ONGULUMAMBO MOINTANETA yiileshomwa yopaMbiimbeli
ONGULUMAMBO MOINTANETA
yiileshomwa yopaMbiimbeli
Oshindonga
  • OMBIIMBELI
  • IILESHOMWA
  • OKUGONGALA
  • w12 6/15 ep. 7-11
  • Jehova oye ‘omuhololi gwiiholekwa’

Oshitopolwa shika kashi na okavidio.

Opu na epuko lyasha, okavidio itaka yi komeho.

  • Jehova oye ‘omuhololi gwiiholekwa’
  • Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2012
  • Uupalanyolo uushona
  • Uuyelele wa faathana
  • OLUVALO LWEYOKA NOSHILIKAMA
  • OMITSE MBALI DHOTANGO OTADHI THANEKE EGIPITI NAASSUR
  • OMUTSE OMUTITATU GWOSHILIKAMA OTAGU THANEKE BABILONIA
  • OMUTSE GWOSHILIKAMA OSHITINE OTAGU THANEKE EPANGELO LYAMEDIA NAPERSIA
  • OMUTSE OMUTITANO GWOSHILIKAMA OTAGU THANEKE EPANGELO LYAGREKA
  • OMUTSE GWOSHILIKAMA OSHITIHAMANO SHI ETITHA ‘UUGELELE NOSHITILITHA’ OTAGU THANEKE EPANGELO LYAROMA
  • Jehova okwa holola shoka “shi na okuningwa mbala”
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2012
  • Embo lyEhololo olya popya shoka aatondi yaKalunga taya ka ningilwa
    Oshungolangelo tayi tseyitha Uukwaniilwa waJehova (yokukonakonwa) — 2022
  • Aakwaniilwa yahetatu taya hololwa
    Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2012
Oshungolangelo tayi tseyitha uukwaniilwa waJehova—2012
w12 6/15 ep. 7-11

Jehova oye ‘omuhololi gwiiholekwa’

“Oshili, Kalunga keni omunene e vule ookalunga ayehe, OMUWA ta lele aakwaniilwa ayehe noye awike ta holola iiholekwa.”—DAN. 2:47.

OTO YAMUKULA NGIINI?

Jehova okwe tu hololela shike kombinga yonakuyiwa?

Omitse dhotango hamano dhoshilikama otadhi thaneke omapangelo omanankondo geni?

Efaathano lini li li pokati koshilikama noshiyelekela shoka sha monika kuNebukadnezzar?

1, 2. Jehova okwe tu hololela shike, nokwe shi ningile shike?

OMAPANGELO geni taga ka adhika taga pangele kevi sho Uukwaniilwa waKalunga tawu ka hulitha po omapangelo gopantu? Eyamukulo otu li shi, molwaashoka Jehova Kalunga ‘omuhololi gwiiholekwa’ okwe shi tu hololela okupitila momupolofeti Daniel nomomuyapostoli Johannes.

2 Jehova okwe ya hololela omamoniko gi ili nogi ili kombinga yiilikama. Okwa li wo a lombwele Daniel kutya ondjodhi yopahunganeko ndjoka tayi popi oshiyelekela oshinenenene otayi ti shike. Jehova okwa nyolitha omahokololo ngoka mOmbiimbeli, omolwuuwanawa wetu. (Rom. 15:4) Okwe shi ningi, opo a koleke etegameno lyetu kutya masiku Uukwaniilwa we otawu ka nyanyagula po omapangelo agehe gopantu.—Dan. 2:44.

3. Opo tu uve ko nawa omahunganeko, oshike tu na okuuva ko tango, nomolwashike?

3 Omahunganeko gomupolofeti Daniel nogaJohannes itaga popi owala aakwaniilwa yahetatu nenge omapangelo gopantu, ihe otage ya popi wo melandulathano moka taya ka holoka po. Ihe omahunganeko ngoka otatu vulu owala oku gu uva ko nawa ngele otu shi kutya lyotango ndyoka lya nyolwa mOmbiimbeli otali ti shike. Omolwashike mbela? Omolwaashoka oli li enenedhiladhilo lyOmbiimbeli ayihe nomahunganeko gayo agehe galwe, oga pambathana nalyo.

