Ovanhu “vomalaka aeshe” otava udu onghundana iwa
“Ovalumenhu omulongo vomomalaka aeshe oiwana otava ka [tya]: Ofye twa hala okweenda pamwe nanye, osheshi ofye twa uda, nokutya Kalunga e li pamwe nanye.” — SAKARIA 8:23.
1. Ongahelipi efimbo nomhito oyo Jehova a tota po eongalo lopaKriste olo la hovela oilonga yomounyuni aushe yokuhonga ovanhu momalaka e lili noku lili ya li ya wapala?
EFIMBO nonghalo oya li ya yeleka. Osha li efiku lOpentekoste 33 O.P. Oivike ya pita, Ovajuda nosho yo ovo ve lidilulula va dja koitukulwa 15 lwaapo keembinga adishe dOuhamba waRoma ova li ve yadi muJerusalem, va li ve uya okudana Opaasa. Mefiku olo, ovanhu omayovi ova li va uda ovanhu vehe fi ovahongwanhu ovo va li va yadifwa omhepo iyapuki tava udifa onghundana iwa momalaka mahapu oo kwa li haa popiwa mouhamba oo, ndele kapa li engwangwano ngaashi sha li muBabel shonale. (Oilonga 2:1-12) Oshiningwanima osho osha li sha didilikifa okutotwa po kweongalo lopaKriste nosho yo ehovelo loilonga yomounyuni aushe yokuhonga ovanhu momalaka e lili noku lili oyo ya twikila fiyo okunena.
2. Ongahelipi ovahongwa vaJesus va li va ‘halukifa’ ovapwilikini vavo ve lili noku lili pOpentekoste 33 O.P.?
2 Ovahongwa vaJesus otashi dulika va li hava popi Oshigreka osho sha li hashi popiwa kovanhu vahapu pefimbo olo. Ova li yo hava longifa Oshiheberi, elaka olo la li hali popiwa kotembeli. Ndele mefiku olo lOpentekoste, ova li va ‘halukifa’ ovapwilikini vavo ve lili noku lili mokupopya momalaka oshidalelwamo ovanhu ovo. Oshidjemo osha li shike? Omitima dovapwilikini oda li da kumwa koshili ya fimanenena oyo va li va uda momalaka avo oshidalelwamo. Pexulilo lefiku, ongudu inini yovahongwa oya li ya hapupala, ndele tai ningi ongudu inene i dule povanhu 3 000. — Oilonga 2:37-42.
3, 4. Oilonga yokuudifa oya li ya tamunuka mo ngahelipi eshi ovahongwa va li va tembuka mo muJerusalem, muJudea nosho yo muGalilea?
3 Diva konima yoshiningwanima osho sha tongomana, opa li pa holoka omahepeko mahapu muJerusalem, ndele “ava va halakanifwa moshilongo, ova endaaenda nova udifa ondjovo yevangeli.” (Oilonga 8:1-4) Pashihopaenenwa, ohatu lesha mOilonga etukulwa eti-8 shi na sha naFilippus, oo sha yela kutya okwa li omuudifi wevangeli ha popi Oshigreka. Filippus okwa li a udifila Ovasamaria. Okwa li yo a udifila elenga lokuEtiopia olo la li le linyengifwa ketumwalaka li na sha naKristus. — Oilonga 6:1-5; 8:5-13, 26-40; 21:8, 9.
4 Eshi Ovakriste va li va tembuka nova ka konga eenhele dokukala kondje yaJerusalem, yaJudea noyaGalilea, ova li va shakeneka omashongo mape e na sha nomihoko nosho yo omalaka. Vamwe vomuvo otashi dulika va li ashike va yandja oundombwedi kOvajuda. Ndele omuhongwa Lukas okwa hokolola a ti: ‘Mokati kavo omwa li mu na yo ovalumenhu vamwe Ovakipro nOvakireni, vo eshi ve uya kuAntiokia, va hepaululila Ovagreka yo, ndele ve va udifila evangeli lOmwene Jesus.’ — Oilonga 11:19-21, yelekanifa OB-1954.
