Dulika keenghonopangelo daJehova
“Ohole yokuhola Kalunga oyo tuu ei nokutya, tu diinine oipango yaye. Noipango yaye kai fi idjuu.” — 1 JOH. 5:3.
1, 2. (a) Omolwashike ovanhu vahapu vehe hole okudulika kwaavo ve na eenghonopangelo? (b) Mbela ovo inava hala okudulika keenghonopangelo ova manguluka ko ngoo shili kudo? Shi yelifa.
OVANHU vahapu kunena kave hole okudulika keenghonopangelo, ile tu tye, kave hole okulombwelwa osho ve na okuninga. Ovanhu ovo inava hala okudulika keenghonopangelo davamwe ove na oikala yokutya: “Kape na ou ta dulu okulombwela nge osho ndi na okuninga.” Ndele mbela ovanhu va tya ngaho ova manguluka ko ngoo shili keenghonopangelo davamwe? Hasho nandenande! Ovanhu vahapu va tya ngaho ohava shikula omifikamhango ‘dounyuni ou.’ (Rom. 12:2) Ponhele yokukala va manguluka, ova ninga “ovapika venyonauko” ngaashi Omukriste omuyapostoli Petrus a ti. (2 Pet. 2:19) Ohava ende “panghedi yefimbo lounyuni eli noyomupangeli weenghonopangelo domomhepo,” Satana Ondiaboli. — Ef. 2:2.
2 Omushangimambo umwe okwe litada a ti: “Ihandi efa ovadali vange ile omupristeri ile omuwiliki wopalongelokalunga ile omuhongi weitavelo lOshihindu ile Ombibeli i tokolele nge osho shi li mondjila naasho sha puka.” Oshoshili kutya ovanhu peemhito dimwe ohava longifa nai eenghonopangelo davo nomolwaasho ihashi kala shipu okudulika kuvo. Ndele mbela osho osha hala okutya inatu pumbwa nandenande ewiliko lasha? Ngeenge owa tale koipalanyole oyo i li moifokundaneki, oto ka mona kutya otwa pumbwa filufilu ewiliko. Shinyikifa oluhodi, ovanhu vahapu ihava kala va hala okutambula ko ewiliko nonande ove li pumbwa neenghono.
Nghee hatu tale ko eenghonopangelo
3. Oshike tashi ulike kutya Ovakriste vomefelemudo lotete kava li ashike hava tambula ko keshe osho tava lombwelwa kwaavo ve na eenghonopangelo?
3 Tu li Ovakriste, ohatu tale ko eenghonopangelo monghedi ya yooloka ko kwaayo younyuni. Ashike osho inashi hala okutya ohatu ningi ngoo nee keshe osho hatu lombwelwa kwaavo ve na eenghonopangelo. Omafimbo amwe otu na okwaanya filufilu okudulika kwaavo ve na eenghonopangelo moinima yonhumba. Ovakriste vomefelemudo lotete navo ova li hava anye okudulika peemhito dimwe. Pashihopaenenwa, eshi ovayapostoli va li va lombwelwa komupristeri omukulunhu nokoilyo yomhangu yopombada yOshijuda vaha udife vali, ova li va anya okudulika kelombwelo olo. Kava li va efa po okulonga osho sha yuka opo va dulike ngeno keenghonopangelo dopanhu. — Lesha Oilonga 5:27-29.
4. Oihopaenenwa yomOmishangwa dOshiheberi ilipi tai ulike kutya ovapiya vaJehova kava li hava landula osho tashi ningwa keemhunga dovanhu?
4 Ovapiya vaKalunga vahapu vopefimbo olo la tetekela Oukriste ova li yo va katuka ngaashi ovayapostoli. Pashihopaenenwa, Moses okwa li a “anya a ifanwe omona wokakadona kaFarao, [nokwe] lihoololela, a hepekwe pamwe noshiwana shaKalunga,” nonande osho osha li sha ‘handukifa ohamba’ yaEgipti. (Heb. 11:24, 25, 27) Josef okwa li a anya okuya momilele nomukulukadi waPotifar, nonande omukulukadi okwa li ta dulu oku mu ningila owii. (Gen. 39:7-9) Daniel okwa li a “tokola momutima waye nokutya, ye ite ke linyateka neendya dohamba,” nonande omupashukili omukulunhu wombala yaBabilon ka li a dimina noupu etokolo laye. (Dan. 1:8-14) Oihopaenenwa oyo otai ulike kutya okudja nale ovapiya vaKalunga ova kala hava diinine okulonga osho sha yuka, kashi na nee mbudi kutya ova li tava ka mona oilanduliko ya tya ngahelipi. Kava li hava dulika kovanhu opo ngeno va kale va hokiwa kuvo. Nafye otu na okuninga sha faafana.