OLUVALO LWEYOKA NOSHILIKAMA

4. Oluvalo lwomukiintu olwa thikama po moolye, notalu ka ninga shike?

4 Nziya konima yuunashipotha muEden, Jehova oku uvaneke kutya ‘omukiintu’ ota ka kala e na “oluvalo.”a (Lesha Genesis 3:15.) Oluvalo ndoka otalu ka nyanyula omutse gwaSatana. Konima Jehova okwa holola kutya oluvalo ndoka otalu ka za moluvalo lwaAbraham, moshigwana shaIsraeli, mezimo lyaJuda, moluvalo lwomukwaniilwa David. (Gen. 22:15-18; 49:10; Eps. 89:3, 4; Luk. 1:30-33) Jesus Kristus oye oshitopolwa sha simanenena sholuvalo ndoka. (Gal. 3:16) Oshitopolwa oshitiyali sholuvalo ndoka osha thikama po mAakriste aagwayekwa. (Gal. 3:26-29) Jesus nosho wo aagwayekwa otaya ka pangela pamwe mUukwaniilwa waKalunga mboka Kalunga ta ka longitha okunyanyagula po Satana.— Luk. 12:32; Rom. 16:20.

5, 6. (a) Daniel naJohannes oya popya aakwaniilwa aanankondo yangapi? (b) Omitse dhoshilikama shoka sha popiwa mEhololo otadhi thaneke shike?

5 Ehunganeko lyotango ndyoka lya popiwa muEden otali ti kutya Satana ota ka kala e na ‘oluvalo.’ Oluvalo lwe otalu ka tonda oluvalo lwomukiintu. Oluvalo lwaSatana olwa thikama po moolye? Omwaayehe mboka ye tonde Kalunga noshigwana she ya fa Satana. Ondjokonona oye shi ulika kutya Satana okwa kala nokuunganeka oluvalo lwe okupitila momahangano gopapolitika gi ili nogi ili. (Luk. 4:5, 6) Ihe omapangelo gamwe gopantu oga kala nokukondjitha oshigwana shaKalunga, oshigwana shaIsraeli shonale nosho wo egongalo lyAakriste aagwayekwa. Omolwashike oshinima shoka oshindhindhilikwedhi? Omolwaashoka otashi yelitha kutya shoka Daniel naJohannes ya mono otashi popi owala omapangelo gahetatu omanankondo.

6 Oomvula 2 000 lwaampono dha pita, Jesus okwa li a hololele omuyapostoli Johannes omamoniko omakumithi ga landulathana. (Eh. 1:1) Mulimwe, Johannes okwa mono Ondiaboli, nenge oshikoko sha thikama kooha dhefuta enene. (Lesha Ehololo 12:18–13:2.) Okwa mono wo oshilikama sha anduka mefuta moka nosha pewa oonkondo oonene kOndiaboli. Konima omuyengeli gumwe okwa lombwele Johannes kutya omitse heyali dhoshilikama shoka sha fa etotono ndhoka dha popiwa mEhololo 13:1, otadhi thaneke “aakwaniilwa yaheyali,” nenge omapangelo omanankondo. (Eh. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) Sho Johannes ta nyola embo lyEhololo, yatano yomuyo oya sa nale, gumwe ota pangele natango pethimbo ndyoka nomukwawo “ine ya.” Aakwaniilwa mboka otaya thaneke omapangelo geni? Natu konakoneni omutse kehe gwoshilikama shoka sha popiwa mEhololo. Otatu ka mona wo nkene embo lyaDaniel lya gandja uuyelele oundji kombinga yaakwaniilwa mboka omimvo omathele omanga inaaya valwa nokuli.