Kalunga ehe na onhondo ota yandje etumwalaka kovanhu aveshe
5. Okuhenonhondo kwaJehova oku liwetikile ngahelipi shi na sha nonghundana iwa?
5 Exumokomesho la tya ngaho oli li metwokumwe neendjila daKalunga; oushili oo kutya ke na onhondo. Konima eshi omuyapostoli Petrus a li a kwafelwa kuJehova a lundulule etaleko laye li na sha novanhu vomoiwana, okwa popya nolupandu a ti: “Paife ondi shi shii shili, Kalunga iha tale omunhu kombada. Ndele moshiwana keshe, keshe ou he mu tila ndee ta diinine ouyuki, ote mu wapalele.” (Oilonga 10:34, 35; Epsalme 145:9) Eshi omuyapostoli Paulus, oo a li nale omuhepeki wOvakriste, a popya kutya Kalunga okwa “hala ovanhu [vomaludi aeshe, NW] va xupifwe,” okwa koleka kutya Kalunga ke na onhondo. (1 Timoteus 2:4) Okuhenonhondo kwOmushiti oku liwetikile mwaasho kutya eteelelo lOuhamba ola yeulukila ovanhu voukashike kookanhu keshe, vomihoko adishe, voiwana aishe novomalaka aeshe.
6, 7. Omaxunganeko Ombibeli elipi a xunganeka okutandavelifwa kwonghundana iwa mounyuni aushe nomomalaka aeshe?
6 Exumokomesho olo lopaiwana ola li la xunganekwa omafelemido a pita. Ngaashi Daniel a xunganeka, Jesus “okwa pewa eenghono nefimano noshilongo. Noiwana aishe omaludi nomalaka tae mu longele.” (Daniel 7:14) Oushili oo kutya oshifo eshi ohashi nyanyangidwa momalaka 151 nohashi yandjwa mounyuni aushe, osho tashi ku dulifa u leshe kombinga yOuhamba waJehova, otau ulike kewanifo lexunganeko lOmbibeli olo.
7 Ombibeli oya xunganeka efimbo olo eshi ovanhu vomalaka e lili noku lili tava ka uda etumwalaka layo tali yandje omwenyo. Mokuhokolola nghee elongelokalunga lashili la li tali ka nana ovanhu vahapu, Sakaria okwa xunganeka a ti: ‘Omafiku tuu enya ovalumenhu omulongo vomomalaka aeshe oiwana otava ka kwata koshikutu shomulumenhu Omujuda [Ovakriste ovavaekwa nomhepo, oshitukulwa ‘shaIsrael yaKalunga’] nokukanyatela ko, ndee tava ti: Ofye twa hala okweenda pamwe nanye, osheshi ofye twa uda, nokutya Kalunga e li pamwe nanye.’ (Sakaria 8:23; Ovagalati 6:16) Omuyapostoli Johannes okwa popya yo osho a mona memoniko a ti: ‘Tala, ongudu inene ya nyengana okuvalwa yomoiwana aishe nomomaludi aeshe nomovanhu aveshe nomomalaka aeshe; vo ova li ofika va taalela olukalwapangelo nOdjona.’ (Ehololo 7:9) Otwa mona omaxunganeko oo taa wanifwa.
Ovanhu vomaludi aeshe tava udifilwa
8. Eenghalo dokunena dilipi tadi tu pula tu ninge omalunduluko moilonga yetu yokuyandja oundombwedi?
8 Kunena, ovanhu otava tembuka neenghono. Omakwatafano pokati koilongo okwe shi ninga shipu unene kovanhu okukala tava tembuka. Eemhunga dovanhu odo da dja koilongo oko ku na oita nosho yo koitukulwa oyo ya hepa neenghono oda tembukila keenhele oko ku li nawa, tadi kongo ouxupilo. Okumbobolokela kwovatembukilimo nokweenhauki moilongo ihapu okwa etifa mo omaulikumwe ovanhu hava popi omalaka oshinailongo. Pashihopaenenwa, muSuomi ohamu popiwa omalaka e dule 120; muAustralia ohamu popiwa omalaka e dule 200. Moshilando ashike shimwe shOmoilongo yaHangana, San Diego, ohamu popiwa omalaka e dule 100.