5. Ongahelipi onghedi omo hatu tale ko eenghonopangelo ya yooloka ko kwaayo younyuni?
5 Okukala twa kanyatela nouladi omufika wetu wouyuki inashi hala okutya otu na ondudi ile kutya otu li omhinge nomapangelo opapolitika. Ponhele yaasho, ohatu ulike ashike kutya otwa lenga eenghonopangelo daJehova komesho yaado dovanhu. Onghee hano, ngeenge eemhango dopanhu otadi kondjifafana naado daKalunga, ohatu ka dulika kuKalunga ponhele yokudulika kovanhu. Kungaho, ohatu shikula oshihopaenenwa shovayapostoli ovo va li ko mefelemudo lotete.
6. Omolwashike shi li alushe pandunge okudulika koipango yaJehova?
6 Oshike she tu kwafela tu kale hatu dulika keenghonopangelo daKalunga? Omolwaashi ohatu tu kumwe nOmayeletumbulo 3:5, 6 oo taa ti: “Nomutima woye aushe lineekela Omwene, ino liameka keendunge doye mwene. Mu shiiva meendjila doye adishe, opo nee Ye ota ka lalakanifa omalila oye.” Otu na oushili kutya keshe osho Kalunga te tu pula tu ninge otashi ke tu etela ashike ouwa. (Lesha Deuteronomion 10: 12, 13.) Jehova okwa li a lombwela Ovaisrael a ti: “[Ohandi] ku longo eshi tashi ku wapalele, ndele handi ku tula mondjila ei u nokweenda nayo.” Opo nee okwa weda ko a ti: “Akutu, ngeno ove wa li wa diinina oipango yange, ngeno ombili yoye oya kala ngaashi omulonga tau tondoka, nouyuki woye ngaashi omakufikufi omefuta.” (Jes. 48:17, 18) Otwa itavela kutya eendjovo odo otadi popi oshili. Otwa tomhwa tu itavele kutya keshe osho Jehova ta pula tu ninge otashi tu etele ouwa.
7. Otu na okuninga shike ngeenge katu udite ko filufilu oshipango shonhumba osho tashi hangwa mEendjovo daKalunga?
7 Otwa dimina eenghonopangelo daJehova nohatu dulika kuye nonande omafimbo amwe ihatu kala tu udite ko filufilu oiteelelwa yonhumba ile yongadi oyo tai hangwa mEendjovo daye. Ndele osho itashi ti kutya ohatu dulika ashike ngahenya, twa fa omunhu a pofipalekwa. Ohatu dulika kuJehova, molwaashi otwe mu lineekela notu shii kutya oku shii osho tashi tu etele ouwa. Kakele kaasho, ohatu dulika kuye molwaashi otu mu hole. Omuyapostoli Johannes okwa ti: “Ohole yokuhola Kalunga oyo tuu ei nokutya, tu diinine oipango yaye. Noipango yaye kai fi idjuu.” (1 Joh. 5:3) Ope na natango oukwatya umwe wa fimana oo hau tu linyengifa tu kale hatu dulika kuJehova.
Kala wa ika okutongola ouwa nowii
8. Ongahelipi okukala twa ‘ika okutongola ouwa nowii’ kwa pambafana nokudulika keenghonopangelo daJehova?
8 Ombibeli otai tu ladipike tu ‘ike okutongola ouwa nowii.’ (Heb. 5:14) Onghee hano, katu na okudulika ashike keemhango daKalunga nopehe na okulongifa eendunge detu dokuyoolola. Ponhele yaasho, otu na okudeula omadiladilo etu tu kale tu shii “okutongola ouwa nowii” hatu wilikwa komifikamhango daKalunga. Otwa hala okumona kutya eendjila daJehova oda yuka, naasho otashi ke tu linyengifa tu popye ngaashi omupsalme oo a ti: ‘Omhango yoye oya nyolelwa moule womwenyo wange.’ — Eps. 40:9.
