatya wa fimana wedidiliko lokukala po kwaye.

14 Onghee hano, eshi hatu udifa onghundana iwa yOuhamba, ohatu dimbuluka kutya nonande ihatu pondola alushe mokuninga ovanhu ovahongwa, ohatu pondola mokuyandja ‘oundombwedi.’ Kashi na nee mbudi kutya ovanhu otave linyenge ngahelipi, ove shi shii kutya oshike osho hatu ningi, nokungaha ohatu kufa ombinga mokuwanifa po exunganeko laJesus. (Jesaja 52:7; Ehololo 14:6, 7) Jordy, Ondombwedi inyasha yokuEuropa lokOuninginino, okwa ti: “Okukala ndi shii kutya ohandi longifwa kuJehova mokudana onghandangala mokuwanifa po Mateus 24:14, ohashi hafifa nge neenghono.” (2 Ovakorinto 2:15-17) Nope he na omalimbililo, naave osho u udite ngaho.

Ngeenge etumwalaka letu tali patanekwa

15. (a) Jesus okwa londwela ovashikuli vaye shi na sha nashike? (b) Oshike hashi tu kwafele tu udife nonande ope na omapataneko?

15 Eenghalo didjuu nado odi li eshongo limwe vali ngeenge tashi uya pokuudifa onghundana iwa yOuhamba. Jesus okwa londwela ovashikuli vaye a ti: “Tamu tondelwa edina lange koiwana aishe.” (Mateus 24:9) Ngaashi Ovakriste vonale, ovashikuli vaJesus vokunena navo ove tondike, ohava patanekwa nohava hepekwa. (Oilonga 5:17, 18, 40; 2 Timoteus 3:12; Ehololo 12:12, 17) Moilongo imwe, oilonga yavo oya shilikwa komapangelo. Ndele nande ongaho, omolwokudulika kuKalunga, Ovakriste vashili moilongo ya tya ngaho, otava twikile nokuudifa onghundana iwa yOuhamba. (Amos 3:8; Oilonga 5:29; 1 Petrus 2:21) Oshike hashi kwafele Eendombwedi da tya ngaho nosho yo dikwao mounyuni aushe di twikile nokuudifa? Jehova ohe di pe eenghono okupitila momhepo yaye iyapuki.—Sakaria 4:6; Ovaefeso 3:16; 2 Timoteus 4:17.

16. Ongahelipi Jesus a ulika kutya ope na ekwatafano pokati koilonga yokuudifa nomhepo yaKalunga?

16 Jesus okwa divilika ekwatafano olo li li pokati komhepo yaKalunga noilonga yokuudifa, eshi a lombwela ovashikuli vaye a ti: ‘Otamu pewa eenghono, Omhepo Iyapuki ngenge tai uya munye, ndee tamu ka ninga eendombwedi dange fiyo okominghulo dounyuni.’ (Oilonga 1:8; Ehololo 22:17) Eshikulafano loiningwanima oyo ya popiwa momushangwa oo ola fimana. Tete, ovahongwa ova pewa omhepo iyapuki, opo nee ova hovela noilonga yokuyandja oundombwedi mounyuni aushe. Okekwafo ashike lOmhepo iyapuki yaKalunga ovahongwa va li tava dulu okukala ve na eenghono dokudiinina mokuyandja ‘oundombwedi koiwana aishe.’ (Mateus 24:13, 14; Jesaja 61:1, 2) Onghee hano, osha yeleka eshi Jesus a popya omhepo iyapuki i li “omupopili.” (Johannes 15:26) Okwa ti kutya omhepo yaKalunga oya li tai ka honga nokuwilika ovahongwa vaye.—Johannes 14:16, 26; 16:13.

17. Ngeenge hatu patanekwa neenghono, ongahelipi omhepo iyapuki tai dulu oku tu kwafela?

17 Omeenghedi dilipi omhepo yaKalunga hai tu kwafele kunena ngeenge oilonga yetu yokuudifa onghundana iwa tai patanekwa neenghono? Omhepo yaKalunga ohai tu pameke nohai kondjifa ovo tave tu hepeke. Okuulika kutya osho shi li ngaho, konakona oshiningwanima shonhumba mokukalamwenyo kwohamba Saul.

A kondjifwa komhepo yaKalunga

18. (a) Saul okwa lunduluka ngahelipi monghedi ikumwifi okudja kouwa a yuka kowii? (b) Omeenghedi dilipi Saul a li ta hepeke David?