9. Etaleko lilipi tu na okukala tu na shi na sha novanhu ovo ve li moitukulwa yetu ovo hava popi omalaka amwe e lili?
9 Tu li ovakalele Ovakriste, mbela ohatu tale ko ovanhu va tya ngaho ovo hava popi omalaka ehe fi etu ve li oshiimbi moukalele wetu? Hasho nandenande! Ponhele yaasho, ohatu tale ko oitukulwa omo hava kala i li etamunukemo lihokwifa loshitukulwa shetu shoukalele — ‘omapya a pya okuteywa.’ (Johannes 4:35) Ohatu kendabala okukwafela ovanhu ovo ve shii omhumbwe yavo yopamhepo, kashi na nee mbudi kutya ovoshiwana shilipi ile ohava popi elaka lilipi. (Mateus 5:3, NW) Oshidjemo, omudo keshe ovanhu vahapu ‘vomomalaka aeshe’ ohava ningi ovahongwa vaKristus. (Ehololo 14:6) Pashihopaenenwa, okudja muAuguste 2004, onghundana iwa muNdowishi oya kala tai udifwa momalaka 40 lwaapo. Momukokomoko wefimbo olo tuu olo, muAustralia, onghundana iwa oya kala tai udifwa momalaka 30 lwaapo, mokuyelekanifa nomalaka 18 omo ya li hai udifwa momido omulongo da pita. MuGreka, Eendombwedi daJehova oda kala hadi udifile ovanhu ovo hava popi omalaka 20 lwaapo e lili noku lili. Mounyuni aushe, eepersenda 80 dEendombwedi daJehova ohadi popi omalaka amwe e lili, ehe fi Oshiingilisha osho shi li elaka lopaiwana kunena.
10. Omuudifi keshe oku na okudana onghandangala ilipi mokuninga ovanhu “vomoiwana aishe” ovahongwa?
10 Oshoshili kutya elombwelo laJesus ‘lokuninga ovanhu vomoiwana aishe ovahongwa’ otali wanifwa. (Mateus 28:19, yelekanifa NW.) Eendombwedi daJehova odo da tambula ko nehalo liwa elombwelo olo, ode lipyakidila moilongo 235, notadi yandje oileshomwa momalaka e dule 400. Nonande ehangano laJehova ohali yandje oilongifo oyo ya pumbiwa opo ovanhu va udifilwe, ovaudifi vOuhamba pauhandimwe ove na okuninga eenghendabala opo va udifile “ovanhu vomaludi aeshe” etumwalaka lOmbibeli momalaka oo tava dulu okuuda ko nawa. (Johannes 1:7, NW) Eenghendabala odo da hangana otadi dulifa ovanhu omamiliyona vomalaka e lili noku lili va mone ouwa monghundana iwa. (Ovaroma 10:14, 15) Heeno, keshe umwe womufye ota dana onghandangala ya fimanenena!
Eshongo tali pondolwa
11, 12. (a) Eshongo lilipi li na okupondolwa, nongahelipi omhepo iyapuki hai kwafele shi na sha naasho? (b) Omolwashike okuudifila ovanhu melaka lavo loshidalelwamo luhapu hashi kwafa?
11 Kunena, ovaudifi vOuhamba vahapu ova hala okulihonga omalaka amwe e lili, ndele itava dulu okuteelela va pewe oshali yopashikumwifilonga yomhepo yaKalunga yokupopya omalaka. (1 Ovakorinto 13:8) Okulihonga elaka lipe otashi pula eenghendabala da mana mo. Nokuli naavo hava popi nale elaka limwe li lili, otashi dulika va kale va pumbwa okuninga omalunduluko mokudiladila kwavo nomeenghedi davo dokuungaunga novanhu opo va ninge etumwalaka lOmbibeli lihokwifa kovanhu ovo hava popi elaka olo ndele ova dja meputuko li lili. Natango, ovatembukilimo vape ohava kala va tila, notashi pula eenghendabala da mana mo okuuda ko onghedi yavo yokudiladila.
12 Ndele nande ongaho, Jehova oha longifa natango omhepo iyapuki okukwafela ovapiya vaye opo va kwafele ovanhu ovo hava popi omalaka amwe e lili. (Lukas 11:13) Ponhele yoku tu dulifa tu popye omalaka pashikumwifilonga, omhepo iyapuki ohai kulike ehalo letu lokukala twa hala okupopya novanhu ovo ihava popi elaka letu. (Epsalme 143:10) Okuudifila ovanhu ile oku va honga etumwalaka lOmbibeli melaka olo vehe shii nawa otashi dulika shi kume omadiladilo avo. Ndele opo tu hange omitima dovapwilikini vetu, luhapu ohashi kala shiwa okulongifa elaka lavo loshidalelwamo, elaka olo tali kumu omadilongo avo omoule, omalinyengotomheno avo nosho yo omalipulo avo. — Lukas 24:32.
13, 14. (a) Oshike hashi linyengifa vamwe va udife momalaka amwe e lili? (b) Ongahelipi vamwe va ulika omhepo yeliyambo mwene?
13 Ovaudifi vOuhamba vahapu ova tokola oku ka udifa moitukulwa omo hamu popiwa omalaka oshinailongo eshi va mona kutya ovanhu ohave linyenge nawa koshili yOmbibeli. Vamwe ohava kala ve na ondjungu ngeenge oukalele wavo u li eshongo neenghono nouhokwifa. Oshitaimbelewa shimwe shEendombwedi daJehova muEuropa lokolukadi osha ti: “Ovanhu vahapu ovo va dja kuEuropa lokOushilo ova fya enota loshili.” Itashi mbilipaleke tuu okukwafela oohandimwe ve na ohokwe va tya ngaho! — Jesaja 55:1, 2.
14 Ndele opo tu kale tu na ombinga tai ti sha moilonga oyo, otwa pumbwa okukala twa tokola toko nokuninga omaliyambo. (Epsalme 110:3) Pashihopaenenwa, omaukwaneumbo mahapu Eendombwedi muJapani okwa fiya po omaumbo mawa moilando inene, ndele taa tembukile koitukulwa yokokule a ka kwafele eengudu dOvachina ovatembukilimo opo va ude ko Ombibeli. Komunghulofuta wokouninginino wOilongo yaHangana, ovaudifi ohava shingi alushe oyeendifo oule wovili imwe fiyo mbali opo va ka ninge omakonakonombibeli novanhu moshitukulwa omo mu na Ovafilipine. MuNorway, ovalihomboli vonhumba ohava konakona noukwaneumbo wa dja koAfganistan. Ovalihomboli ovo vEendombwedi ohava longifa oshileshomwa Kalunga Ota Pula Shike kuFye? mOshiingilisha nomOshinorway.a Oukwaneumbo oo tau konakona ohau lesha outendo mOshipersia, elaka olo la pambafana filufilu nelaka lavo loshidalelwamo, Oshidari. Ohava ningi eenghundafana mOshiingilisha nomOshinorway. Omhepo yeliyambo mwene noyokuninga omalunduluko ya tya ngaho, ohai nangekwa noupuna eshi ovanailongo tava tambula ko onghundana iwa.b
15. Ongahelipi atusheni hatu dulu okukufa ombinga mokuudifila ovanhu vomomalaka aeshe?
15 Mbela ino hala okukufa ombinga moilonga yokuudifila ovanhu ovo hava popi omalaka amwe e lili? Omolwashike ito hovele okudidilika mo omalaka oshinailongo oo haa popiwa moshitukulwa sheni? Opo nee oto dulu okuhumbata oufo ile oileshomwa yonhumba momalaka oo. Okambo Good News for People of All Nations, oko ka yandjwa mo 2004, oke li nale oshilongifo mokulombwela ovanhu eteelelo lOuhamba okupitila metumwalaka lako li li paunafangwa noliwa, olo li li momalaka mahapu.
“Mu nokuhola omunailongo”
16. Ongahelipi ovamwatate ovo ve na oshinakuwanifwa hava ulike ohokwe nokuhelihola mwene mokukwafela ovanhu ovo hava popi omalaka oshinailongo?
