Natu kwafeleni eedi odo da kana mo moshiunda
“Hafeni pamwe naame, osheshi odi yange ya li ya kana onde i mona.” — LUK. 15:6.
1. Jesus okwa li a ulika ngahelipi kutya oku li omufita omunahole?
OMONA waJehova ewifa, Jesus Kristus, ota ifanwa “omufita omukulunhu weedi.” (Heb. 13:20) Omishangwa oda li da xunganeka shi na sha nokuuya kwaye kombada yedu, noda popya kutya okwa li Omufita e likalekelwa oo kwa li a kendabala okukonga ‘eedi da kana’ daIsrael. (Mat. 2:1-6; 15:24) Jesus okwa li a fya efyo lopayambo omolwovanhu ovo ve na oikala ya fa yeedi va mone ouwa mekuliloyambo laye, ngaashi ashike omufita weedi do venevene ta dulu okuyambela eedi daye omwenyo waye opo e di amene. — Joh. 10:11, 15; 1 Joh. 2:1, 2.
2. Oinima ilipi tashi dulika ya ningifa Ovakriste vamwe va kale inave lipyakidila vali?
2 Shinyikifa oluhodi, vamwe ovo va li nale ve na olupandu omolwekuliloyambo laJesus nova li ve liyapulila Kalunga ihava endafana vali neongalo lopaKriste. Etekomukumo, omaupyakadi e na sha noukolele, ile oinima imwe vali otashi dulika oyo ye va ningifa vaha kale vali ovaladi nova kale inave lipyakidila vali. Ndelenee ovanhu va tya ngaho otava dulu ashike okuhafela ombili nelao olo la popiwa kuDavid mEpsalme eti-23 ngeenge ve li moufita waKalunga. Pashihopaenenwa, David okwa imba a ti: “Omwene Oye omufita wange, ihandi pumbwa sha.” (Eps. 23:1) Ovo ve li oufita waKalunga ova hepuluka pamhepo, ndele osho hasho shi li ngaho shi na sha needi odo da kana. Mbela oolyelye tava dulu okukwafela eedi odo da kana? Otadi dulu okukwafelwa ngahelipi? Mbela oshike tashi dulu okuningwa po opo di kwafelwe di alukile koshiunda?
Oolyelye tava dulu okukwafela eedi odo da kana?
3. Jesus okwa longifa efaneko lilipi opo a ulike osho shi na okuningwa po opo ku kwafelwe eedi doufita waKalunga odo da kana?
3 Otashi pula eenghendabala da mana mo opo ku kwafelwe eedi doufita waKalunga odo da kana. (Eps. 100:3) Jesus okwa longifa efaneko opo a yelife oshinima osho a ti: “Ngenge ku nomunhu e needi efele limwe, ndele imwe yomudo tai kana, ita fii po ngeno keemhunda odo 99 ndee ta ka konga inya ya kana? Ndele ngenge te i mono, oshili handi mu lombwele: ote i hafele nokuhafa ku dule okuhafela 99, odo inadi kana. Osho tuu kashi fi ehalo laXo yeni meulu, pa kane nande okamwe komuava vanini.” (Mat. 18:12-14) Mbela oolyelye tava dulu okukwafela eedi odo da kana mo moshiunda?
4, 5. Ovakulunhuongalo ova pumbwa okuungaunga ngahelipi noshiunda shaKalunga?
4 Opo ovakulunhuongalo Ovakriste va kwafele eedi odo da kana, ove na okudimbuluka kutya oufita waKalunga ou li eongalo lovanhu ovo ve liyapulila Kalunga, sha hala okutya, ‘eedi doufita waye’ u na ondilo. (Eps. 79:13) Osho osha hala okutya eedi da tya ngaho di na ondilo oda pumbwa efiloshisho lopahole, novafita ovanahole ove na okukala ve na ko na sha nado pauhandimwe. Ngeenge ovakulunhuongalo ova ningi omatalelepo oufita keedi da tya ngaho tava popi nado nohamu, otashi ka kala ekwafo kudo. Etwomukumo lopahole olo ovafita tava pe eedi da tya ngaho otali ke di tunga pamhepo notadi ka kala da halelela okwaalukila koshiunda. — 1 Kor. 8:1.
5 Ovafita voshiunda shaKalunga ove na oshinakuwanifwa shokukonga eedi odo da kana nokukendabala oku di kwafela. Omuyapostoli Paulus okwa li a dimbulukifa ovakulunhuongalo Ovakriste vokuEfeso shonale shi na sha noinakuwanifwa yavo yokulifa eedi a ti: “Litaleni hano nye vene, nye mu pashukile noshiunda ashishe, omo mwa nangekwa kOmhepo Iyapuki, eshi e mu ninga ovafita vokulifa eongalo laKalunga, e li lilikolela nohonde [yOmona waye, NW].” (Oil. 20:28) Omuyapostoli Petrus naye okwa li a kumaida ovalumenhu ovakulunhu ovavaekwa a ti: “Lifeni oufita waKalunga mwe u pewa, hakefininiko, ndelenee omehalo liwa; hamolweliko la kaka, ndelenee okehalo liwa lokomwenyo pahalo laKalunga, inamu pangela ngaashi omalenga ava mwe va pewa, ndelenee ningeni ovahopaelelwa voufita.” — 1 Pet. 5:1-3.
6. Omolwashike eedi daKalunga da pumbwa okufilwa oshisho kovafita unene tuu kunena?
6 Ovafita Ovakriste ove na okuhopaenena Jesus, ‘omufita muwa.’ (Joh. 10:11) Jesus okwa li e na ko nasha needi daKalunga neenghono nokwa li a divilika nghee sha fimana oku di fila oshisho eshi a li a lombwela Simon Petrus a ‘life eedi daYe.’ (Lesha Johannes 21:15-17.) Eedi daKalunga oda pumbwa unene efiloshisho la tya ngaho kunena, molwaashi Satana ota ningi eenghendabala da mana mo opo a teye po oudiinini wado. Satana oha longifa omaunghundi eedi nosho yo ounyuni waye opo e di kokele momanyono. (1 Joh. 2:15-17; 5:19) Ovo inave lipyakidila vali ovo unene ve li oishonekwa yaSatana, nomolwaasho ova pumbwa ekwafo opo va kale tava ‘ende momhepo.’ (Gal. 5:16-21, 25) Opo tu kwafele eedi da tya ngaho, otwa pumbwa okwiilikana kuKalunga e tu wilike nosho yo e tu kwafele okupitila momhepo yaye nokukala hatu longifa nawa Eendjovo daye. — Omayel. 3:5, 6; Luk. 11:13; Heb. 4:12.
7. Omolwashike sha fimana kovakulunhuongalo okulifa eedi odo hava pashukile?
7 MuIsrael shonale, ovafita ova li hava longifa eedibo dile di na engovo opo va life eedi davo. Ngeenge eedi tadi i moshiunda ile tadi piti mo, oda li hadi ‘piti koshi yengovo lodibo’ nomufita okwa li he di valula nodibo yaye. (Lev. 27:32, NW; Mika 2:12; 7:14) Ovafita Ovakriste navo ove na okukala ve shii nawa eedi doshiunda shaKalunga odo ve na okupashukila nokukala ve shii kutya eedi otadi shi endifa ngahelipi pauhandimwe. (Yelekanifa nOmayeletumbulo 27:23.) Nomolwaasho ngeenge olutu lovakulunhuongalo li na okwoongala hali kundafana unene shi na nokuninga omatalelepo oufita. Osho osha kwatela mo okuninga omalongekido okukwafela eedi odo da kana. Jehova okwa li a popya kutya ota ka konga eedi daye odo da kana noku di fila oshisho. (Hes. 34:11) Onghee hano, Kalunga oha kala a hafa ngeenge ovakulunhuongalo navo tava ningi eenghendabala va kwafele eedi odo da kana di alukile koshiunda.
8. meenghedi dilipi ovakulunhuongalo tava dulu okufila oshisho odi keshe pauhandimwe?
8 Ngeenge omwiitaveli mukwetu ta vele, oha tuwa omukumo noha kala a hafa ngeenge a talelwa po komufita woshiunda shaKalunga. Sha faafana, odi oyo ya kana nayo osho hai kala i udite ngaho ngeenge tai filwa oshisho. Ovakulunhuongalo otava dulu okulesha omishangwa pamwe naavo inave lipyakidila vali, okukundafana navo oshitukulwa shonhumba, nokutala koitwa ya fimana oyo ya li ya kundafanwa pokwoongala, okwiilikana pamwe navo nosho tuu. Ovakulunhuongalo otava dulu yo oku va lombwela kutya oilyo yeongalo otai ka kala ya hafa oku va mona vali pokwoongala. (2 Kor. 1:3-7; Jak. 5:13-15) Ohashi kala yo ekwafo linene komunhu oo ine lipyakidila vali ngeenge okwa talelwa po, a dengelwa ongodi ile a shangelwa onhumwafo. Ohashi hafifa yo neenghono omufita Omukriste omunanghenda ngeenge ta kwafele odi ya kana.
Atusheni ohatu dulu okuninga eenghendabala tu kwafele eedi odo da kana
9, 10. Omolwashike hatu dulu okutya ovakulunhuongalo havo aveke ve na okukala ve na ko nasha needi odo da kana?
9 Molwaashi otu na omalipyakidilo mahapu notu li momafimbo madjuu, oshi na oupu tuha didilike kutya omwiitaveli mukwetu wonhumba ota twalwatwalwa. (Heb. 2:1) Ndele nande ongaho, eedi daJehova odi na ondilo koshipala shaye. Odi keshe oi na ongushu, ngaashi ashike oshilyo keshe sholutu lomunhu. Onghee hano, atusheni otu na okukala tu na ko nasha novaitaveli vakwetu notu na okukala hatu filafana oshisho shili. (1 Kor. 12:25) Mbela osho ho ningi ngaho?
10 Nonande ovakulunhuongalo ovo unene ve na oshinakuwanifwa shokukonga nokukwafela eedi odo da kana, Ovakriste aveshe navo ove na okukwafela ovapashukili Ovakriste moshinima sha tya ngaho. Atusheni otu na oshinakuwanifwa shokukwafela ovamwatate novamwameme ovo va pumbwa okukwafelwa pamhepo noku va twa omukumo opo va alukile koshiunda. Mbela ongahelipi hatu dulu okukwafela eedi odo da kana?
11, 12. Otashi dulika u pewe oufembanghenda we likalekelwa ulipi u kwafele ovo inave lipyakidila vali?
11 Omafimbo amwe, ovakulunhuongalo otava dulu okupula ovaudifi vOuhamba ovo va pyokoka va kale hava konakona Ombibeli naavo inave lipyakidila vali nova hala okukwafelwa. Elalakano lokuninga eenghendabala da tya ngaho olo okukwafela ovanhu ovo va kale vali ve na ‘ohole yavo yotete.’ (Eh. 2:1, 4) Ovaitaveli vakwetu ovo otava dulu okupamekwa pamhepo mokukundafana navo ouyelele oo wa li we va pitilila po eshi va li ihava endafana vali neongalo.
12 Ngeenge owa pulwa kovakulunhuongalo u konakone nomwiitaveli mukweni oo a pumbwa ekwafo lopamhepo, ilikana kuJehova e ku wilike noku nangeke noupuna eenghendabala doye. Ombibeli otai ti: “Oilonga yoye i yandja kOmwene, opo nee eemhangela doye tadi ka wanifwa.” (Omayel. 16:3) Dilonga komishangwa dOmbibeli nosho yo koinima oyo to dulu okukundafana naavo va pumbwa ekwafo lopamhepo opo u pameke eitavelo lavo. Diladila koshihopaenenwa shiwa shomuyapostoli Paulus. (Lesha Ovaroma 1:11, 12.) Paulus okwa li a djuulukwa okumona Ovakriste vokuRoma opo e ke va pe eeshali dopamhepo donhumba opo va kale va pama meitavelo. Okwa li yo a teelela nodjuulufi oku va mona opo va ka twaafane omukumo. Mbela nafye katu na okukala noikala ya fa yaPaulus ngeenge hatu kendabala okukwafela eedi odo da kana mo moshiunda?