9. Ongahelipi hatu dulu okukaleka eliudo letu metwokumwe nomifikamhango daJehova, nomolwashike sha fimana okuninga ngaho?
9 Opo tu kale twa lenga eemhango daKalunga ngaashi omupsalme oo a tumbulwa mokatendo ka dja ko, otu na okukala hatu dilonga kwaasho hatu lesha mOmbibeli. Pashihopaenenwa, ngeenge hatu konakona oiteelelwa yonhumba yaJehova, natu lipule kutya: ‘Omolwashike oshipango eshi ile efinamhango eli li li pandunge? Ouwa ulipi handi ka mona ngeenge onda dulika kulo? Oilanduliko ilipi handi ka mona ngeenge onda kala inandi dulika komayele aKalunga oo?’ Ngeenge eliudo letu ola kala li li metwokumwe neendjila daJehova, ohatu ka ninga omatokolo oo e li metwokumwe nehalo laye. Ohatu ka ‘shiiva kutya ehalo lOmwene olilipi’ nohatu ka dulika kuye. (Ef. 5:17) Ndele ihashi kala alushe shipu okuninga ngaho.
Satana oha kendabala okudinifa eenghonopangelo daKalunga
10. Omonghedi imwe ilipi Satana ha kendabala okudinifa eenghonopangelo daKalunga?
10 Satana okwa kala ta kendabala efimbo lile okudinifa eenghonopangelo daKalunga. Oha xwaxwameke ovanhu meenghedi di lili noku lili va kale va manguluka ko keenghonopangelo daKalunga. Pashihopaenenwa, Satana okwa ningifa ovanhu vahapu va kale inava fimaneka elongekido lohombo. Ovanhu vamwe ohava kala pamwe nonande inava hombola, ofimbo vamwe hava kongo omalipopilo opo va teye eehombo davo. Oikala yovanhu va tya ngaho oi li metwokumwe nomapopyo omudani umwe weekino a shiivika nawa, oo a tile: “Itashi shiiva omunhu a kale nomukainhu umwe ile nomushamane umwe.” Omudani oo okwa weda ko a ti: “Nghi shii ngeenge oku na omunhu wonhumba ha kala omudiinini kukaume kaye kopahombo ile a hala okukala omudiinini kukaume kaye kopahombo.” Omudani umwe natango weekino a shiivika nawa, oo ohombo yavo inai pondola, okwa popya yo a ti: “Nghi wete twa shitwa lela tu kale nomunhu umwe onghalamwenyo yetu aishe.” Onghee hano, oshiwa okulipula kutya: ‘Mbela onda dimina eenghonopangelo daJehova ngeenge tashi uya pohombo, ile onda nwefwa mo koikala younyuni?’
11, 12. (a) Omolwashike tashi dulu okukala shidjuu kovanyasha okudulika keenghonopangelo daJehova? (b) Hepaulula oshimoniwa osho tashi ulike kutya osha nyika oulai okuhadulika keemhango nokomafinamhango aJehova.
11 Mbela ou li omunyasha e li mehangano laJehova? Ngeenge osho, Satana otashi dulika ta kendabala yo oku ku ningifa u diladile kutya okudulika keenghonopangelo daKalunga itashi ke ku etela ouwa washa. Otashi dulika ‘okahalu kounyasha’ nosho yo omafininiko oomakula i ku diladilife kutya oipango yaKalunga oidjuu kwoove oku i wanifa po. (2 Tim. 2:22) Ino efa nande osho shi ku ningilwe. Diladila kunghee omifikamhango daKalunga tadi dulu oku ku etela ouwa. Pashihopaenenwa, Ombibeli otai tu lombwele kutya natu ‘kukume oluhaelo.’ (1 Kor. 6:18) Oto dulu nee okulipula kutya: ‘Omolwashike shi li pandunge okudulika koshipango osho? Ouwa ulipi handi ka mona ngeenge onda dulika kusho?’ Otashi dulika u shii vamwe ovo va li va dina oshipango osho nova mona oilanduliko inyikifa oluhodi. Mbela paife ova mona ehafo lashili? Mbela paife otava shambukile onghalamwenyo shi dulife eshi va li mehangano laJehova? Mbela ove na ehafo le likalekelwa olo ovapiya vaKalunga tave liimbi? — Lesha Jesaja 65:14.
12 Diladila keendjovo odo da popiwa kOmukriste wedina Sharon a ti: “Omolwokuhadulika keemhango daJehova, onda kwatwa komukifi omudipai, o-AIDS. Ohandi kala handi diladila efimbo nefimbo kombinga yomido dihapu odo nda kala handi longele Jehova nehafo.” Okwa li a mona kutya osha nyika oulai okuhadulika keemhango daJehova nokwa dimina kutya osha fimanenena okudulika kudo. Eemhango daJehova odi lile po oku tu amena. Sharon okwa ka fya konima yoivike iheyali okudja eshi a shanga eendjovo odo. Oshimoniwa shaSharon osho shinyikifa oluhodi otashi ulike lela kutya Satana ke na ko nasha nonghalonawa yaavo ve li oshitukulwa shonghalelo yaye youkolokoshi. ‘Xe yoipupulu,’ Satana, oha ningi alushe omaudaneko, ndele ihe a wanifa po, ngaashi ashike a li ina wanifila Eva osho a li e mu udanekela. (Joh. 8:44) Onghee hano, ohatu ka mona ashike ouwa ngeenge otwa kala hatu dulika keenghonopangelo daJehova.
Kondjifa omhepo yemanguluko
13. Otwa pumbwa okukondjifa omhepo yemanguluko moshinima shilipi?
13 Opo tu kale hatu dulika keenghonopangelo daJehova, otu na okukondjifa omhepo yemanguluko. Ndele ounhwa otau dulu oku tu ningifa tu kale tu udite kutya inatu pumbwa ewiliko lasha. Pashihopaenenwa, otashi dulika tuha tambule ko omayele oo hatu pewa kwaavo tava kwatele komesho mokati koshiwana shaKalunga. Kalunga okwa nangeka po omupiya omudiinini nomunaendunge opo a kale ta yandje eendja dopamhepo pefimbo la wapala. (Mat. 24:45-47) Otu na okudimina nelininipiko kutya oo oo oupitilo oo Jehova ta longifa okufila oshisho oshiwana shaye kunena. Onghee hano, natu kale ovadiinini ngaashi ovayapostoli. Eshi ovahongwa vamwe vaJesus va li ve mu liteeka, Jesus okwa li a pula ovayapostoli vaye a ti: “Nanye yo mwa hala okuya?” Petrus okwa nyamukula a ti: “Omwene, otu ye kulyelye ngeno? Ove u neendjovo domwenyo waalushe.” — Joh. 6:66-68.
14, 15. Omolwashike tu na okutambula ko nelininipiko omayele Ombibeli?
14 Okudulika keenghonopangelo daJehova osha kwatela mo okutambula ko omayele oo hatu pewa e likolelela kEendjovo daye. Pashihopaenenwa, ongudu yomupiya omudiinini nomunaendunge oya kala tai tu londwele tu kale ‘oupafi.’ (1 Tes. 5:6) Omayele a tya ngaho okwa fimanenena unene tuu eshi tu li momafiku axuuninwa omo ovanhu vahapu ‘ve lihole vo vene nove hole oimaliwa.’ (2 Tim. 3:1, 2) Mbela ohatu dulu okunwefwa mo koikala ya tya ngaho oyo i li apeshe kunena? Osho naanaa! Ngeenge otwa kala hatu lalakanene oinima yomounyuni otashi dulu oku tu kofifa pamhepo ile tu kale ashike twa lalakanena omaliko. (Luk. 12:16-21) Onghee hano, oshi li pandunge okudulika komayele Ombibeli nokuhenuka onghedi yokukalamwenyo yovakwaunyuni yokulihola mwene. — 1 Joh. 2:16.