OMITSE MBALI DHOTANGO OTADHI THANEKE EGIPITI NAASSUR

7. Omutse gwotango gwoshilikama otagu thaneke shike, nomolwashike?

7 Omutse gwotango gwoshilikama otagu thaneke epangelo lyaEgipiti. Omolwashike mbela? Omolwaashoka epangelo lyaEgipiti olyo lya li epangelo enankondo lyotango li tonde oshigwana shaKalunga. Oluvalo lwaAbraham, moka tamu ka za oluvalo lwomukiintu lwu uvanekwa, olwa li lwi indjipala sho lu li muEgipiti. Aaegipiti oya li haya thiminike oshigwana shaIsraeli. Satana okwa li a hala okuhanagula po oshigwana shaKalunga omanga oluvalo lwu uvanekwa inaalu holoka. Okwa li te ke shi ninga ngiini? Okwa li a longitha Farao a dhipagithe uunona auhe uumati Uuisraeli. Jehova ka li a pitika shoka shi ningilwe oshigwana she nokwa li e shi mangulula mo muupika waEgipiti. (Eks. 1:15-20; 14:13) Konima yaashoka okwa li a pe Aaisraeli Evi lyEuvaneko.

8. Omutse omutiyali gwoshilikama otagu thaneke shike, nogwa li gwa kambadhala okuninga shike?

8 Omutse omutiyali gwoshilikama otagu thaneke epangelo lyaAssur. Epangelo ndika enankondo nalyo olya li lya hala okuhulitha po oshigwana shaKalunga. Jehova okwa li a longitha Aayassur ya geele aakwaniilwa yomazimo omulongo ngoka ga li haga longele iikalunga noga li taga tsu ondumbo naye. Ihe Aayassur oya li ya ponokele Jerusalem. Satana okwa li a hala a hanagule po ezimo lyaakwaniilwa mboka, molwaashoka omo mwa li tamu ka za Jesus. Shoka kasha li elalakano lyaJehova, onkee ano, okwa hupitha oshigwana she oshidhiginini sho a hanagula po Aayassur.— 2 Aak. 19:32-35; Jes. 10:5, 6, 12-15.

OMUTSE OMUTITATU GWOSHILIKAMA OTAGU THANEKE BABILONIA

9, 10. (a) Jehova okwa li e etha Aababilonia ya ninge shike? (b) Oshike sha li shi na okuningwa, opo omahunganeko ga gwanithwe?

9 Omutse omutitatu gwoshilikama shoka sha monika kuJohannes otagu thaneke uukwaniilwa waBabilonia. Jehova okwa li e etha Aababilonia ya ponokele Jerusalem nokufala aantu yamo muupongekwa. Ihe manga inaashi ningwa, Jehova okwa li a lombwele oshigwana shaIsraeli oshitangalali kutya otashi ka ningilwa oshinima shinikitha oluhodhi. (2 Aak. 20:16-18) Okwa li wo a hunganeke kutya ezimo lyaDavid moka tamu ka za aakwaniilwa yopantu mboka ya li taya ka ya “koshipangelapundi shoka sha tulwa po kOMUWA” muJerusalem, otali ka hulithwa po. (1 Ondjal. 29:23) Ihe Jehova okwa li wo u uvaneke kutya gumwe gwomoluvalo lwaDavid ngoka a ‘hogololwa’ okwa li te ke ya nokuya koshipundi.—Hes. 21:25-27.

10 Ehunganeko lilwe otali ulike kutya Aajuda otaya ka adhika taya longele Kalunga motempeli muJerusalem sho Mesiasa omuuvanekwa, nenge Omugwayekwa te ya. (Dan. 9:24-27) Ehunganeko limwe lyonale, lya nyolwa manga Aaisraeli inaaya falwa muupongekwa olya popya kutya Mesiasa ota ka valelwa muBetlehem. (Mika 5:2) Opo omahunganeko ngoka ga gwanithwe, nena Aajuda oya li ye na okumangululwa muupika e taya shuna koshilongo shawo nokutungulula otempeli. Ihe Aababilonia oya li ye na omukalondjigilile gwokwaamangulula oonkwatwa. Osha li tashi ka pita ngiini? Eyamukulo Jehova okwa li e li tseyithile aapolofeti.—Amos 3:7.