18 Saul okwa li e li nawa eshi a ninga ohamba yotete yaIsrael, ndele konima yefimbo okwa ka kala iha dulika kuJehova. (1 Samuel 10:1, 24; 11:14, 15; 15:17-23) Oshidjemo, omhepo yaKalunga inai kala vali tai yambidida Saul. Saul okwa ka handukila neenghono David, oo a li a vaekwa a ka kale ohamba tai landula ko nokwa li yo ta yambididwa komhepo yaKalunga. (1 Samuel 16:1, 13, 14) David okwa li a fa ta dulu okuninga oshihakanwa noupu. Ka li e na oshilwifo shasha, kakele kokahumbafeta kaye, ofimbo Saul a li e na eonga. Onghee hano, efiku limwe fimbo David a li ta shiki okahumbafeta, “Saul [okwa umba] eonga, ndee ta ti: Nda hala okutwa David, ndi mu twile kumwe nekuma! Ndelenee David okwa yepa luvali.” (1 Samuel 18:10, 11) Konima yaasho, Saul okwa pwilikina komona waye, Jonatan, oo a li kaume kaDavid, ndele ta ane, a ti: “Oshili, ngaashi Omwene e nomwenyo, [David] ita ka dipawa!” Ndele natango Saul okwa “[hetekela] okutwa David neonga noku mu twila kumwe nekuma. Ndele David okwa “yepa eonga laSaul, onghee ye a umba eonga la shimbama mekuma.” David okwa ya onhapo, ndele Saul okwe mu landula. Pefimbo olo lidjuu, omhepo yaKalunga oya kondjifa Saul. Ngahelipi mbela?—1 Samuel 19:6, 10.

19. Ongahelipi omhepo yaKalunga ya li ya amena David?

19 David okwa ya onhapo komuprofeti Samuel, ndele Saul okwa tuma ovatumwa vaye ve ke mu kwate. Eshi va fika ponhele opo David a li a hondama, “Omhepo yaKalunga ya hanga ovatumwa vaSaul, [ndele tava hovele okulihumbata panghedi yovaprofeti, NW].” Ova li va dulwa eenghono komhepo yaKalunga nomolwaasho ova li va dimbwa filufilu elalakano lolweendo lavo. Saul okwa tuma natango lwoikando ivali ovatumwa va ka ete David, ndele navo ova ningilwa oshinima sha faafana oikando aishe oyo. Hauxuuninwa, ohamba Saul oya ya yo vene i ka kwate David, ndele kaya li tai dulu okupondola eenghono domhepo yaKalunga. Doshili, omhepo iyapuki oya kangheka Saul “omutenya aushe noufiku aushe”—opo shi pe David efimbo la wana a ye onhapo.—1 Samuel 19:20-24.

20. Oshilihongomwa shilipi hatu dulu okulihonga mehokololo li na sha nokuhepekwa kwaDavid kuSaul?

20 Ehokololo olo laSaul naDavid otali tu hongo oshilihongomwa tashi pameke, kutya: Ovahepeki vovapiya vaKalunga itava ka pondola ngeenge omhepo yaKalunga tai va kondjifa. (Epsalme 46:12; 125:2) Jehova okwa li a lalakanena David a ninge ohamba yaIsrael. Kapa li omunhu ta dulu okuya moshipala elalakano olo. Shi na sha nefimbo letu, Jehova okwa lalakanena ‘evangeli louhamba li udifwe.’ Kape na omunhu ta dulu okuya moshipala oshinima osho.—Oilonga 5:40, 42.

21. (a) Ovapataneki vamwe ohava katuka ngahelipi kunena? (b) Otu na elineekelo lilipi?

21 Ovawiliki vomalongelokalunga novopapolitika vamwe ohava longifa oipupulu nosho yo eenghono opo ve tu kelele tu ha udife. Ndele ngaashi ashike Jehova a li a amena David pamhepo, ota ka amena yo oshiwana shaYe kunena. (Malakia 3:6) Onghee hano, ngaashi David, ohatu popi nelineekelo kutya: “[Kalunga] Oye handi mu lineekele ndele ihandi tila. Ovanhu otava ningi nge shike!” (Epsalme 56:12; 121:1-8; Ovaroma 8:31) Kekwafo laJehova, natu twikileni okukondjifa omashongo aeshe oo hatu shakeneke eshi hatu wanifa po elombwelo laye loku ka udifila ovanhu vomoiwana aishe onghundana iwa yOuhamba.

[Omashangelo opedu]

a Tala oshimhungu “Ehafo linene,” pepandja 28.

b Ka nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.

Oto dimbuluka?

• Omolwashike hatu lundulula eenghedi detu dokuudifa she likolelela keenghalo?