16 Kutya nee otwe lihonga elaka lipe ile hasho, atusheni ohatu dulu okukwafela ovanailongo moitukulwa yetu ve lihonge oinima yopamhepo. Jehova okwa li a lombwela oshiwana shaye shi kale shi ‘hole ovanailongo.’ (Deuteronomion 10:18,19) Pashihopaenenwa, moshilando shimwe shinene muAmerika lokOumbangalanhu, omu na omaongalo amwe atano haa ongala mOlupale lOuhamba limwe. Ngaashi hashi ningwa momalupale mahapu, ohapa ningwa omalunduluko okomudo e na sha nomafimbo okwoongala oo kwa li taa ka ningifa ngeno okwoongala kwOshichina ku lundulukile kovili yokomatango mOsoondaxa. Ndele osho okwa li tashi ka tya ovatembukilimo ovo hava longo meerestoulanda itava ka dula okukala pokwoongala. Ovakulunhuongalo vomaongalo makwao ova ninga omalunduluko pahole opo okwoongala kwOshichina ku kale haku ningwa ongula mOsoondaxa.
17. Otu na okukala tu udite ngahelipi ngeenge vamwe tava tokola okutembuka va ka kwafele ovo hava popi omalaka amwe e lili?
17 Ovapashukili ovanahole ohava pandula ovamwatate novamwameme va pyokoka nove na owino ovo va hala okutembuka va ka kwafele ovo hava popi omalaka amwe e lili. Ovahongi vOmbibeli va pyokoka va tya ngaho otashi dulika va kale va djuulukiwa meongalo omo va dja, ndele ovapashukili ohava kala ve udite ngaashi ovakulunhuongalo vomuListra nomuIkonio va li ve udite. Ovakulunhuongalo ovo kava li va kelela Timoteus aha ye pamwe naPaulus, nonande Timoteus okwa li ekwafo komaongalo avo. (Oilonga 16:1-4) Natango, ovo hava kwatele komesho moilonga yokuudifa ihava imbwa komayooloko omataleko nokeenghedindjikilile di lili noku lili dovanailongo. Ponhele yaasho, ohava tambula ko omayooloko nohava kongo eemhito va kulike ekwatafano liwa opo va dule oku va udifila onghundana iwa. — 1 Ovakorinto 9:22, 23.
18. Oshivelo shoilonga shinene shilipi sha yeulukila aveshe?
18 Ngaashi sha xunganekwa, onghundana iwa otai udifwa ‘momalaka aeshe oiwana.’ Ohatu dulu okuteelela ehapupalo likumwifi li ningwe moitukulwa omo mu na ovanhu ovo hava popi omalaka oshinailongo. Omayovi ovaudifi ovaladi okwa pita ‘moshivelo shoshilonga shinene.’ (1 Ovakorinto 16:9) Ndele opa pumbiwa shihapu natango opo ku longwe oitukulwa ya tya ngaho, ngaashi oshitukulwa tashi landula tashi ke shi ulika.
[Omashangelo opedu]
a Sha nyanyangidwa kEendombwedi daJehova.
b Opo u mone oihopaenenwa imwe vali, tala oshitukulwa “Omaliyambo manini okwe tu etela omanangeko noupuna mahapu,” mOshungonangelo yOshiingilisha ye 1 Apilili 2004, epandja 24-28.
Oto dulu okuyelifa?
• Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jehova mokukala tuhe na onhondo shi na sha novanhu aveshe?
• Otu na okutala ko ngahelipi ovanhu ovo ve li moitukulwa yetu ovo ihava popi elaka letu?
• Omolwashike tashi kwafa okuudifila ovanhu momalaka avo oshidalelwamo?
• Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otu na ko nasha novanailongo ovo ve li momidingonoko detu?
[Okaalita/Efano pepandja 23]
(For fully formatted text, see publication)
Roma
ASIA
KRETA
LIBIA
FRIGIA
PAMFILIA
Jerusalem
JUDEA
EGIPTI
PONTUS
KAPPADOKIA
MESOPOTAMIA
MEDIA
ELAM
ARABIA
PARTIA
[Eenhele domeva]
Efuta loPokati
Efuta Lilaula
Efuta Litilyana
Ekololo laPersia
[Efano]
POpentekoste 33 O.P., ovanhu va dja koitukulwa 15 yOuhamba waRoma ova li va uda onghundana iwa momalaka avo oshidalelwamo
[Efano]
Ovanailongo vahapu ohava tambula ko oshili yOmbibeli
[Efano]
Edidiliko lOlupale lOuhamba la shangwa omalaka atano