11. Epangelo lyaBabilonia otali thanekwa momikalo dhi ili nodhi ili dhini? (Tala enyolo lyopevi.)

11 Omupolofeti Daniel okwa li mokati kaantu mboka ya falwa muupongekwa kuBabilonia. (Dan. 1:1-6) Jehova okwa li e mu longitha a hunganeke omapangelo omanankondo ngoka taga ka landula epangelo enankondo lyuuyuni, Babilonia. Jehova okwa li a longitha omandhindhiliko gi ili nogi ili a holole oshiholekwa shoka. Endhindhiliko limwe olya li ondjodhi yoshiyelekela oshinenenene sha ningwa miiyela yi ili noyi ili ndjoka Nebukadnezzar, omukwaniilwa gwaBabilonia a yaguma. (Lesha Daniel 2:1, 19, 31-38.) Jehova okwa li a hololele Daniel kutya omutse gwoshiyelekela gwoshingoli otagu thaneke epangelo lyaBabilonia.b Epangelo enankondo ndyoka lya landula Babilonia olyo tali thanekwa kontulo nokomaako goshisiliveli. Epangelo ndyoka olini, notali ku ungaunga ngiini noshigwana shaKalunga?

OMUTSE GWOSHILIKAMA OSHITINE OTAGU THANEKE EPANGELO LYAMEDIA NAPERSIA

12, 13. (a) Jehova okwa li a popi shike kombinga yokuhanagulwa po kwaBabilonia? (b) Omolwashike epangelo lyaMedia naPersia olyo lela tali thanekwa komutse gwoshilikama oshitine?

12 Jehova okwa li a tseyithile omupolofeti Jesaja kombinga yepangelo enankondo ndyoka lya li tali ka sinda Babilonia. Shika osha li sha ningwa omimvo ethele lwaampono manga Daniel inaa valwa. Jehova okwa li a holola nkene oshilando shaBabilonia tashi ka hanagulwa po nosho wo kutya ngoka te ke shi hanagula po edhina lye oKores, Omupersia. (Jes. 44:28–45:2) Daniel okwa li a mono omamoniko galwe gaali ge na ko nasha nepangelo enankondo lyaMedia naPersia. Memoniko limwe, epangelo ndyoka otali popiwa lya fa emwanka lya thikama nolya li lya lombwelwa li ‘lye onyama oyindji.’ (Dan. 7:5) Memoniko lilwe, Daniel okwa li a mono ontsezi yonzi yi na ooniga mbali, ndjoka tayi thaneke Media naPersia.

13 Jehova okwa longitha epangelo lyaMedia naPersia li sinde Babilonia. Shoka osha li egwanitho lyehunganeko lye. Konima yaashoka, Aaisraeli oya li ya shuna koshilongo shawo. (2 Ondjal. 36:22, 23) Ihe konima yethimbo epangelo lyaMedia naPersia olya li lya hala okuhulitha po oshigwana shaKalunga. Embo lyaEster otali popi kutya Haman, elenga ekuluntu lyaPersia olyo lya li lya pangele ompangela ndjoka. Haman okwa li a hala Aajuda ayehe mboka ya li moshilongo shawo ya dhipagwe nokwa li a tula po nokuli esiku moka shi na okuningwa. Jehova okwa li a yi olunyala moshinima shika, noshigwana she osha li sha hupithwa miikaha yomutondi gwasho ngoka a li oluvalo lwaSatana. (Est. 1:1-3; 3:8, 9; 8:3, 9-14) Ano osha yela kutya epangelo lyaMedia naPersia olyo tali thanekwa komutse omutine gwoshilikama shoka sha popiwa mEhololo.

OMUTSE OMUTITANO GWOSHILIKAMA OTAGU THANEKE EPANGELO LYAGREKA

14, 15. Jehova okwa holola shike kombinga yepangelo lyaGreka lyonale?