• ‘Oshivelo shinene’ sheemhito dipe shilipi she tu yeulukila?

• Oilonga yetu yokuudifa otai pondola monghedi ilipi nokuli nomoitukulwa omo ovanhu vahapu ihava pwilikine?

• Omolwashike ovapataneki itava dulu nandenande okukangheka oilonga yokuudifa onghundana iwa yOuhamba?

[Oshimhungu pepandja 28]

Ehafo linene

“Ova hafa notava longele Jehova moukumwe.” Osho otashi hokolola oukwaneumbo umwe oo wa dile kuSpania nokuya kuBolivia. Omonamati umwe womoukwaneumbo oo okwa li a ya kuBolivia a ka kwafele ongudu oyo ya li konhele ye likalela. Okwa li e na ehafo linene olo la li la kuma ovadali vaye, nomolwaasho noinapa kalwa, oukwaneumbo aushe—mwa kwatelwa ovanamati aveshe vane vomido okudja po 14 fiyo 25—owa tembukila oko. Paife, ovanamati vatatu ove li ovakokolindjila, naao a li a tetekela okuya oko, okwa ile kOfikola yOkudeula mOukalele efimbo opo la di ko.

Angelica, omunamido 30 oo a dile kuKanada nota longo muEuropa lokOushilo, okwa ti: “Ope na omashongo mahapu, ndele ohandi kala nda hafa omolwokukwafela ovanhu moukalele. Okwa li handi kala yo nda hafa ngeenge Eendombwedi domoshitukulwa tadi pandula nge efimbo nefimbo omolwokuuya oku di kwafela.”

Ovamwameme vavali ovo ve li ovamwainafana pambelela, ve li pokuwanifa omido 30, va dja kOilongo yaHangana notava longo mOrepublika yaDominika, ova hokolola tava ti: “Opa li eenghedindjikilile dihapu di lili noku lili odo twa li tu na okwiika. Ndele nande ongaho, otwa diinina okulonga moshitukulwa shetu, nopaife vaheyali vomovakonakonimbibeli vetu ohave uya kokwoongala.” Ovamwameme ovo vavali ova dana onghandangala mokuunganeka ongudu yovaudifi vOuhamba modoolopa omo mu he na eongalo.

Omumwameme Laura, oo e li pokuwanifa omido 30, okwa kala ta longo koshilongo shi he fi shavo oule womido di dule punhee. Okwa ti: “Onda kaleka onghalamwenyo yange paunafangwa nelalakano. Osho ohashi kwafele ovaudifi va mone kutya okukala nonghalamwenyo yanafangwa, oshinima osho to dulu okuhoolola oku shi ninga notashi pula okudiladila nawa, ndele hamolwaashi ngeno wa hepa. Okukwafela vamwe, unene tuu ovanyasha, osha kala odjo yehafo olo la dulifa nge okulididimikila omashongo okulonga moshilongo shi he fi shetu. Itandi ka pingena po nande oilonga yange moshitukulwa eshi nonghalamwenyo imwe i lili nonda hala okukala mo efimbo lile ngaashi tashi dulika, ngeenge Jehova e shi hala.”

[Oshimhungu/efano pepandja 32]

Omaukwatya okambo Good News for People of All Nations

Okambo Good News for People of All Nations oke na etumwalaka li li momalaka 92 e lili noku lili. Etumwalaka olo ola shangwa la yukifwa komunhu umwe. Onghee hano, ngeenge omuneumbo ta lesha etumwalaka olo, otali linyenge wa fa to popi naye.

Meni loshipeko omu na okaalita taka ulike oilongo younyuni aushe. Longifa okaalita oko opo u tunge po ekwatafano loukaume nomuneumbo. Otashi dulika u ulike koshilongo omo u li, nokuulika kutya owa hala okushiiva kutya ye okwa dja peni. Monghedi ya tya ngaho, oto dulu oku mu hokwifa nokukaleka po onghalo youkaume noya ngungumana.

Eenhetekelindjovo dokambo oda tofa mo eenghatu donhumba odo tu na okukatuka opo tu yandje ekwafo tali pondola kwaavo hava popi omalaka oo tu he udite. Lesha eenghatu odo nhatu noukeka, ndele to di tula moilonga noukeka.

Oshikalimo kashi na ashike omusholondodo womalaka, ndele oshi na yo omadidiliko omalaka oo a shaama nao. Osho otashi ke ku kwafela u mone kutya omadidiliko omalaka e lili noku lili oo ha kala moufo vetu vanini nosho yo moishangomwa yetu ikwao otaa ti shike.

[Efano]

Mbela oho longifa okambo aka moukalele?

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe