Ovaengeli ove li “eemhepo dokuyakula”
“Aveshe kave fi eemhepo dokuyakula, va tuminwa eyakulo [laavo] tava ka fyuulula exupifo?” — HEB. 1:14.
1. Ehekeleko lilipi hatu mono okudja muMateus 18:10 nosho yo mOvaheberi 1:14?
JESUS KRISTUS okwa li a londwela ovo tashi dulika va pundukife ovashikuli vaye a ti: “Litaleni, mu ha dine nande okamwe komuava vanini; osheshi Ame ohandi mu lombwele, ovaengeli vavo vomeulu ohava tale alushe oshipala shaTate meulu.” (Mat. 18:10) Omuyapostoli Paulus okwa popya shi na sha novaengeli ovadiinini a ti: “Aveshe kave fi eemhepo dokuyakula, va tuminwa eyakulo [laavo] tava ka fyuulula exupifo?” (Heb. 1:14) Eendjovo adishe odo otadi yandje ehekeleko notadi shilipaleke kutya Kalunga oha longifa ovaengeli opo a kwafele ovanhu. Ombibeli otai tu lombwele shike kombinga yovaengeli? Ovaengeli ohave tu kwafele ngahelipi? Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shovaengeli?
2, 3. Ovaengeli ohava longo oilonga imwe ilipi?
2 Meulu omu na ovaengeli ovadiinini omamiliyona. Aveshe ove li ‘ovaladi ovanaenghono, tava wanifa ondaka yaKalunga.’ (Eps. 103:20; lesha Ehololo 5:11.) Ovaengeli ovo ove na oikala ya yoolokafana nosho yo emanguluko lokuninga omatokolo nove na omaukwatya a fa aKalunga. Ovana vaKalunga ovo vopamhepo ova unganekwa nawa nove na eendodo dopombada melongekido laKalunga. Pashihopaenenwa, ope na omweengeli omukulunhu Mikael (edina laJesus lomeulu). (Dan. 10:13; Jud. 9) ‘Omudalwa wotete woishitwa aishe’ oo oku li “Ondjovo” ile Omupopikalelipo waKalunga nokwa longifwa mokushita oinima aishe. — Kol. 1:15-17; Joh. 1:1-3.
3 Komweengeli omukulunhu okwa landula ovaserafi, ovo hava hepaulula ouyapuki waJehova nohava kaleke oshiwana shaye sha koshoka pamhepo. Opo nee, taku landula ovakerubi, ovo hava popile ounamapangelo waJehova. (Gen. 3:24; Jes. 6:1-3, 6, 7) Ovaengeli vali vamwe ohava wanifa po ehalo laKalunga mokulonga oilonga i lili noku lili. — Heb. 12:22, 23.
4. (a) Ovaengeli ova li ve udite ngahelipi eshi edu la shitwa? (b) Ovanhu ngeno ova kala monghalo ya tya ngahelipi ngeno ova longifile nawa emanguluko lavo lokuninga omatokolo?
4 Ovaengeli aveshe ova li va hafela ‘okushitwa kwedu’ nova li va shambukilwa oilonga oyo va li va pewa ofimbo edu la li tali longekidwa opo li dule okukalwa kovanhu. (Job 38:4, 7) Jehova okwa shita ovanhu “oshifeka” shaYe, ashike ‘ove dulike kovaengeli.’ Ndele nande ongaho, ovanhu otava dulu okuhopaenena omaukwatya a denga mbada Omushiti wavo. (Heb. 2:7; Gen. 1:26) Ngeno Adam naEva ova longifile nawa emanguluko lavo lokuninga omatokolo, ngeno vo noludalo lavo ova kala tava hafele onghalamwenyo moparadisa ve li oshitukulwa shoukwaneumbo waJehova woishitwa aishe inaendunge yomeulu noyokombada yedu.
5, 6. Ounashibofa ulipi wa li wa tukulwa meulu, na Kalunga okwa li e linyenga ngahelipi?
5 Nopehe na omalimbililo, ovaengeli vayapuki ova li va kumwa eshi va li va mona omweengeli umwe womuvo a tukululila Kalunga oshibofa. Omweengeli oo ka li vali a wanenwa koufembanghenda wokutanga Jehova ndele okwa li a hala okwiilikanwa. Onghee hano, omweengeli oo okwe lininga Satana (tashi ti “Omupataneki”) eshi a shonga oufemba waJehova wokukala omupangeli nosho yo eshi a tota po epangelo lounashibofa, e linyengifwa kounhwa. Satana okwa popya oipupulu mokuheka ovalihomboli votete ve limbwange mumwe naye mokutukululila oshibofa Omushiti wavo omunahole. — Gen. 3:4, 5; Joh. 8:44.
6 Jehova okwa li a tokola diva Satana eshi a popya eendjovo dexunganeko lotete mOmbibeli, a ti: “Ame ohandi ka tula outondanhu pokati koye nomwalikadi . . . nokoludalo loye nokoludalo laye. Ye ota ka nyanyaula omutwe woye ndele ove to ke mu twa moshififinwa.” (Gen. 3:15) Opa li tapa ka kala outondwe pokati kaSatana “nomwalikadi” waKalunga. Jehova okwa tala ko ehangano lomeulu lovaengeli ovadiinini li li ngaashi omwalikadi waye omuholike. Exunganeko olo otali yandje eteelelo lashili, nonande ouyelele u na sha nalo owa kala “oshiholekwa” osho sha li tashi ka hololwa mokweendela ko kwefimbo. Kalunga okwa li a tokola kutya umwe womoshitukulwa shehangano laye shomeulu ota ka nyanyaula ovanashibofa aveshe nonokutya oinima ‘aishe yomeulu naai yokombada yedu’ otai ka hanganifwa okupitila muye. — Ef. 1:8-10.
7. Ovaengeli vamwe ova li va ninga shike pefimbo laNoa, na Jehova okwe va ningila shike?
7 Pefimbo laNoa, ovaengeli vahapu ova li va fiya po “omitumba davo” ndele tava djala omalutu opambelela opo ve uye va wanife po omahalo okulihola mwene kombada yedu. (Jud. 6; Gen. 6:1-4) Jehova okwa umbila ovanashibofa ovo momilaulu fokofoko, nokungaho ove limanga kumwe naSatana ndele tava ningi ‘eemhepo dowii’ nove li ovatondi va nyika oshiponga vovapiya vaKalunga. — Ef. 6:11-13; 2 Pet. 2:4.
Ovaengeli ohave tu kwafele ngahelipi?
8, 9. Jehova okwa li a kwafela ngahelipi ovanhu okupitila movaengeli?
8 Ovaengeli ova li va kwafela ovapiya vaKalunga vamwe, ngaashi Abraham, Jakob, Moses, Josua, Jesaja, Daniel, Jesus, Petrus, Johannes naPaulus. Ovaengeli ovadiinini ova li yo va wanifa po omatokolo aKalunga nokutwala omaxunganeko nosho yo omalombwelo aye, mwa kwatelwa Omhango yaMoses. (2 Eeh. 19:35; Dan. 10:5, 11, 14; Oil. 7:53; Eh. 1:1) Ovaengeli ihave tu etele vali omatumwalaka aKalunga molwaashi kunena otu na Eendjovo daKalunga da wana po. (2 Tim. 3:16, 17) Ndele nande ongaho, ovaengeli ove lipyakidila neenghono okuwanifa po ehalo laKalunga nokukwafela ovapiya vaye, nonande ihatu va mono.
9 Ombibeli otai tu shilipaleke tai ti: “Omwengeli wOmwene ota ongo nokudingilila onhanda kuava have mu tila, ndee te va xupifa.” (Eps. 34:8; 91:11) Jehova okwa efa Satana a kale te tu yeleke nomayeleko e lili noku lili omolwomhata i na sha noudiinini wetu kuJehova. (Luk. 21:16-19) Ndele nande ongaho, Jehova oku shii kutya ohatu dulu okulididimikila omayeleko shi fike peni nopehe na okweefa po oudiinini wetu kuye. (Lesha 1 Ovakorinto 10:13.) Ovaengeli ohava kala ve lilongekida efimbo keshe okuya olunyala moinima yovanhu metwokumwe nehalo laKalunga. Ovaengeli ova li va xupifa Sadrak, Mesak, Abednego, Daniel nosho yo Petrus, ndele kava li va amena Stefanus naJakob vaha dipawe kovatondi. (Dan. 3:17, 18, 28; 6:23; Oil. 7:59, 60; 12:1-3, 7, 11) Eenghalo nosho yo oinima oyo ya kwatelwa mo oya li ya yoolokafana peemhito odo. Sha faafana, ovamwatate vamwe ovo va li meekamba deenghwate daNazi ova li va dipawa, nonande Jehova okwa li a xupifa vahapu vomuvo.
10. Kakele kokukwafelwa kovaengeli, ekwafo lilipi vali hatu dulu okumona?
10 Omishangwa inadi popya kutya omunhu keshe kombada yedu oku na omweengeli waye oo he mu amene. Ndele otu na elineekelo kutya ‘ngeenge hatu indile sha pahalo laKalunga, ote tu udu.’ (1 Joh. 5:14) Jehova ota dulu shili okutuma omweengeli e tu kwafele, ndele ekwafo olo otashi dulika tu li mone monghedi i lili. Ovakriste vakwetu otashi dulika ve linyengifwe ve tu kwafele nove tu hekeleke. Kalunga ota dulu yo oku tu pa ounongo noku tu pameka opo tu dule okulididimikila “ekiya mombelela” olo tali tu hepeke twa fa hatu dengwa nomanghava ‘komweengeli waSatana.’ — 2 Kor. 12:7-10; 1 Tes. 5:14.
Natu hopaeneneni Jesus
11. Ovaengeli ova li va longifwa ngahelipi va kwafele Jesus, na Jesus okwa li a pondola shike eshi a li a kanyatela oudiinini waye kuKalunga?
11 Diladila kunghee Jehova a li a longifa ovaengeli shi na sha naJesus. Ovaengeli ova li va shiivifa okudalwa nokunyumuka kwaJesus nova li ve mu kwafela eshi a li kombada yedu. Ovaengeli ova li tava dulu okwaamena Jesus aha kwatwe po nokuha dipawe. Ndele ponhele yaasho, Jehova okwa li ashike a tuma omweengeli umwe e mu pameke. (Luk. 2:8-11; 22:43; 24:4-7) Metwokumwe nelalakano laJehova, Jesus okwa li a fya efyo lopayambo nokwa ulika kutya ovanhu va wanenena otava dulu okukanyatela oudiinini wavo kuKalunga nonande ova yelekwe filufilu. Onghee hano, Jehova okwa nyumunina Jesus omwenyo womeulu ihau fi, ndele te mu pe “eenghono adishe” nokwa yandja ovaengeli mepangelo laye. (Mat. 28:18; Oil. 2:32; 1 Pet. 3:22) Kungaho, Jesus okwa ninga oshitukulwa sha fimanenena ‘sholudalo lomwalikadi’ waKalunga. — Gen. 3:15; Gal. 3:16.
12. Ongahelipi hatu dulu okuhopaenena Jesus?
12 Jesus okwa li e shii kutya osha puka okuyeleka Jehova mokuteelela ovaengeli ve mu amene ngeenge okwa tula omwenyo waye moshiponga owina. (Lesha Mateus 4:5-7.) Onghee hano, natu hopaeneneni Jesus mokukala tu na ‘eendunge,’ sha hala okutya, tu kale hatu henuka okutula eemwenyo detu moshiponga owina nokutaalela omahepeko tu na elineekelo. — Tit. 2:12.
Oshike hatu dulu okulihonga kovaengeli ovadiinini?
13. Oshike hatu lihongo moshihopaenenwa shovaengeli ovadiinini osho sha tumbulwa mu 2 Petrus 2:9-11?
13 Eshi omuyapostoli Petrus a li ta hanyene ovo va li hava ‘sheke’ ovapiya vaJehova ovavaekwa, okwa li a popya kombinga yoshihopaenenwa shiwa shovaengeli ovadiinini. Nonande ovaengeli ove na eenghono dinene, ove lininipika nohava henuka okutokola “koshipala shOmwene.” (Lesha 2 Petrus 2:9-11, yelekanifa OB-1986.) Onghee hano, nafye natu henuke okutokola vamwe. Natu kale yo hatu fimaneke ovapashukili meongalo nokukala hatu efele oinima momake aJehova, Omutokoli Munenenene. — Rom. 12:18, 19; Heb. 13:17.
14. Ovaengeli ove tu tulila po oshihopaenenwa shokukala ovalininipiki shilipi?
14 Ovaengeli vaJehova ohave tu tulile po oshihopaenenwa shokukala ovalininipiki. Ovaengeli vamwe ova li va anya okulombwela ovanhu omadina avo. (Gen. 32:29; Ovatok. 13:17, 18) Nonande meulu omu na ovaengeli omamiliyona, Ombibeli oya popya ashike ovaengeli vavali komadina, Mikael naGabriel. Osho otashi tu amene tuha kale hatu fimaneke ovaengeli sha pitilila. (Luk. 1:26; Eh. 12:7) Eshi omuyapostoli Johannes a li a twa eengolo opo ngeno a ilikane omweengeli umwe, omweengeli oo okwa li e mu hanyena a ti: “Ino shi ninga, osheshi aame omupiya mukweni nowovamwaxo.” (Eh. 22:8, 9) Onghee hano, otu na ashike okwiilikana nokulongela Kalunga oye aeke. — Lesha Mateus 4:8-10.
15. Ovaengeli ove tu tulila po oshihopaenenwa shilipi shokukala nelidiiniko?
15 Ovaengeli ove tu tulila po yo oshihopaenenwa shokukala nelidiiniko. Nonande ovaengeli ove na ohokwe inene okushiiva kombinga yoiholekwa iyapuki yaKalunga, ihave i lombwelwa aishe. Ombibeli oya ti: ‘Omo tuu omo novaengeli hava djuulukwa okuvandamena mo.’ (1 Pet. 1:12) Mbela ohava ningi po shike? Ohava teelele nelidiiniko Kalunga a ‘shiivifile eongalo ounongo waye muhapu’ peufwafimbo laye. — Ef. 3:10, 11.
16. Elihumbato letu otali dulu ngahelipi okukuma ovaengeli?
16 Ovakriste ovo tava yelekwa ove li ‘oshitalika shokutalwa kovaengeli.’ (1 Kor. 4:9, NW) Ovaengeli ohava kala va hafa neenghono ngeenge tava tale oilonga yetu youdiinini, nohava kala yo va hafa ngeenge omulunde umwe e lidilulula. (Luk. 15:10) Ovaengeli ohava didilike elihumbato lopakalunga lovakainhu Ovakriste. Ombibeli oya popya kutya ‘omukainhu oku na okukala e na edidiliko lokupangelwa komutwe waye omolwovaengeli.’ (1 Kor. 11:3, 10) Ovaengeli ohava kala va hafa shili okumona ovakainhu Ovakriste nosho yo ovapiya vaKalunga aveshe kombada yedu tava dulika kelongekido lopauteokratika nosho yo loukwamutwe. Okudulika kwa tya ngaho oku li edimbulukifo liwa kovana vaKalunga ovo vomeulu.
Ovaengeli otava yambidida oilonga yokuudifa
17, 18. Omolwashike hatu dulu okutya ovaengeli otava yambidida oilonga yokuudifa?
17 Ovaengeli otava kufa ombinga moiningwanima imwe ididilikwedi oyo tai ningwa “mefiku lOmwene.” Imwe yomuyo ongaashi okudalwa kwOuhamba mo 1914 nosho yo okuumbwa mo meulu kwaSatana neendemoni daye ‘kuMikael novaengeli vaye.’ (Eh. 1:10; 11:15; 12:5-9) Omuyapostoli Johannes okwa mona ‘omwengeli umwe a tuka pokati keulu e kwete evangeli laalushe li nokuudifilwa kombada yedu.’ Omweengeli oo okwa popya a ti: “Tileni Kalunga, nye mu mu fimaneke, osheshi efimbo letokolo laye ole uya; linyongameneni ou a shita eulu nedu nefuta needjo domeva.” (Eh. 14:6, 7) Kungaho, ovapiya vaJehova ova shilipalekwa kutya ovaengeli otave va kwafele eshi tava udifa onghundana iwa yOuhamba oo wa dikwa po, nonande Ondiaboli otai va pataneke nonyanya. — Eh. 12:13, 17.
18 Kunena, ovaengeli ihava popi nafye ve tu lombwele tu ye kovanamitimadiwa ngaashi omweengeli umwe a li a popya naFilippus ndele te mu lombwele a ye kelenga lokuEtiopia. (Oil. 8:26-29) Nonande ihatu mono ovaengeli, oimoniwa ihapu kunena otai ulike kutya otava yambidida oilonga yetu yokuudifa Ouhamba nohave tu wilike tu ye kovanhu ovo ve na “oikala iwa i na sha nomwenyo waalushe.”a (Oil. 13:48, NW) Inashi fimana tuu okukala hatu kufa ombinga moukalele pandjikilile opo tu kale tu na omhito okukwafela ovanhu ovo va hala ‘okwiilikana Tate momhepo nomoshili’! — Joh. 4:23, 24.
19, 20. Ovaengeli otava kufa ombinga moiningwanima ilipi oyo tai didilikifa ‘exulilo lefimbo lounyuni’?
19 Jesus okwa li a popya shi na sha nefimbo letu a ti kutya ‘pexulilo lefimbo lounyuni,’ ovaengeli otava “ka tongola ovanawii movayuki.” (Mat. 13:37-43, 49) Ovaengeli otava kufa ombinga mokwoongelwa nokudidilikwa kwaxuuninwa kwovavaekwa. (Lesha Mateus 24:31; Eh. 7:1-3) Kakele kaasho, Jesus ota longo pamwe novaengeli eshi “ta yoolola eedi moikombo.” — Mat. 25:31-33, 46.
20 Ombibeli oya ti kutya ovanhu aveshe “ava inava shiiva Kalunga noitava dulika kevangeli lOmwene wetu Jesus” otava ka hanaunwa po ‘pokuholoka kwOmwene Jesus, fiku ta di meulu pamwe novaengeli vaye ovanaenghono.’ (2 Tes. 1:6-10) Eshi Johannes a li a mona emoniko la faafana noshiningwanima osho sha popiwa momushangwa oo, okwa popya kombinga yaJesus nosho yo omatanga ovakwaita omeulu va londa eenghambe ditoka opo va ka lwe oita i li pauyuki. — Eh. 19:11-14.
21. Omweengeli oo e na ‘oshapi yombwili nelyenge linene meke laye’ ota ka ningila shike Satana neendemoni daye?
21 Johannes okwa li yo a “mona omwengeli ta kuluka meulu, e noshapi yombwili nelyenge linene meke laye.” Nopehe na omalimbililo, omweengeli oo oye omweengeli omukulunhu Mikael, oo ta ka manga Ondiaboli noku i ekela mombwili pamwe neendemoni dayo. Opo nee, Ondiaboli neendemoni otava ka mangululwa oule wokafimbo pexulilo lEpangelo lOmido Eyovi laKristus, eshi ovanhu va wanenena tava ka yelekwa lwaxuuninwa. Konima yaasho, Satana novanashibofa vakwao aveshe otava ka hanaunwa po. (Eh. 20:1-3, 7-10; 1 Joh. 3:8) Doshili, aveshe ovo va tukululila Kalunga oshibofa otava ka hanaunwa po.
22. Ovaengeli otava ka dana onghandangala ilipi mafiku, notu na okukala tu udite ngahelipi kombinga yonghandangala oyo?
22 Okuxupifwa kwetu monghalelo yoinima youkolokoshi yaSatana oku li popepi. Ovaengeli otava ka dana onghandangala ya fimana moiningwanima oyo tai ka yukipalifa ounamapangelo waJehova nokuwanifa po filufilu elalakano laye li na sha nedu nosho yo ovanhu. Ovaengeli ovadiinini ove li shili “eemhepo dokuyakula, va tuminwa eyakulo [laavo] tava ka fyuulula exupifo.” Onghee hano, natu panduleni Jehova Kalunga omolwonghedi omo ha longifa ovaengeli ve tu kwafele opo tu wanife po ehalo laye notu ka mone omwenyo waalushe.
[Eshangelo opedu]
a Tala embo Jehovah’s Witnesses — Proclaimers of God’s Kingdom, epandja 549-551.
Oto nyamukula ngahelipi?
• Oishitwa yopamhepo oya unganekwa ngahelipi?
• Ovaengeli vamwe ova li va ninga shike pefimbo laNoa?
• Kalunga oha longifa ngahelipi ovaengeli ve tu kwafele?
• Ovaengeli ovadiinini otava dana onghandangala ilipi kunena?
[Efano pepandja 22]
Ovaengeli ohava hafele okulonga ehalo laKalunga
[Efano pepandja 24]
Ovaengeli ohava kala ve lilongekida efimbo keshe okuya olunyala moinima yovanhu metwokumwe nehalo laKalunga, ngaashi va li va ninga moshinima shaDaniel
[Omafano pepandja 25]
Kala u na ouladi molwaashi ovaengeli otava yambidida oilonga yokuudifa Ouhamba
[Odjo yefano]
Globe: NASA photo