15 Eendja dopamhepo odo hadi longekidwa komupiya omudiinini ohadi tukulilwa omaongalo okupitila movakulunhuongalo ovo va nangekwa po. Ombibeli otai tu ladipike tai ti: “Shikuleni ovakwatelikomesho veni, nye mu dulike kuvo, osheshi ovo ohava pashukile eemwenyo deni ngaashi ovo tave ke di pulwa, opo ve shi ninge nehafo, hanokukema, osheshi osho itashi mu wapalele.” (Heb. 13:17) Mbela eendjovo odo oda hala okutya ovakulunhuongalo ihava ningi omapuko? Ahowe, hasho da hala okutya ngaho. Kalunga oku shii omaunghundi avo e tu dule. Ndele nande ongaho, okwa hala tu kale hatu dulika kuvo. Okukala hatu dulika kovakulunhuongalo nonande inava wanenena otaku ulike kutya otwa dimina eenghonopangelo daJehova.
Osha fimana okukala ovalininipiki
16. Ongahelipi hatu dulu okuulika kutya otwa fimaneka Jesus e li Omutwe weongalo lopaKriste?
16 Otu na alushe okudimbuluka kutya Jesus oye lela Omutwe weongalo. (Kol. 1:18) Omolwetomheno olo, otu na okukala hatu tambula ko nelininipiko ewiliko olo hatu pewa kovakulunhuongalo ovo va nangekwa po noku va ‘fimaneka.’ (1 Tes. 5:12, 13) Ashike ovakulunhuongalo navo ove na okuulika kutya ohava dulika mokukala tava hongo eongalo ve likolelela filufilu keendjovo daKalunga, ndele hakuxumifa komesho omadiladilo avo vene. Ihava ‘koyelele osho sha shangwa’ opo ngeno va xumife komesho omadiladilo avo vene. — 1 Kor. 4:6.
17. Omolwashike sha nyika oshiponga okukala tu liholele komesho?
17 Ovakriste aveshe ove na okuhenuka okukala tava kongo efimano lavo vene. (Omayel. 25:27, OB-1986) Nopehe na omalimbililo, oikala ya tya ngaho okwa li ya kwata omuhongwa umwe oo a popiwa komuyapostoli Johannes taku ti: “Diotrefes, ou a hala okukala wotete mokati kavo, ite tu tambula. Onghee hano, ngenge handi uya, ohandi ke mu dimbulukifa oilonga ei he i ningi, eshi he tu lundile neendjovo dii.” (3 Joh. 9, 10) Osho oshi na okukala shi li elondwelo kufye. Otu na okuhenuka filufilu oikala yokukala tu liholele komesho. Ombibeli otai tu lombwele tai ti: “Ounhwa tau tetekele ehanauno, nelinenepeko tali tetekele epunduko.” Ovo hava dulika keenghonopangelo daKalunga ove na okuhenuka oikala yelinenepeko opo vaha fifwe ohoni. — Omayel. 11:2; 16:18.
18. Oshike tashi ke tu kwafela tu kale hatu dulika keenghonopangelo daJehova?
18 Kala wa tokola toko okukondjifa omhepo yemanguluko oyo i li mounyuni nokukala to dulika keenghonopangelo daJehova. Kala ho dilonga efimbo nefimbo koufembanghenda munenenene wokukala omupiya waJehova. Osha yela kutya Jehova okwe ku nanena kuye nomhepo yaye iyapuki nomolwaasho u li mehangano laye. (Joh. 6:44) Ino kwata nande okahetengi oufembanghenda oo! Kendabala okukala to dulika keenghonopangelo daJehova meembinga adishe dokukalamwenyo nokukala to kondjifa omhepo yemanguluko.
Oto dimbuluka?
• Okudulika keenghonopangelo daJehova okwa kwatela mo shike?
• Ongahelipi okukala twa ika okutongola ouwa nowii kwa pambafana nokudulika keenghonopangelo daJehova?
• Omeenghedi dilipi Satana ha kendabala okudinifa eenghonopangelo daKalunga?
• Omolwashike sha fimana okukala ovalininipiki ngeenge otwa hala okukala hatu dulika keenghonopangelo daJehova?
[Efano pepandja 24]
“Okudulika kuKalunga ku dule okudulika kovanhu”
[Efano pepandja 26]
Ohashi kala alushe pandunge okudulika komifikamhango daKalunga