14 Omutse omutitano gwoshilikama shoka sha popiwa mEhololo otagu thaneke epangelo lyaGreka. Epangelo ndyoka olyo tali thanekwa koshiya nokoombwetelo dhoshikushu ngaashi Daniel e shi popi sho ta fatulula ondjodhi yaNebukadnezzar. Daniel okwa li wo a mono omamoniko gaali omandhindhilikwedhi kombinga yomapangelo ngoka nosho wo aapangeli yago ya simana.

15 Memoniko limwe Daniel okwa li a mono ongwe yi na omawawa gane ndjoka tayi thaneke epangelo lyaGreka ndyoka lya li tali ka sinda iigwana yilwe meendelelo. (Dan. 7:6) Memoniko lilwe Daniel okwa mono oshikombo shi na oluniga lumwe olunene nosha li sha dhipaga inaapu kalwa onzi yooniga mbali ndjoka tayi thaneke epangelo lyaMedia naPersia. Jehova okwa lombwele Daniel kutya oshikombo otashi thaneke epangelo lyaGreka, noniga otayi thaneke gumwe gwomaakwaniilwa yasho. Daniel okwa ti wo kutya oluniga ndoka olunene otalu ka teka po, nooniga ne oonshona otadhi ka tsapuka pehala lyalwo. Okanima kehe kehunganeko ndika oka li ka gwanithwa, nonando olya li lya nyolwa oomvula omathele manga Greka inaa ninga epangelo enankondo lyuuyuni. Omukwaniilwa gwaGreka, Alexander Omunene, oye ta thanekwa koluniga olunene. Oye a li a wilike etangakwiita lye ndyoka lya dhenge epangelo lyaMedia naPersia. Oluniga ndoka olwa li lwa teka po sho Alexander ngoka a li a simana a si mepipi lyoomvula 32. Konima yeso lye oondjayi dhe ne odha li dhi itopolele oshilongo she.—Lesha Daniel 8:20-22.

16. Antiochus IV (omuti-4) okwa li a ningi shike?

16 Konima sho Persia a sindwa, Greka okwa kala ta pangele oshigwana shaKalunga, Israeli. Ethimbo ndyoka Aajuda oya li ya shuna nale kuJerusalem noya tungulula otempeli nokuli. Oya li natango oshigwana shaKalunga oshihogololwa. Otempeli ndjoka ya tungulula oyo ya li ondingandinga yelongelokalunga lyashili. Ihe methelemumvo etiyali K.E.N., epangelo lyaGreka ndyoka tali thanekwa komutse omutitano gwoshilikama olya li lya ponokele oshigwana shaKalunga. Antiochus IV (omuti-4), gumwe gwomoondjayi ndhoka dha li dhi itopolele oshilongo shAlexander okwa tungu oshiyambelo motempeli muJerusalem. Okwa gandja elombwelo kutya kehe ngoka ta kutha ombinga melongelokalunga lyOshijuda na dhipagwe. Oluvalo lwaSatana olwo lwa li talu hwahwameke uutondwe mboka. Ihe konima owala yokathimbo, epangelo enankondo lyaGreka olya li lyu umbwa ko koshipundi. Omutse gwoshilikama oshitihamano otagu thaneke epangelo lini?

OMUTSE GWOSHILIKAMA OSHITIHAMANO SHI ETITHA ‘UUGELELE NOSHITILITHA’ OTAGU THANEKE EPANGELO LYAROMA

17. Omutse omutihamano otagu dhana onkandangala yini megwanitho lyehunganeko lyaGenesis 3:15?

17 Pethimbo Johannes a mono emoniko ndyoka lyoshilikama, epangelo enankondo lyaRoma olyo lya li koshipundi. (Eh. 17:10) Omutse omutihamano otagu thaneke epangelo lyaRoma ndyoka tali dhana onkandangala megwanitho lyehunganeko ndyoka lya popiwa muGenesis 3:15. Satana okwa li a longitha pakathimbo epangelo lyaRoma li tse oluvalo “moshithi shompadhi.” Shika osha li sha ningwa ngiini? Oya li ya kambadhala okulundila Jesus kutya ota kondjitha epangelo noye mu gandja a pangulwe e taye mu dhipaga. (Mat. 27:26) Ihe iilalo mbyoka oya aluka nziya, molwaashoka Jehova okwe mu yumudha.