13. Oinima ilipi to dulu okukundafana naavo inave lipyakidila vali?
13 Pefimbo lekonakono leni, oto dulu okupula omunhu oo to kwafele kutya: “Owe uya mo ngahelipi moshili?” Mu dimbulukifa kombinga yomafimbo mawa oo a li ha hafele eshi a li ha longele Jehova, naasho otashi dulu okuladipika omunhu oo ine lipyakidila vali a popye kombinga yoimoniwa ihafifa oyo a li ha hafele pokwoongala, moilonga yokuudifa nosho yo poyoongalele. Popya yo kombinga yomafimbo mawa oo mwa li hamu hafele pamwe moilonga yaJehova. Mu hokololela ehafo olo u udite eshi wa ehena popepi elela naJehova. (Jak. 4:8) Popya kutya owa pandula kombinga yanghee Jehova ha file oshisho oshiwana shaye, unene tuu shi na sha nanghee he tu hekeleke ngeenge tu li momaudjuu nosho yo kombinga yeteelelo olo e tu pa. — Rom. 15:4; 2 Kor. 1:3, 4.
14, 15. Oshiwa okudimbulukifa ovo inave lipyakidila vali shi na sha nomanangeko noupuna elipi oo va li hava hafele?
14 Otashi dulika yo wa pumbwa okudimbulukifa omunhu oo ine lipyakidila vali kombinga yomanangeko noupuna onhumba oo a li a mona eshi a li ta endafana neongalo. Pashihopaenenwa, oto dulu okupopya shi na sha nenangeko noupuna lokumona eshiivo lihapu lokushiiva Eendjovo daKalunga nosho yo omalalakano aye. (Omayel. 4:18) Mu dimbulukifa yo shi na sha nanghee sha li shipu kuye okukondjifa omayeleko molwaashi okwa li ha ‘ende momhepo.’ (Gal. 5:22-26) Okwa li yo e na eliudo la koshoka olo la li le shi ninga tashi shiiva a dule okwiilikana kuJehova nokukala e na ‘ombili yaKalunga ei i dule eendunge adishe, notai amene omitima detu nomadiladilo etu.’ (Fil. 4:6, 7) Onghee hano, natu kaleke oitwa ya tya ngaho momadiladilo, nokuulika kutya otu na ko nasha shili naavo inave lipyakidila vali, kakele kaasho, natu va ladipike pahole va alukile koshiunda. — Lesha Ovafilippi 2:4.
15 Ngeenge ou li omukulunhuongalo oo ta ningi etalelepo loufita, oto dulu okuladipika ovalihomboli vonhumba ovo inave lipyakidila vali va diladile shi na sha nefimbo olo opo va li ve lihongo oshili yEendjovo daKalunga. Oshili oya li ye va mangulula pamhepo, oya li i hokwifa, oya li tai ti sha lela noye va etela epepelelwo. (Joh. 8:32) Oto dulu yo okupopya kombinga yanghee va li va pandula neenghono eshi va li tave lihongo kombinga yaJehova, yohole yaye nosho yo kombinga yomalalakano aye makumwifi. (Yelekanifa naLukas 24:32.) Va dimbulukifa yo shi na sha nekwatafano lopofingo naJehova nosho yo oufembanghenda we likalekelwa weilikano oo Ovakriste ovo hava kala metwokumwe neliyapulo lavo hava kala ve na. Ladipika ovo inave lipyakidila vali wa mana mo opo va tambule ko vali ‘evangeli lefimano laKalunga omunelao.’ — 1 Tim. 1:11, yelekanifa OB-1954.
Natu twikileni okukala tu hole ovo inave lipyakidila vali
16. Hokolola oshihopaenenwa osho tashi ulike kutya eenghendabala dokukwafela ovo inave lipyakidila vali ohadi pondola shili.
16 Mbela omaetepo oo twa kundafana moutendo va tetekela ohaa longo ngoo shili? Heeno ohaa longo. Pashihopaenenwa, omunyasha umwe oo a li a ninga omuudifi wOuhamba eshi a li e na omido 12, okwa ka kala ine lipyakidila vali eshi a li e na omido 15. Konima yefimbo, omunyasha oo okwa ka kala e lipyakidila vali, nokwa kala moilonga yefimbo liyadi oule womido di dule 30. Okwa li a xwepopala pamhepo eshi a kwafelwa komukulunhuongalo umwe Omukriste. Omumwatate oo okwa li a pandula neenghono ekwafo olo a li a pewa komukulunhuongalo oo.
17, 18. Omaukwatya elipi taa dulu oku ku kwafela opo u dule okukwafela eedi odo da kana mo moshiunda?
17 Ovakriste ohave linyengifwa kohole opo va kwafele ovo inave lipyakidila vali va alukile meongalo. Jesus okwa li a lombwela ovashikuli vaye a ti: “Oshipango shipe handi shi mu pe: mu holafane ngaashi Ame nda kala ndi mu hole, osho nanye yo mu holafane. Opo tuu opo aveshe tave mu koneke kutya, nye ovalongwa vange, ngenge mu holafane.” (Joh. 13:34, 35) Ohole ohai didilikifa shili Ovakriste vashili. Mbela katu na okuulikila ohole Ovakriste ovo va ninginifwa ndele inave lipyakidila vali? Osho lela tu na okuninga. Ndele otashi tu pula tu kale tu na omaukwatya onhumba opaKriste ngeenge hatu kwafele ovo inave lipyakidila vali.
18 Mbela owa pumbwa okukala u na omaukwatya elipi opo u kwafele eedi odo da kana? Kakele kohole, owa pumbwa yo okukala u na olukeno, olune, omwenyo muwa nosho yo onheni. Owa pumbwa yo okukala ho dimine po vamwe, she likolelela keenghalo. Paulus okwa ti: “Djaleni efilonghenda lomomutima, ombili, elininipiko, engungumano noutalanheni, lididimikilafaneni, diminafaneni po omanyono, ngenge mwa ningafana nomukweni, ngaashi [Jehova, NW] e mu dimina po, osho nanye yo mu ninge; ndele kombada yaaishe djaleni ohole, oyo oshimangifo sha wana shoku mu manga kumwe.” — Kol. 3:12-14.
19. Omolwashike shi na ouwa okuninga eenghendabala tu kwafele eedi odo da kana di alukile koshiunda?
19 Oshitukulwa tashi landula otashi ka kundafana omatomheno amwe kutya omolwashike vamwe hava fiye po oufita waKalunga. Otashi ka kundafana yo kutya ovo tava alukile koshiunda ove na okuteelela va ungaungwe navo ngahelipi. Eshi to ka konakona oshitukulwa tashi landula nokudiladila koshitukulwa eshi, shilipalekwa kutya eenghendabala keshe odo to ka ninga opo u kwafele eedi odo da kana di alukile koshiunda otadi ti sha lela. Monghalelo ei yoinima, ovanhu ohava longo noudiinini onghalamwenyo yavo aishe opo va likole oinima yopamaliko, ndele omwenyo womunhu umwe ou na ondilo u dule kokule oimaliwa aishe mounyuni ya tulwa kumwe. Jesus okwa divilika ongushu yomwenyo womunhu umwe mefaneko laye li na sha nodi ya kana. (Mat. 18:12-14) Natu kalekeni oshitwa osho momadiladilo eshi hatu ningi eenghendabala da mana mo noda endelela okukwafela eedi daJehova di na ondilo odo da kana di alukile koshiunda.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Ovafita Ovakriste ove na oshinakuwanifwa shashike shi na sha needi odo da kana?
• Ongahelipi to dulu okukwafela ovo ihava endafana vali neongalo lopaKriste?
• Omaukwatya elipi taa dulu oku ku kwafela u kwafele eedi odo da kana?
[Efano pepandja 17]
Ovafita Ovakriste ohava kendabala okukwafela pahole eedi odo da kana