18. (a) Jehova okwa hogolola oshigwana oshipe shini, nomolwashike? (b) Oluvalo lweyoka olwa tsikile ngiini nokutonda oluvalo lwomukiintu?

18 Aawiliki yelongelokalunga lyAaisraeli oya li ya ningi ompangela yomeholeko nAaroma ya ponokele Jesus. Aaisraeli oyendji oya li wo ye ekelehi Jesus. Oshinima shoka osha ningitha Jehova e ya thige po. (Mat. 23:38; Iil. 2:22, 23) Pehala lyawo, okwa hogolola oshigwana oshipe, ‘Israeli yaKalunga.’ (Gal. 3:26-29; 6:16, OB-1954) Oshigwana shoka oshi li egongalo lyAakriste aagwayekwa lya thikama po mAajuda nomaantu yomiigwana yilwe. (Ef. 2:11-18) Konima yeso lyaJesus noyeyumuko lye, oluvalo lweyoka olwa tsikile nokutonda oluvalo lwomukiintu. Aaroma oya li ya kambadhala iikando yontumba okuhulitha po egongalo lyopaKriste ndyoka li li oshitopolwa oshitiyali sholuvalo.c

19. (a) Daniel okwa hokolola ngiini epangelo enankondo lyuuyuni etihamano? (b) Oshitopolwa tashi landula otashi ka yamukula omapulo geni?

19 Mondjodhi yaNebukadnezzar ndjoka ya fatululwa kuDaniel, epangelo lyaRoma olyo lya li tali thanekwa komagulu gosheela. (Dan. 2:33) Daniel ka li owala a mono emoniko ndyoka tali popi epangelo lyaRoma, ihe okwa li wo a mono epangelo enankondo lyuuyuni ndyoka lya li tali ka za muRoma. (Lesha Daniel 7:7, 8.) Uule woomvula omathele, epangelo lyaRoma olya kala lya fa oshilikama ‘oshinankondo, shi etitha uugelele noshitilithi’ kaatondi yalyo. Ehunganeko otali ti kutya “ooniga omulongo” otadhi ka tsapuka mepangelo lyaRoma. Ihe oluniga lumwe otalu ka kala lu na oonkondo lu vule ooniga dhilwe. Ooniga omulongo otadhi thaneke shike, noluniga olushona otalu thaneke lye? Oluniga ndoka olushona olu na ekwatathano lyashike noshiyelekela oshinenenene shoka sha monika kuNebukadnezzar? Omayamukulo otatu ke ga adha moshitopolwa tashi landula pepandja 14.

[Omanyolo gopevi]

a Omukiintu ngoka ota thaneke ehangano lyaJehova ndyoka lya fa omukulukadhi gwe, lya thikama po miishitwa yopambepo yomegulu.—Jes. 54:1; Gal. 4:26; Eh. 12:1, 2.

b Babilonia okwa thanekwa membo lyaDaniel komutse gwoshiyelekela nokomutse omutitatu gwoshilikama shoka sha popiwa mEhololo. Tala omathano pepandja 12-13.

c Nonando epangelo lyaRoma olya li lya hanagula po Jerusalem momumvo 70 E.N., shoka kasha li egwanitho lyehunganeko lyaGenesis 3:15. Pethimbo mpoka oshigwana shaIsraeli kasha li we oshigwana shaKalunga oshihogololwa.

    Ndonga Publications (1987-2025)
    Za mo
    Inda mo
    • Oshindonga
    • Tumina yalwe
    • Hogolola
    • Copyright © 2025 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Ngele to longitha ongulumambo yetu
    • Uuyelele wiinima yopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Inda mo
    Tumina yalwe